Miljenić: ako guši pravo na informiranje, izmijenit ćemo KZ zbog kaznenog djela sramoćenja

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas kako postoji radna skupina koja prati sve segmente Kaznenog zakona vezano za kazneno djelo sramoćenja te će se promijeniti ako se njegovi učinci pokažu pogrešnima i da “guše pravo na informiranje i slobodu rada”

“Što se tiče kaznenog djela sramoćenja ja nisam rekao da ćemo mi promijeniti Zakon, ja sam rekao da postoji radna skupina koja prati sve segmente novog Kaznenog zakona i ako se pokaže da su efekti zakona pogrešni, naravno da će se promijeniti”, izjavio je danas ministar pravosuđa Orsat Miljenić na pitanje novinara naroda.hr kako to da ministarstvo uredno prati svih 42 kaznena djela sramoćenja u Hrvatskoj i zbog jedne nepravomoćne presude novinarki EPH ministarstvo je spremno mijenjati Kazneni zakon, a ne prati slučajeve silovanih žena u Domovinskom ratu.

Miljenić je nakon današnjeg Poslovnog doručka Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, na kojem je predstavio plan i aktivnosti ministarstva za unapređenje pravosudnog sustava rekao da radna skupina prati sve segmente novog Kaznenog zakona i ako se pokaže da su efekti Zakona takvi da “guše pravo na informiranje i slobodu rada” biti promijenjeni.

Slavicu Lukić, novinarku Jutarnjeg lista i potpredsjednicu HND-a Općinski sud u Zagrebu krajem ožujka je proglasio krivom zbog kaznenog djela sramoćenja te je tako u Hrvatskoj donesena prva nepravomoćna presuda za javno sramoćenje.

Što se tiče slučajeva kaznenog djela silovanja žena u Domovinskom ratu Miljenić je naglasio da to kazneno djelo apsolutno postoji i da će ga pratiti kao i svako drugo kazneno djelo.

“To kazneno djelo apsolutno postoji, također kada bude u primjeni pratit ćemo i njega kao i bilo koje drugo djelo i ako bude bilo potrebno nešto promijeniti i to ćemo napraviti. Međutim, kod svih tih kaznenih djela imate jedan drugi problem, oni ne vrijede retroaktivno, mi možemo mijenjati situaciju “pro futuro”, ali nešto što je počinjeno prije mnogo godina se više ne može urediti kao kazneno djelo ako nije postojalo tada kao kazneno djelo”, istaknuo je Miljenić.

Slučaj novinarke Lukić prokomentirala je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić ošrto osuđujući pritisak na novinarku, a na pitanje novinara kako je moguće da ministrica komentira nepravomoćne presude Miljenić je odgovorio: “Smatram da se svaka odluka pa i presuda smije komentirati, međutim kada su u pitanju presude, komentar mora biti u domeni da se izbjegne ne samo pritisak nego i privid pritiska”.

Miljenić je istaknuo da je Ministarstvo pravosuđa specifična pozicija te da bilo koji ministar ne bi trebao komentirati jer bi možda taj komentar bio neprimjereniji nego drugi i rekao: “Ali inače moramo se naučiti da sve što radimo, mi koji smo na javnim plaćama, mora biti podložno sudu javnosti jer to je naša funkcija. O svemu treba govoriti, o svemu se treba raspravljati.”

Miljenić je rekao i da radna skupina koja prati segmente Kaznenoga zakona radi stalno i da se sastaje svakih mjesec do dva.

Na pitanje novinara kako komentira ostavke u slučaju “Merzel” i “Sabo” Miljeniće je rekao da nakon pravomoćnih presuda svi kao društvo trebamo razmotriti želimo li da netko tko je osuđen za nekakvo kazneno djelo, koje podrazumijeva pogrešno postupanje sa javnim sredstvima, da takva osoba bude opet u prilici to raditi.

“Mislim da to više treba biti u domeni svakog pojedinca da on procijeni koliko uopće može ili ne može obavljati određenu funkciju i da sukladno tome podnese odgovarajuće korake. Ljudi su zaključili ono što jesu, podnijeli su to što jesu i tu priča završava”, zaključio je Miljenić.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je danas, prilikom “Poslovnog doručka” Američke gospodarske komore, plan i aktivnosti ministarstva za unapređenje pravosudnog sustava koji će podrazumijevati potpunu reorganizaciju pravosuđa.

“Projekt obuhvaća reorganizaciju mreže, općinskih i prekršajnih sudova, općinskih i državnih odvjetništva. Zakon je spreman, javna rasprava je gotova i čekamo još neka mišljenja”, rekao je Miljenić i dodao: “Ideja je bila prezentirati što radimo u pravosuđu i što su naši planovi za ovu i za slijedeću godinu, jedan dio je reorganizacija mreže- planove imamo a ono što nam je neophodno je podrška”, istaknuo je Miljenić.

Miljenić je demantirao glasine koje se šire građanima da će na taj način ostati bez sudova ili putovati “stotine kilometara” rekavši da to nije točno jer “mreža ostaje kakva jest samo se drugačije organizira”.

“Razumijem lokalnu zajednicu koja je u strahu od gubitka nečega ali mi živimo u suvremenom svijetu, ne moramo imati sud svakih 20 kilometara i ne moramo imati Sud negdje zato što je tamo već 500 godina, sad je drugo vrijeme”, izjavio je Miljenić.

“Kriteriji koje smo postavili su isključivo objektivni”, rekao je Miljenić te dodao da su podaci o svemu na njihovom webu i da nemaju “skrivenih karata” tj. da svatko može otići i vidjeti koliko gdje ima predmeta, koliko ima ljudi, koliko se brzo rješavaju i sve je otvoreno.

Miljenić je naglasio da je mobilnost još uvijek jedan od problema ali i odgovornost za posao koji je dodijeljen svakome od njih i za koju su plaćeni od strane građana.

“Mobilnost je jedan od problema, ali mi smo puno poradili na neovisnosti i to je odlična stvar, ono na čemu dalje moramo raditi je odgovornost za posao koji je dodijeljen svakome od nas i odgovornost za ono što nas plaćaju građani” objasnio je Miljenić.

Miljenić je rekao da uspjeh ovog projekta leži u podršci sudbene vlasti i ako se oni ne uključe aktivno u realizaciju cijeli projekt nema smisla i neće biti proveden.

“Ako zakon prođe, a neće se primjenjivati, a tu nemamo ingerencije, onda nismo napravili ništa i nećemo niti ići s njime. Kod tog Zakona ono što je ključno je suradnja i potpora svih grana vlasti jer on je veliki zahvat, on je na korist građana i to je ono što svi trebamo vidjeti kao cilj, ali on je neprovediv ako ne budemo svi sudjelovali u njemu”, rekao je Miljenić.

Na pitanje novinara je li danas stanje pravne sigurnosti bolje Miljenić je kratko rekao da je bolje, ali da još uvijek nije dobro.

“Imamo manje neriješenih predmeta, manje starih predmeta, postupci generealno kraće traju, stvari se popravljaju ali ne brzinom kojom želimo. Stanje je bolje što se vidi ne samo kroz numeričke pokazatelje nego i reakcije ljudi”, zaključio je Miljenić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr