Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izjavio je u petak kako je Ministarstvo poljoprivrede definitivno najveći dobitnik proračuna za iduću godinu, objašnjavajući kako je proračun tog Ministarstva na dobitku, jer u njegovu sastavu više nisu Hrvatske vode, koje su same imale proračun veći od milijardu kuna.
“Proračun Ministarstva je povećan za preko milijardu kuna, samo na žalost ne čitaju se one stvari koje napišemo. Hrvatske vode više nisu u sustavu Ministarstva poljoprivrede. Znači, ove godine je proračun s Hrvatskim vodama bio 6 milijardi i 538 milijuna kuna, a za 2017. je proračun 6 milijardi i 511 milijuna kuna, a sam iznos za Hrvatske vode je bio milijardu i 158 milijuna kuna. Prema tome, Ministarstvo poljoprivrede je definitivno najveći dobitnik ovog proračuna kada govorimo o 2017. godini”, rekao je Tolušić kojega su na skupštini Udruge općina novinari upitali za smanjenje proračuna Ministarstva.
Znači, objasnio je Tolušić, “Hrvatske vode su se preselile kompletno iz sustava Ministarstva poljoprivrede u Ministarstvo zaštite okoliša” s više od milijardu kuna, a Ministarstvo poljoprivrede je ostalo na istoj razini kao u 2016. godini.
Na pitanje hoće li iz proračuna biti osiguran novac za poticaj mladim poljoprivrednicima, Tolušić je rekao da je novac za to osiguran iz fondova Europske unije iz Programa ruralnog razvoja.
“Na prošlom natječaju smo odobrili praktički sve projekte koji su došli i koji su zadovoljavali kriterije”, rekao je te pozvao sve mlade poljoprivrednike da se jave na natječaj jer novca će biti za sve dovoljno.
Upitan za Vladinu podršku amandmanu Kluba zastupnika HDZ-a na novi zakon o javnoj nabavi, kojim se u nabavi hrane zapravo daje šansu domaćim proizvođačima, Tolušić je objasnio kako se tim amandmanom od onih koji nabavljaju robu traži da u sustavu bodovanja uključe prehrambene proizvodi koji su svježi te da je kraći lanac dobavljanja tih proizvoda.
“Ne kažem da preferiramo domaće, ali ćemo u sustavu bodovanja dati više bodova onima koji nabavljaju takvu hranu i time omogućiti, nadam se, onima koji to dostavljaju da taj natječaj i dobiju”, rekao je.
Na pitanje hoće li domaći proizvođači moći odgovoriti tom izazovu i je li im ovo zadnja šansa za udruživanje, Tolušić je rekao kako je to definitivno i poziv njima za udruživanje, ali i da dobar dio naših javnih institucija obavlja javnu nabavu pojedinačno pa će primjerice sada bolnice u Požegi ili Virovitici ili Šibeniku imati mogućnost dobiti proizvode sa svoga područja, a definitivno imamo proizvođače koji mogu zadovoljiti te potrebe.
Na pitanje hoće li biti određen rok da primjerice od proizvodnje do stola kupca mora proći 24 sata ili 48 sati, Tolušić je rekao da će daljnje pravilnike o reguliranju tih kratkih lanaca opskrbe u svom segmentu donijeti Ministarstvo gospodarstva, a u segmentu poljoprivrede Ministarstvo poljoprivrede. To će se čim se zakon usvoji riješiti podzakonskim aktima, dodao je.
Tolušić je rekao i da 18 država članica EU ima usvojene akcijske planove za “kratke lance” nabave, neke kao zakonske, a neke kao podzakonske akte, tako da je to nešto što se načelno raspravlja na razini Europske komisije. “Tako da svatko čini sve da omogući fer i korektnu borbu na tržištu svojim proizvođačima, ali i zdravu i ispravnu prehranu, odnosno prehrambene proizvode svojim potrošačima”, zaključio je Tolušić.
