Preciznija definicija načina izbora i opis ovlasti članova tijela Hrvatskog audiovizualnog vijeća i jasnije definirane odredbe o razlikovanju sredstva za rad Hrvatskog audiovizualnog centra i sredstva Nacionalnog programa kao i sredstva za poticanje ulaganja u proizvodnju AV djela, najvažniji su elementi novoga prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima, koji je prije nekoliko dana pušten u javnu raspravu, a kao najveći iskorak ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je uvođenje instituta koregulacije.
Ministarstvo kulture za izradu se potpuno novog zakona o audiovizualnim djelatnostima odlučilo nakon što je tijekom rada na postojećem utvrđeno da je potrebno promijeniti više od 30 njegovih odredbi pri čemu se, kako je posebno napomenula ministrica Obuljen Koržinek na briefingu novinara u petak, čvrsto ostaje na osnovnim ciljevima i smjernicama postojećega zakona.
“Intencija je bila poboljšanje sadašnjeg sustava ali ostajući čvrsto pri tome kako je sustav postavljen, a to je u prvom redu decentralizirano odlučivanje o AV djelatnostima kroz poseban zakon i kroz HAVC; potpuna autonomnost tijela Centra u donošenju svih odluka koje se tiču programa Centra i provedbe nacionalnog programa; stabilno financiranje, te bolji nadzor i koordinacija između Ministarstva kulture i sustava u praćenju donošenja financijskih odluka”, pojasnila je.
Izmjenama i dopunama zakona o audiovizualnoj djelatnosti inicijalno se pristupilo uslijed raznih medijskih i drugih interpretacija stanja u audiovizualnoj djelatnosti, te nakon nalaza državne revizije i evidentne potrebe za boljim uređenjem nekih procedura.
Kao jedan od najvažnijih elemenata novog prijedloga zakona ministrica je navela preciznije uređenje odnosa između upravnog odbora HAVC-a i ravnatelja – “dakle, sve ono što se u praksi pokazalo kao izvor određenih nedoumica vezano uz odgovornost pojedinih tijela, a na što su ukazali državna revizija i Ministarstvo financija u svojim komentarima”.
Kao posebno bitno izdvojila je i pitanje sukoba interesa, koje se novim prijedlogom zakona nastoji dodatno urediti na način da se jasnije definiraju slučajevi u kojima se ravnatelj HAVC-a, članovi Upravnog odbora i članovi AVV-a i umjetnički savjetnici mogu naći u sukobu interesa.
Državni tajnik Krešimir Partl pojasnio je da su zakonom detaljnije uređene njihove obveze i ovlasti.
“Kako bi se izbjegao potencijalni sukob interesa, uveden je institut zamjenika člana AVV-a; uvedeno je da ministrica na prijedlog udruga imenuje članove Vijeća kako bi se bolje reguliralo pitanje tko su ti članovi”, rekao je Partl.
Nadalje, od sad će ministrica imenovati jednog člana AV vijeća; uvodi se bolja definicija Upravnog odbora u kojemu će tako morati biti jedan pravnik i jedan financijski stručnjak. Novim zakonom je također propisano da Upravni odbor donosi financijski plan na koji nakladnu suglasnost daje ministar kulture na prijedlog državne revizije.
Ministrica Obuljen Koržinek je kao još jednu temu koja se nastoji zakonom razjasniti, a koja je izravno vezana uz pitanje revizijskog nalaza, izdvojila i odnos između onih sredstava koja se u HAVC-u troše na djelatnost centra u odnosu na ono gdje oni financiraju program i AV proizvodnju, gdje je zbog nedorečenosti u zakonu ranije dolazilo do pogrešnih interpretacija.
Tekst je podloga za daljnju konstruktivnu raspravu
Posebnim iskorakom novoga zakona smatra uvođenje instituta koregulacije ili samoregulacije, kojemu je cilj omogućiti da se pojedina pitanja uređuju dogovorom zainteresiranih strana, a u svrhu ujednačavanja njihove primjene u praksi.
“Taj institut jača povjerenje u institucije, u dionike koji sudjeluju na tom tržištu, jer ako se oni između sebe dogovore o kriterijima i načinu provođenja i odabira programa, to će biti puno učinkovitije od propisa”, ocijenila je Obuljen Koržinek.
Još jedan važan element novoga prijedloga zakona je da nacionalni program razvoja audiovizualnih djelatnosti, koje je do sada na prijedlog HAVC-a i AVV-a donosio ministar kulture, u buduće donosi Vlada.
Nacrt Zakona rađen je u suradnji s radnom skupinom u kojoj su među ostalima bili ravnatelj HAVC-a, predsjednik Upravnog odbora, stručnjakinja za autorsko pravo s Pravnog fakulteta, profesor na Akademiji dramskih umjetnosti i predstavnici Ministarstva kulture.
Prije izlaska na javnu raspravu obavljena su i tri kruga konzultacija s ključnim partnerima, udrugama i brojne individualne konzultacije sa svim dionicima.
“Ovo što je sada na javnoj raspravi jedan je kompromisni tekst koji smatramo dobrom podlogom za raspravu”, ocijenila je ministrica, napomenuvši kako očekuje da će se udruge javiti s još nizom prijedloga koji nisu mogli u ovoj fazi biti uvršteni u nacrt a sve što bude kanalizirano kroz javnu raspravu bit će razmotreno u prvom i drugom čitanju.
Javna rasprava za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvorena je do 14. prosinca, a ministrica je kazala kako se nada da će do konca prosinca biti spreman za odlučivanje u Vladi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
