Ministarstvo kreće u regulaciju rada od kuće: Evo što bi poslodavci trebali osigurati radnicima

Foto: Thinkstock

Izmakne li vam se sjedalica dok ustajete od radnog stola po neki dokument i pri tome padnete i ozlijedite ruku, tu će vam ozljedu njemačko osiguranje priznati kao ozljedu na radu te će pokriti sve troškove liječenja i bolovanja. Padnete li, međutim, u vlastitoj kupaonici, pa makar i za radnog vremena, ili u kuhinji, ta se ozljeda ne smatra ozljedom na radu! Jednako tako osiguranje neće pokriti troškove ni ako tijekom radnog vremena skoknete u dućan i na putu se ozlijedite, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prednosti rada od kuće je ta što se ne troši slobodno vrijeme na putovanje na posao i s posla, što pruža više vremena za hobije i bavljenje djecom. Ne ometaju vas razgovori kolega, nema bombardiranja dodatnim obvezama, izolirani ste od kolega i izbjegavate infekcije.

No nedostaci ovakvog rada su odvlačenje pažnje s posla na ukućane, televizor, otežana komunikacija i to što u svakom trenutku morate biti dostupni, također socijalna razmjena s kolegama bitna je za osjećaj zadovoljstva poslom, a toga uz rad od kuće nema.

Tko plaća ozljedu na radu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pozorno se češljaju i odredbe o radnom vremenu, te ćete morati naći dobrog odvjetnika da dokažete da su ozljedi koja se dogodila izvan radnog vremena kumovali umor i prekovremeni rad, a ne nemar. Neke su to od nelogičnosti koje prate rad od kuće, a mnoge će ih države tek narednih mjeseci i godina pokušati raspetljati. Austrija je, primjerice, već tijekom karantene pokrenula hitnu izmjenu zakona kako bi i kućne ozljede uvrstila u ozljede na radu, no i nakon toga otvorilo se niz pitanja. Poput primjerice onoga je li čovjeku čije je redovno radno vrijeme od 9 do 17 pad u kupaonici u šest ujutro ozljeda na radu, pogotovo ako je do kasno u noć odgovarao na mailove te se ujutro umoran probudio. Osim u Nizozemskoj, koja je svjetski pionir kad je riječ o radu od kuće (više od 40 posto zaposlenih radilo je od kuće i prije korone) u drugim državama rad od kuće, rad na izdvojenom mjestu, teleworking… nije detaljnije propisan te su se problemi i nedoumice koje su pratile takav rad tijekom karantene rješavali u hodu.

Propisi su takvi da u većini europskih država radnici ne mogu zahtijevati da rade od kuće niti ih poslodavci smiju na to natjerati ako ne žele vlastiti dom pretvoriti u ured. Pandemija je, dakako, izvanredna okolnost pa je takav rad organiziran gdje god je to moguće, uz puno otvorenih pitanja koja se pojavljuju i u Hrvatskoj. Radnici koji rade od kuće mogu, ali i ne moraju dobiti dodatak ugovora o radu ili novi ugovor, dogovor o takvom radu može biti pisani dokument, ali jednako tako može se postići i usmeno.

Regulacija rada od kuće

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo rada najavilo je da će potkraj kolovoza regulacija rada od kuće doći na dnevni red i u Hrvatskoj te će zajedno sa socijalnim partnerima osnovati radnu grupu koja će se pokušati dogovoriti o tome hoće li se rad od kuće staviti u neke okvire promjenom Zakona o radu ili će se uvjeti propisati Vladinim uredbama, odnosno kolektivnim ugovorima. Sindikatima je draža ova druga mogućnost, dok poslodavci navijaju za promjenu zakona, jer bi u tom slučaju izbjegli bipartitne razgovore sa sindikatima.

Jedna od tema za raspravu bit će i moguće porezne olakšice za ljude koji rade od kuće. Ljudima kojima je rad od kuće trajno rješenje, poput samostalnih profesija, sva ulaganja vezana uz posao, uključujući i troškove, u većini zemalja priznata su kao porezne olakšice, dok ostali, primjerice u Njemačkoj, mogu prijaviti do 1250 eura godišnje za nabavu opreme, no ta svota nije unaprijed priznati trošak, nego se svako ulaganje vezano uz rad od kuće mora dokazati.

Pitanje je i što s naknadom za prijevoz, koja je kod nas porezno priznati trošak. Sindikati kažu da su neke tvrtke obustavile isplatu naknade za prijevoz onima koji rade od kuće, no većina to ipak nije učinila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.