“Rečenica je zbog prijenosa na javnoj televiziji došla i do onih koji nisu krstili svoju djecu, uključujući i one koji su ih izgubili, a poslana im je poruka da su loši roditelji, koji zanemaruju svoju djecu. No, pravno gledano, ne možemo tvrditi da je učinjena diskriminacija na način na koji to propisuje Zakon o suzbijanju diskriminacije”, komentira zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter komentiravšu uskrsnu poruku nadbiskupa splitsko-makarskog msgr. Marin Barišić u nedjelju u Katedrali sv. Dujma.
Naime, nadbiskup je naglasio kako krštenjem dijete ulazi u zajedništvo onih čiji je zaglavni kamen Krist.
“Uskratiti svome djetetu krštenje i odgoj u bogatstvu vjere, značilo bi ostaviti dijete bez hrane i odjeće, bez zraka i materinskoga jezika, značilo bi prepustiti svoje čedo na milost i nemilost hladnoj logici grobnoga kamena”, upozorio je msgr. Barišić. Istaknuo je kako na krštenju djeteta roditelji izražavaju svoju spremnost da će ga odgajati u duhu vjere, a time obitelj postaje kućna Crkva, Crkva u malome, iz koje raste Crkva u pravome smislu. Cijelu uskrsnu poruku možete pročitati ovdje.
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić u odgovoru za Novi list podsjetila je kako su nadbiskupove riječi “ponajprije upućene vjernicima”, ali i kazala: “Međutim, usporedbu krštenja djeteta sa zadovoljavanjem njegovih temeljnih potreba, kao i nadbiskupovu upotrebu vrlo teških riječi, smatram u najmanju ruku pretjeranim i neumjesnim”.
“Takve poruke mogu doista prestrašiti dijete te otežati i djeci vjernika suživot s ostalom djecom i ljudima koje susreću u svojem okruženju”. Ona podsjeća kako je “u suvremenom društvu od neprocjenjive važnosti tražiti ono što je ljudima različitih vjeroispovijedi zajedničko, nalaziti vrijednosti koje ih spajaju te omogućuju zajedništvo i suradnju. A ovakve poruke zacijelo ne idu u tom smjeru”, rekla je Milas Klarić za Novi list.
Kukuriku koalicija imenovala je Pravobraniteljicom – pa je povukla sve primjedbe na Obiteljski zakon
Podsjetimo, Ivana Milas Klarić pravobraniteljicom je postala uz protivljenje mnogih i veliku saborsku raspravu.
Kad je Ivana Milas Klarić stupila na dužnost, povukla je sve 83 primjedbe prošle pravobraniteljice za djecu na Obiteljski zakon. Ona je i sama bila dio skupine koja je pisala zakon, pa se opravdano može govoriti o klasičnom sukobu interesa, a ne o brizi za poboljšanje zakona. Teško da se povlačenje baš sve 83 primjedbe svoje prethodnice, i to u zakonu kojeg je kasnije Ustavni sud stavio potpuno izvan snage, može nazvati brigom za one čiji će se životi regulirati prema njemu.
Nakon što je Ustavni sud suspendirao Obiteljski zakon u čijoj je izradi Milas Klarić sudjelovala, oglasila se kao Pravobraniteljica za djecu te uputila Hrvatskom saboru, saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Vladi i Ustavnom sudu preporuke u vezi suspenzije Obiteljskog zakona, rekavši da je time “ozbiljno narušeno trenutno stanje zaštite prava djece u Hrvatskoj, te unesena pravna nesigurnost u sustav”. Na kraju je ipak poslala 19 primjedbi na novi prijedlog Obiteljskog zakona iako se on u suštini ne razlikuje od starog, suspendiranog u čijoj je izradi sudjelovala. Od 19 primjedbi na Obiteljski zakon, 11 ih je prepisano ili vrlo slično primjedbama prethodne pravobraniteljice Mile Jelavić.
Pravobraniteljici za djecu Milas Klarić smetaju vjerski sadržaji u školama i ‘diskriminirajući sadržaji’ u udžbenicima za vjeronauk
Prošle se godine pravobraniteljica Milas Klarić osvrnula i na organiziranje vjerskih sadržaja u prostorima škole u sklopu aktivnosti i sadržaja koji su namijenjeni svim učenicima istaknuvši da “obvezivanje učenika, uključujući i one koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi, da sudjeluju u vjerskim sadržajima u školi ili na misama, upućuje na diskriminaciju djece po osnovi vjere i/ili uvjerenja i povredu Konvencije o pravima djeteta”.
Također traži i uklanjanje “diskriminirajućih sadržaja iz udžbenika za vjeronauk”.
“Uočivši da pojedini sadržaji udžbenika iz vjeronauka omalovažavaju i diskriminiraju djecu koja nisu vjernici, pravobraniteljica za djecu uputila je MZOS-u i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji preporuku da provedu nadzor nad sadržajima udžbenika i poduzmu potrebne radnje radi otklanjanja diskriminatornih sadržaja”, stajalo je u priopćenju pravobraniteljice za djecu.
Pravobraniteljica: Odluka Đakova o dječjem klizanju diskriminatorna
Krajem prošle godine pravobraniteljica za djecu Milas Klarić ocijenila je kako je odluka Grada Đakova da besplatnim ulaznicama za klizanje nagradi djecu koja redovito pohađaju katoličke mise diskriminatorno postupanje.
Pravobraniteljica smatra neprihvatljivim da grad, kao jedinica lokalne samouprave, čija je zadaća skrbiti o interesima sve djece na svome području, razlikuje djecu po vjerskoj pripadnosti i sudjelovanju u određenim vjerskim aktivnostima, te ih zbog toga nagrađuje bilo kakvom nagradom.
Takva praksa predstavlja diskriminaciju po osnovi vjere i uvjerenja djece koja ne prakticiraju katoličke vjerske običaje, djece drugih vjeroispovijesti i djece koja nisu vjernici.
Pravobraniteljici Milas Klarić smetao je i posjet učenika hrvatskim braniteljima koji prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja, a bila je u središtu pozornosti i tijekom sudskoga spora protiv zagrebačkog Pravnog fakulteta zbog mobbinga koji je izgubila na Županijskom sudu u Zagrebu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
