Most nezavisnih lista u svojim smjernicama za pregovore na području monetarne i fiskalne politike za slijedeću godinu predviđa uspostavu politike upravljanja javnim dugom, pokretanje javne rasprave o mirovinskom sustavu, posebno o drugom mirovinskom stupu, kao i jasnije zakonsko određivanje transparentnosti i odgovornosti središnje banke.
14 glavnih aktivnosti
U 14 smjernica, odnosno glavnih aktivnosti, Most tako za 2016. predlaže uspostavu politike upravljanja javnim dugom, koja je, kako navode, nužna obzirom na kompleksnost situacije i utjecaj na sve ostalo u Hrvatskoj. Javnom raspravom žele potaknuti rješavanje stanja u mirovinskom sustavu, a izmjenama u Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) žele organizirati središnju banku sukladno provjerenim modelima funkcioniranja Europske središnje banke (ECB), kako bi se omogućilo učinkovitije i transparentnije poslovanje HNB-a.
Među 14 glavnih aktivnosti su i ustrojavanje Ekonomskog savjeta Hrvatske, koji bi izrađivao makroekonomske modele i davao smjernice za upravljanje monetarnim i fiskalnim sustavom, ustroj makroekonometrijskog modela hrvatskog gospodarstva (Minsky model), te planiranje i izrada bilance nacionalnog bogatstva Hrvatske, odnosno ukupnog prirodnog i proizvedenog bogatstva, sa ciljem njihova očuvanja i povećanja.
Predlaže se i definiranje strukture kamatnih stopa kod novih kredita i usklađivanje kamatnih parametara kod postojećih kredita s valutnom klauzulom, po principu Eulibor plus fiksna marža ugovorena u trenutku sklapanja ugovora o kreditu. Među glavnim aktivnostima su i mjere za zaustavljanje deflacije, koje bi izradio Ekonomski savjet, a u idućoj bi godini Mostovci željeli provesti i refinanciranje postojećih kreditnih obveza države.
Među kontinuiranim mjerama u Mostovim smjernicama su, primjerice, promocija nacionalne valute kao temeljne u financijskom sustavu, te mjere za rast zaposlenosti, proizvodnje i izvoza, što bi trebali biti glavni ciljevi svih politika, a koje bi također izradio Ekonomski savjet.
Također bi ograničili daljnje zaduživanje države, vežući dinamiku zaduživanja uz stopu rasta BDP-a, a predlažu i donošenje kontinuiranih mjera za poštivanje fiskalne odgovornosti i smanjenje javnog duga.
12 ključnih reformi za obrazovanje i znanost
Most je objavio i 12 ključnih reformi za obrazovanje, znanost i tehnologiju od kojih bi se neke počele primjenjivati već od prvog kvartala iduće godine, a neke do 2018. godine, dok bi se dio mjera morao provoditi kontinuirano.
Planiraju postupno podizati razinu ulaganja u obrazovanje, istraživanja i razvoj prema europskom prosjeku, navodeći da ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj iznosi 4,21 posto BDP-a, dok je europski prosjek 5,25 posto. Također, ulaganje u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj iznosi 0, 81 posto BDP-a, dok je europski prosjek 2.01 posto.
Trebalo bi kontinuirano raditi na politici napredovanja nastavnika i modelu dodjele razvojnih koeficijenata za zapošljavanje mladih znanstvenika, budući da su svi znanstveni novaci proteklih desetljeća zapošljavani na određeno vrijeme, a nastava i znanstveni rad u viskom obrazovanju i znanosti su pred kolapsom.
Most se zalaže i za razvijanje djelotvornog sustava stipendiranja učenika i studenata, te razvoj STEM područja (studijski programi u prirodnom, tehničkom, biomedicinskom i biotehničkom području). Obavezno bi vratili financiranje znanstvenih projekata u okrilje resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te eliminirali snažan utjecaj političkih struktura u obrazovanju i znanosti.
Jedna od predloženih reformi je eksperimentalno uvođenje male mature u prvom tromjesečju 2018. godine, a posebno se zalažu za zaštitu nastavnika od nasilja učenika i roditelja – ta bi mjera krenula od četvrtog kvartala iduće godine.
Most bi također smanjio PDV na znanstvenu opremu na pet posto i izjednačio uvjete besplatnih udžbenika i prijevoza na državnoj razini, te ustrojio Fond za predfinanciranje EU projekata.
Most i SDP: Nužna snažnija suradnja Vlade i HNB-a
Most i SDP pregovarali su u ponedjeljak na temu financija, proračuna i porezne politike, a Mostov pregovarač Ivan Lovrinović je nakon sastanka izvijestio kako su se usuglasili oko potrebe bolje kontrole javnog duga i snažnije suradnje između Hrvatske narodne banke, a demantirao je kako se osobno zauzimao za devalvaciju kune.
“Koristim ovu priliku da po tko zna koji put ponovim, nikakva devalvacija ne dolazi u obzir i nikakav se ozbiljan ekonomist u Hrvatskoj ne zalaže za devalvaciju”, uzvratio je Lovrinović na kritike da predlaže radikalna rješenja u monetarrnoj politici.
