Ministar Hasanbegović najavio rješavanje spremišta HDA: Nema više afera poput one povezane s Milanovićevim bratom?

Hrvatski sabor u srijedu će nastaviti zasjedanje raspravom o izvješću Državnog ureda za reviziju o revizijama provedenim u 64 ustanove u kulturi – knjižnicama, muzejima i kazalištima te Državnom arhivu, Ansamblu Lado, Dubrovačkm ljetnim igrama, KD Lisinskom i Centru za kulturu Čakovec, tijekom 2014.

Prisjetimo se, ministar kulture Zlatko Hasanbegović podnio je na prvoj sjednici Vlade premijeru Oreškoviću izvješće o primopredaji od, kako je rekao, svog ”predšasnika” Berislava Šipuša. U sklopu izvješća, posebnu je pozornost skrenuo na problem dovršetka spremišta Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Kerestincu.

“Taj je projekt od 2007. dobro tekao, ali od 2011. naglo zamire, kad se očekivalo da bude dovršen. Važno je zbog problema dopusnica privatnim tvrtkama za čuvanje arhivske građe, što se naravno plaćalo iz proračuna, uz izliku da arhiv nema dostatne prostorije, a što je imalo određene afere o čemu se pisalo u javnosti”, rekao je ministar.

Ministar je upozorio i na spor koji se vodi u Dubrovniku.

”Postoji spor s trgovačkim društvom koji se vuče godinama, vezano uz problematičnu prodaju državnog arhiva u Dubrovniku. A to trgovačko društvo je sada za mirno rješenje spora.”

Zašto je to bitno?

Ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva Vlatka Lemić prošle godine medijima je ispričala kako je odlučila prekinuti praksu davanja na čuvanje arhivske građe privatnicima, koja se počela provoditi još 2009. i na što je dosad potrošeno 50 milijuna kuna.

Rekla je da samo ustanove smiju čuvati osjetljivu državnu građu te da joj je, nakon što je povukla ilegalne ‘dopusnice’ privatnicima, prijetio vlasnik Pismohrane, bivši obavještajac blizak HDZ-u, Ante Baković. On i njegov bivši partner Hrvoje Čabrajić sa sobom su u četiri navrata na pregovore vodili premijerovog brata Krešimira Milanovića, a on se, tvrdi Vlatka Lemić, predstavljao kao njihov suradnik.

Čim je osnovana Pismohrana servis, 2010., ljudi iz ove tvrtke zaredali su s posjetima Hrvatskom državnom arhivu. Osim tadašnjeg suvlasnika tvrtke Hrvoja Čabrajića, u društvu Ante Bakovića, o kojem je Nacional pisao da je bio ‘mentor Vjeki Slišku i Vinku Žuljeviću’, bio je brat hrvatskog premijera Zorana Milanovića, Krešimir Milanović. Milanović je došao na četiri sastanka u HDA, prisjeća se Vlatka Lemić, a predstavljao se kao suradnik Pismohrane, što je Baković kasnije poricao.

Krešimir Milanović je u medijima već više puta prokazan zbog nekoliko sličnih slučajeva u kojima je, navodno autoritetom svoga brata, htio ‘pogurati’ poslove. Na listi klijenata Pismohrane redom su bile državne tvrtke, Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste, Hrvatske željeznice, Porezna uprava, Ministarstvo zaštite okoliša, HZZO i drugi.

Svi privatnici su arhivsku građu državnih tvrtki i institucija počeli preuzimati od 2009. na temelju ‘dopusnica’, a njih je, ispostavilo se nakon inicijative Vlatke Lemić, ilegalno izdavao Hrvatski državni arhiv. Naime, ova je institucija pod izlikom da mnoga državna poduzeća nemaju dovoljno mjesta za vlastitu arhivsku građu donijela odluku da će izdavati dopusnice komercijalnim tvrtkama kako bi one mogle preuzeti arhivsku građu i čuvati je po komercijalnim uvjetima. Postojao je samo jedan problem – to nije predviđeno zakonom.

Niti jedna od tih tvrtki ne zadovoljava uvjete skladištenja građe kategoriziranih stvaratelja

Lemić je otkrila čudne poslovne prakse ove institucije, pa je zatražila potpunu reviziju dotadašnjeg poslovanja i mišljenje Ministarstva kulture o tome je li HDA uopće ovlašten dijeliti dopusnice privatnicima. Naime, nije joj bilo jasno po kojim su pravilima i zakonima dijeljene dopusnice tvrtkama što su čuvale dokumentaciju, iako one nisu bile ‘ustanove’, kako propisuje zakon.

Uskoro joj je stigao odgovor tadašnje ministrice kulture Andree Zlatar Violić. U dopisu od 24. ožujka 2014. pojašnjeno joj je da HDA nema pravo davati dopusnice, već ih može dati samo Ministarstvo. Jedina uloga HDA je, stoji u tom dopisu, da odredi uvjete po kojima se može obavljati čuvanje građe, odnosno skladištenje.

Lemić je odmah poslala dopis svim tvrtkama koje su skladištile dokumentaciju o tome da su dopusnice koje su im izdane ništetne (odnosno bezvrijedne), te da ih moraju zatražiti od Ministarstva kulture. Proveden je i nadzor i utvrđeno je da niti jedna od tih tvrtki ne zadovoljava uvjete skladištenja građe kategoriziranih stvaratelja.

“Nemam ništa protiv toga da se privatnici bave čuvanjem arhiva drugim privatnicima pod uvjetima koji su im svima prihvatljivi. Ali prema našoj stručnoj procjeni, niti jedan od njih ne ispunjava uvjete da bi se bavili čuvanjem gradiva od državnog interesa. Stvari koje su im povjerene su nestajale, bile oštećene ili se radilo o povjerljivim dokumentima koje nije sigurno skladištiti u takvim uvjetima”, rekla je za tada Vlatka Lemić.

Iz Ministarstva kulture su počeli vršiti pritisak da izdamo mišljenja o udovoljavanju uvjeta jer će nas te tvrtke navodno zasuti tužbama

Pojasnila je kako su iz Ministarstva kulture počeli vršiti pritisak da izdaju mišljenja o udovoljavanju uvjeta jer će nas te tvrtke navodno zasuti tužbama. Tražili su da im omogućimo da rade i dalje, sve dok oni ne promijene regulativu. “To smo pitanje razmatrali na Stručnom vijeću HDA, Hrvatskom arhivskom vijeću te na Kolegiju ravnatelja državnih arhiva. Svi smo se složili kao struka da to naprosto nije dobro rješenje. Zato smo Ministarstvu rekli da je nemoguće povjeriti tu građu privatnicima pod ovim uvjetima i poslali smo im svoj prijedlog. U njemu stoji da javno arhivsko gradivo ne može biti izvan sustava državnih arhiva”, rekla je Vlatka Lemić.

Problemi su počeli kad je u ured došao Ante Baković, vlasnik Pismohrane. Rekla je kako je razgovor počeo prijateljski, ali kada je vidio da neće pristati kršiti zakon: “Rekao je da će me medijski uništiti. Rekao mi je da će mediji objaviti da sam do posla došla preko kreveta, da sam kupila diplomu i doktorat i da će me policija istraživati. Rekao je da on može učiniti da se to zaustavi. Odbila sam. Sve što mi je tada rekao sada mi se i događa”, otkrila je Vlatka Lemić, dodajući da ‘političke prijetnje’ nisu bile samo po ‘vezama’ u aktualnoj vlasti, nego i putem navodnih veza u oporbi. Baković joj je, kaže, prijetio HDZ-om.

“Baković mi je prijetio dva puta u prostorijama HDA, a kasnije nije dolazio, niti je dovodio Krešimira Milanovića, koji je bio s njim i bivšim suvlasnikom tvrtke Hrvojem Čabrajićem četiri puta kod nas na razgovorima. Poručio mi je da će se u Ministarstvu zaštititi od moje samovolje i da će me srediti. Najgore je što ja te ljude znam i od ranije – u Arhivu radim 17 godina, a oni zadnjih sedam godina posluju s HDA. Nisam se ni u snu nadala da je pozadina priče ovakva”, govori Vlatka Lemić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Kaže da je njegove prijetnje prijavila policiji, ali ništa se nije dogodilo. “Jedino što se dogodilo je da mene i mog zamjenika istražuju jer smo išli na službeni put, po anonimnoj prijavi”, kaže Lemić.

Zmajlović dao posao Pismohrani nakon što joj je ukinuta dopusnica

Vlatka Lemić kaže da je Ministarstvo zaštite okoliša, kojem je na čelu Mihael Zmajlović, potpisalo ugovor s Pismohranom nakon što je HDA dao negativno mišljenje toj tvrtki, tj. dao joj do znanja da se ne može baviti tim poslom. “To je čak pohvaljeno kao dobra praksa i istaknuto kao jedan od argumenata da bi se novim pravilnikom trebalo omogućiti rad tim tvrtkama”, čudi se ona.

Po novim pravilima koja su tada trebala biti uvedena, na kojima je inzistiralo Ministarstvo kulture tadašnjeg ministra Berislava Šipuša, ukinule bi se dopusnice, pa bi se sve, osim građe koja se trajno čuva državne institucije, moglo povjeriti bilo kome registriranom za skladištenje.

“Ponašaju se kao da se na čuvanje daju banane i kruške. Sve te informacije, povijesti bolesti, osiguranja, medicinska dokumentacija… sve bi to mogla preuzeti tvrtka koja je registrirana, neka se nitko ne uvrijedi, za skladištenje banana. Zar primjerice Vukovar nema jednu garažu da spremi svoju dokumentaciju, pa je mora transportirati u Zagreb da je skladišti u privatnoj tvrtki? Na sastanku Arhivskog vijeća pred svima sam to odbila potpisati”, odlučna je bila Vlatka Lemić.

Lošoj praksi došao je kraj?

Čini se kako je ministar kulture Zlatko Hasanbegović od samog dolaska na ovo mjesto odlučio riješiti važne probleme u svom resoru. Naime, odmah je krenuo u rješavanje važnih pitanja u svome ministarstvu. Tako je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije kojemu je mandat trebao isteći u listopadu 2016. godine.

Vrijeme je da se pobrine za spremišta Hrvatskog državnog arhiva (HDA)…

Izvor: narod.hr
Photo: fah