Zašto u Hrvatskoj ne može biti bolje bez promjene izbornog sustava? U Sheratonu je u nedjelju povodom pravoslavnog Božića održan tradicionalni prijem u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV). Događaj s ‘lomljenja kruha’, tradicionalnog praznovjernog običaja izvlačenja ‘dobitnika’ godišnje pretplate za sreću i blagostanje u 2019., pokazao je zapravo pravu sliku političke scene, ali i izbornog sustava u Hrvatskoj, prokomentirao je putem svog Facebook profila Krešimir Miletić, jedan je od koordinatora GI Narod odlučuje, diplomirani socijalni radnik i društveni aktivist.
(Video) Pupovac, Bandić i pop: odglumili zajedno da je pred Bandićem – dobra godina
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
“Prigoda je više nego zahvalna da se prisjetimo slijedećih činjenica koje utječu na ‘put novčića’ u Hrvatskoj, ‘lomljenja kruha’, ali i razorne posljedice ovakvog izbornog sustava čiju promjenu grčevito zaustavlja HDZ, zajedno sa SDP-om i njihovim zajedničkim satelitima.
Na Izborima za zastupnike koje biraju pripadnici srpske nacionalne manjine od ukupno 138.539 birača, glasovalo je 2017. (prema glasačkim listićima) 19.534 birača, odnosno 14,10%. Važećih glasačkih listića utvrđeno je 19.120 odnosno 97,88%. Nevažećih je bilo 414 glasačkih listića, odnosno 2,12%.
Milorad Pupovac je dobio, uz činjenicu da se radi o cijeloj Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici i da je svaki Srbin mogao glasovati sa 3 preferencijska glasa, ukupno 16.166 glasova, odnosno jedva 11,66% glasova svih Srba u Hrvatskoj.
To znači slijedeće:
1. U Hrvatskoj 85,9% Srba uopće ne želi birati niti bira svoje posebne predstavnike u saboru. Iako imaju potpunu slobodu birati svoje posebne etničke zastupnike, oni to očito ne žele.
2. Milorad Pupovac, koji se predstavlja i kojeg nam mediji predstavljaju kao predstavnika SVIH, a ne nekih Srba u Hrvatskoj (što je zapravo notorna činjenica), dobio je jedva 11,66% podrške Srba u Hrvatskoj.
Mediji i sam Pupovac nas kontinuirano žele uvjeriti kako je 11,66% veće od 88,34%.
Na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba, u drugom krugu, glasovalo je 41,14% birača. Dakle, oba kandidata nisu uspjeli motivirati 58,86% birača da uopće izađu na izbore. Od ukupno 693.146 birača, za gradonačelnika je u drugom krugu, gdje je izbor pao na dva kandidata, glasovalo jedva 147.680 birača, što je 21,3% svih birača Grada Zagreba.
Dakle, 78,7% birača nije izabralo aktualnog gradonačelnika Grada Zagreba.
Zanimljivo je kako se ovaj trend ograničenog povjerenja gradonačelniku pokazao i na izborima za Gradsku skupštinu Grada Zagreba gdje je izlaznost bila nešto veća (47,62%), a njegova lista je dobila 74.467 glasova, što je u odnosu na ukupni broj birača jedva 10,7% svih birača.
Ako uzmemo u obzir kako su baš sve preostale političke opcije kritizirale njegov rad, među kojima su najglasnije bile opcije koje su dobile najveći broj glasova birača i ostvarile ulazak u skupštinu, dolazimo do činjenice kako je, čak i ako uzmemo samo iskazanu volju onih koji su izašli na izbore, najmanje 77% birača iskazalo volju za promjenama u Zagrebu.
No, do promjene nije došlo.
A HDZ je, da stvar bude dodatno apsurdna, dodatno omogućio izglasavanjem ‘LEX šerifa’ gotovo neograničenu političku moć osobi za koju primjerice 78,7% birača nije dalo svoj glas na gradonačelničkim izborima i najmanje 77% birača je očekivalo ne samo promjenu, već i kontrolu kroz mehanizam skupštine.
Sve ovo što se događa u saboru ili gradskoj skupštini Grada Zagreba, sva preletavanja, trgovine, korupcija i prevara birača je zapravo logična posljedica ovakvog nakaradnog izbornog sustava koji je generator korupcije i glavni kočničar pozitivnih promjena u Hrvatskoj.
HDZ je opstrukcijom referenduma i izglasavanjem ‘lex šerifa’ omogućio da ‘kvasac’ korupcije buja u Hrvatskoj i da su izbori tek igrokaz na kojem u prvom činu birači nešto kao biraju, a već na početku drugog čina ‘glumci’ mijenjanju kostime.
Protivno volji većine birača i u Zagrebu i u Hrvatskoj.
Zato je temeljni preduvjet bilo kakvih pozitivnih promjena u Hrvatskoj – promjena izbornog sustava i – još važnije – osnaživanje i olakšavanje referendumskog odlučivanja birača.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.