Građanima je poručio i kako nema govora o ukidanju devizne štednje te kako su njihovi ulozi sigurni.
Izvijestio je kako se Most zauzima za kombiniranje porezne poltike s monetarnom, za daljnje porezno rasterećenje dohotka i stimuliranje poduzetnika kroz neoporezivanje reinvestirane dobiti. “Uglavnom, smisao je da se konačno uskladi djelovanje monetarne i fikskalne politike jer je jedna do sada išla šumom, a druga drumom. Most inzistira da konačno dođe do te koordinacije, da bude sve skupa transparentnije i odgovorno”, rekao je Lovrinović.
Upitan kakav su mu dojam ostavili pregovori s SDP-om, kazao je kako Mostu imponira spremnost dviju velikih koalicija na reforme. “Šteta je što se Most nije pojavio prije osam ili 10 godina jer svi ubrzano pristaju na reforme i promjene”, kazao je.
Na primjedbu mogu li se iz Mosta čuti proturječne ideje poput drastičnog rezanja poreza i istodobnog povećanja subvencija u poljoprivredi, Lovrinović je uzvratio kako “nije ništa čudno ako vam se pojave neke sitnice ili neki nesporazumi”.
“Međutim, nema govora ni o kakvim dodatnim poreznim opterećenjima, mi ćemo raditi rasterećenja, a sve dosadašnje subvencije ćemo revidirati. Ono što se pokazalo učinkovitim će opstati, a modeli koji nisu neće funkcionirati. Država se nalazi u teškoj situaciji i nedopustivo je bilo kakvo rasipanje novca”, poručio je.
Rekao je i kako treba osnovati poseban odjel za upravljanje javnim dugom, ocijenivši kako je nevjerojatno što Hrvatska nema jasnu politiku upravljanja dugom. Uvjeren je kako je nužno žurno otvoriti i javnu raspravu o mirovinskom sustavu i poziciji drugog stupa.
Lovrinović nije htio komentirati optužbe Drage Prgometa da Nacionalno vijeće Mosta odlučuje na nedemokratski način. “Mogu govoriti samo o gospodarskim temama – idemo sada na razgovore s HDZ-om”, naglasio je Lovrinović, koji nije želio odgovoriti ni na pitanje planira li se priključiti za večeras planiranoj osnivačkoj skupštini Prgometove stranke HRID.
Ministar financija Boris Lalovac kazao je kako je kolegama iz Mosta prezentirao trenutno stanje državnog proračuna i upoznao ih s obvezama Hrvatske prema Europskoj komisiji u okviru procedure prekomjernog deficita.
Rekao je i kako je naglasak na sastanku bio i na monetarnoj politici te kako je SDP-ova koalicija suglasna s Mostom da bi u budućnosti voljeli vidjeti više stambenih kredita u kunama.
Napomenuo kako poslovne banke trenutno nude kune po povoljnijoj kamati nego eure te izvijestio kako se razgovaralo i o problemima zaduženih u švicarskom franku, koji, kaže, dijelom proizlaze upravo iz vrlo visokih kamata u eurima.
“Dotakli smo se pitanja vrlo niskog EURIBOR-a i trenutno visokih kamatnih stopa i nadzora HNB-a, da bi trebala biti puno bolja suradnja između Ministarstva financija, odnosno Vlade i HNB-a u rješavanju takvih pitanja i svakako da monetarna vlast u narednim godinama treba razmišljati na koji način određeni dio kuna pustiti na tržište”, kazao je Lalovac, ističući kako bi se na taj način stabilizirali prihodi hrvatskih građana.
Suglasan je i kako su nužne promjene u praćenju deficita, odnosno uključivanje javnih poduzeća u strukturu deficita i javnog duga, radi boljeg upravljanja javnim financijama.
O navodnom rasipanju Mosta Lalovac nije želio govoriti, a poručio je kako je danas tu samo radi pregovora o javnim financijama te kako u tome tko će na koju stranu ne sudjeluje niti ga zanima.
Most i HDZ: Žele europeizaciju, a ne balkanizaciju
Most i HDZ pregovarali su u ponedjeljak na temu financija, proračuna i porezne politike, a Mostov pregovarač Ivan Lovrinović je nakon sastanka izrazio zadovoljstvo što su i HDZ i SDP svjesni težine situacije u zemlji te je istaknuo da obje stranke pokazuju veliki interes za promjenama.
“Žao nam je što obje stranke nisu ranije shvatile nužnost promjena. No, bolje ikad, nego nikad”, kazao je Lovrinović nakon trosatnih pregovora. Naveo je i da je Most u pregovore s HDZ-om i SDP-om uveo novinu – njihovi pregovarači su više pitali nego su odgovarali, kako bi na kraju pregovora, lakše mogli donijeti konačnu odluku.
Lovrinović je kazao i da su im obje stranke do kraja tjedna obećale poslati pismeno očitovanje o svim točkama današnjih pregovora.
