Sabor je u petak ovotjedno zasjedanje završio raspravom o Mostovom prijedlogu zakona o samoopskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije, koji je vladi neprihvatljiv jer, kako tvrde, nije dovoljno kvalitetan, no predlagači su uvjereni da ga vlada ne prihvaća jer pogoduje stranim investitorima, poglavito onima za vjetroelektrane, za koje se izdvaja subvencija od 1,6 milijardi kuna godišnje.
Predloženim bi se, pojašnjavaju ‘mostovci’, unaprijedila energetska politika u području obnovljivih izvora energije, pridonijelo smanjenju štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi kao i uštedi kućanstvima te potaknuo razvoj novih tehnologija temeljenih na korištenju obnovljivih izvora energije.
Uređuje se planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u mikro postrojenjima za samoopskrbu iz obnovljivih izvora energije, mjere za promicanje samoopskrbe električnom energijom iz obnovljivih izvora energije, uvjeti za priključenje mikro postrojenja za samoopskrbu na elektroenergetsku distribucijsku mrežu. Također se uređuju sigurnosni zahtjevi, način rada, izračun primljene i proizvedene električne energije i administrativni postupak za povezivanje postrojenja s unutarnjom instalacijom građevine.
Zakonom se pruža i veća sigurnost vlasnicima projekta i vlasnicima građevine koji žele izgraditi mikro postrojenje za samoopskrbu s maksimalnom instaliranom snagom do 10 kilovata, u kojem će se električna energija proizvoditi prvenstveno za vlastitu potrošnju, a tek višak energije se isporučuje u elektroenergetsku mrežu, navodi se u obrazloženju.
Reguliraju se i posebni tehnički i sigurnosni uvjeti koje moraju ispunjavati mikro postrojenja za samoopskrbu te vlasnici takvih postrojenja (kupac s vlastitom proizvodnjom) kao i poticaji za samoopskrbu u vidu oslobođenja od plaćanja naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije pod uvjetom da je samoopskrba na visokoj razini učinkovitosti u smislu da je energija koja je preuzeta u kućanstvo iz elektroenergetske mreže manja od energije koja je proizvedena u mikro postrojenju za samoopskrbu i puštena u elektroenergetsku mrežu.
“Samoopskrba električnom energijom iz obnovljivih izvora energije namijenjena građanima te sitnim i srednjim poduzetnicima omogućila bi u većoj mjeri njihovu energetsku neovisnost, osobito onih u slabije naseljenim brdsko planinskim područjima”, pojasnio je ‘mostovac’ Miro Bulj. Drži i kako bi takva investicija vrlo brzo vratila uloženi novac.
Vlada odbija taj zakonski prijedlog, jer pogoduje stranim investitorima, poglavito onima za vjetroelektrane, za koje se izdvaja subvencija od 1,6 milijardi kuna godišnje i monopolista koji izvlače ekstraprofite, uvjeren je Bulj.
Predloženo zakonsko rješenje bolje bi, tvrdi, pozicionioralo Hrvatsku na energetskoj karti Europe, jer je Hrvatska među vodećim zemljama EU po broju sunčanih dana, a pri dnu po broju postavljenih mikrosolara.
Đujić: Predloženi zakon kvalitetniji od postojećeg
Sonja Čikotić (Klub Mosta) naglasila je kako je cilj predloženog zakona smanjenje potrošnje i uvoza električne energije povećanjem energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Napomenula je i kako Grčka i Italija i koriste solarnu energiju 25 puta više od Hrvatske kao i da njihov zakonski prijedlog stoji već godinu dana dok su se se izmjene zakona o financiranju izborne kampanje za europarlamentarne izbore donijele u jednoj noći.
Saša Đujić (Klub SDP-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu, jer drži da je kvalitetniji od postojećeg.
Milatić: Postojeći zakon je primjeren
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić ustvrdio je kako je postojeći zakon primjeren i da će dati željene rezultate.
Odbacio je Buljeve optužbe rekavši kako Vlada podržava solarizaciju Hrvatske, ali da Mostov zakonski prijedlog nije dovoljno dobar da bi bio prihvaćen. Po njegovim riječima, intencija je da se mikrosolarima proizvodi onoliko struje kolike su potrebe no da Mostovim prijedlogom nije primjereno riješen problem eventualnih viškova isporučene struje i kako bi ga distributeri plaćali, odnosno plaćanje mrežarine.
Hrvatski sabor s radom nastavlja u srijedu 5. lipnja raspravom o Godišnjem izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017. godinu, predlagatelja Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