Ustvrdio je da Hrvatska ima jednu “najveću stranku” i da su u njoj su članovi svih ostalih stranaka, dužnici, nezaposleni i drugi, odnosno ugrožene skupine koje moraju biti u središtu interesa svih, a posebno političara i vlade koja se formira. “Nema izlaska iz sadašnje situacije na stari način. Vladanju na dug i vanjskim kreditima došao je kraj. Tu se traže stručnjaci, ljudi koji imaju znanja i hrabrosti”, naglasio je.
Lovrinović je kazao i da su se obje stranke, što posebno raduje Most, suglasile o potrebi puno snažnije uporabe kune u svim domaćim transakcijama. Dodao je i da su u pregovorima razgovarali o poziciji HNB-a i potrebi da se više uskladi s načelima poslovanja i organizacije s Eurospkom središnjom bankom. Rekao je i da će se morati intenzivirati i Hrvatska komunikacija s MMF-om.
“U ime Mosta poručio sam da imamo samo 2016. za značajne zahvate, jer ako se to ne napravi i ne provedu se promjene koje tražimo i očekujemo, Hrvatska će 2017. doći u vrlo tešku poziciju”, upozorio je.
Most želi “europeizaciju, a ne balkanizaciju”
Negirao je da je spekulacije kako je Most spreman na “monetarne eksperimente” kazavši kako samo žele “europeizaciju, a ne balkanizaciju” poslovanja banaka i HNB-a. Naveo je i da od banaka koje posluju u Hrvatskoj, a vlasnici su im u Italiji ili Austriji, očekuju da i u našoj zemlji posluju s istim odnosom prema korisnicima financijskih usluga.
“Trebamo učinkovitiji monetarni i kreditni sustav, niže kamatne stope koje će poticati investicije i zapošljavanje. Moramo napraviti refinanciranje javnog duga”, istaknuo je Lovrinović.
Izrazio je zadovoljstvo što su i HDZ i SDP pozitivno prihvatili ideju Mosta o ustrojstvu ureda za upravljanje javnim dugom. “To je danas jedna priručna štala gdje se ne zna tko pije, a tko plaća, a to je jedan od najozbiljnijim problema u Hrvatskoj”, kazao je.
Lovrinović je negirao da se u Mostu svi ne slažu s njegovom monetarnom politikom te dodao da se Most ne zalaže za porez na nekretnine jer bi to bilo, kako je rekao, “kažnjavanje naših ljudi” kojima je to način ulaganja. Smatra kako sada nije trenutak niti vrijeme da se to uvodi u igru.
Upozorio je da Hrvatsku “opasno ugrožava” rast obveza na temelju kamata po javnom dugu koje su do prije pet godina bile oko 5,5 milijardi kuna, a iduće godine će biti 14 milijardi kuna. “U hrvatskom javnom dugu nalaze se i babe i žabe, jabuke i kruške “, rekao je.
Lovrinović nije želio odgovoriti na novinarski upit jesu li Mostu nakon današnjih pregovora bliži HDZ ili SDP rekavši kako tu odluku neće donijeti na temelju jednog segmenta i reforme, već će sve što pregovaraju s tim strankama podvrgnuti analizi koja će, kako je najavio, biti gotova za dva do tri tjedna.
Na pitanje zašto bi HDZ-u i SDP-u trebao Most ako se se te dvije stranke dogovore o koaliciji odgovorio je da će Most tada “otići na rekreaciju”.
Marić: u Hrvatskoj postoji velik broj nepotrebnih agencija i nije rješeno pitanje upravljanja javnim dugom
HDZ-ov ekonomski stručnjak Goran Marić rekao je da je njegova stranka Mostu danas predložila i raspravu o još nekim ekonomskim problemima o kojima se Most nije izjašnjavao – zdravstvenom i mirovinskom sustavu, koncesijama, izmjenama zakona o porezu na dobit, zakona o porezu na dohodak i zakona o PDV-u. Istaknuo je kako su zajednički ustvrdili da u zemlji postoji velik broj nepotrebnih agencija, a institucionalno se nije riješilo ni pitanje upravljanja javnim dugom.
Upitan u čemu je razlika između SDP-ove i HDZ-ove politike ako se u svemu slažu s Mostom odgovorio je kako su HDZ i Most protiv poreza na nekretnine, što zagovara SDP. “Politika HDZ-a i SDP nije nikad bila ista niti će ikada biti”, rekao je.
Smatra da povećanje ekonomske aktivnosti treba temeljiti na rastu BDP-a, ukidanju nepotrebnih agencija, racionalizaciji poticaja u poljoprivredi te koncesijama. “Na temelju koncesija Hrvatska može imati znatno veće prihode nego što ih ima”, kazao je.
Upitan kako HDZ gleda na zahtjev Transparency International Hrvatska (TIH) da promatraju pregovore odgovorio je da bi se onda javile i mnoge druge udruge. “Kada osvoje mandat onda ćemo pregovarati”, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
