Možemo osniva novu gradsku ustanovu za kulturu: Evo tko stoji iza toga

Fah

Dok Zagreb puca po šavovima, što zbog prometnog kaos, smeća i neodržavanja zelenih površina, gradska uprava potpuno je fokusirana na kulturu ili barem svoje poimanje tog pojma. Najvećim projektom u svom mandatu Možemo je proglasilo izgradnju kulturnog centra Paromlin, a sada su se odlučili osnovati i novu javnu ustanovu pod nazivom Centar za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijedlog odluke o osnivanju Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture bio je na Gradskoj skupštini Grada Zagreba početkom listopada, a iz dostupnih dokumenata vidljivi su neki detalji o novoj javnoj ustanovi u Zagrebu koja će zapravo biti kulturni pandan gradskoj Ustanovi za upravljanje sportskim objektima.

O kakvoj je javnoj ustanovi riječ?

Osnivanje ovog Centra, zapravo javne ustanove došao je od ‘gradskog ministarstva kulture’, tj. od Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo. 12. rujna tražili su suglasnost za osnivanje od Ministarstva kulture što su po zakonu dužni kada je osnivanje javne ustanove u pitanju, a već 14. rujna stigao je pozitivan odgovor iz Ministarstva.

emina višnić
Emina Višnić, Tomislav Tomašević, montaža: Narod.hr, izvor: Fah

Na čelu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo je Emina Višnić, Tomaševićeva riječka akvizicija koja je bila na čelu riječkog mega projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture iz kojeg se naprasno povukla, a za ovim projektom ostali su brojni repovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Višnić sada traži osnivanje javne ustanove Centar za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture. Na čelu tog Centra bit će privremeni ravnatelj Hrvoje Laurenta koji je ujedno izvršni direktor Kina Europa.

Fah

Ovo hiper institucionaliziranje kulturnih sadržaja u Zagrebu ne čudi s obzirom na to da je kultura, barem onakva kakvu preko raznih udruga financira ova gradska vlast na čelu s Možemo, u njihovom fokusu.

Ova nova javna ustanova financirat će se iz gradskog proračuna, a njome će upravljati i Upravno vijeće o tri člana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otkud ideja?

”Inicijativa za osnivanje ove Ustanove javila se tijekom procesa izrade „Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030.“ u kojem je izravno sudjelovalo preko 50 umjetnika, kulturnih djelatnika i drugih stručnjaka u kulturu, a uz stručnu podršku Instituta za međunarodne odnose (IRMO). Analiza stanja i SWOT analiza ukazala je na problem nedovoljno razvijene i nedovoljno decentralizirane kulturne infrastrukture, odnosno potrebu da se izgrade novi objekti kulture te da se za njih, kao i za neke postojeće, osiguraju adekvatni organizacijski i programski modeli kako bi se osiguralo da što veći broj stanovnika Zagreba ima odgovarajući pristup kulturi i da može zadovoljiti svoje kulturne potrebe”, stoji u obrazloženju.

Navodi se i kako u Zagrebu djeluju različite gradske ustanove, organizacije civilnog društva i privatne inicijative koje u različitim gradskim četvrtima provode programe namijenjene lokalnoj zajednici, a što se intenziviralo i provedbom aktivnosti financiranim iz Javnog poziva za provedbu programa Kultura i umjetnost u zajednici.

Međutim, Grad Zagreb nema ustanovu koja bi tim programima upravljala na razini cijelog grada. Analiza provedena u procesu izrade Programa razvoja kulture pokazala je potrebu za koordiniranim upravljanjem programima koji se odvijaju i planiraju razvijati…’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žele decentralizaciju, a uvode centralizaciju

Dakle, Grad u obrazloženju navodi da je potrebno decentralizirati kulturne sadržaje, da bi potom odlučio osnovati javno poduzeće koje bi sve zapravo centraliziralo u gradskoj javnoj ustanovi što pokazuje i sljedeći navod iz obrazloženja za osnivanje nove javne ustanove.

”Ustanova će kroz programsku suradnju s različitim akterima kulture i lokalnih zajednica koordinirati programe u gradskim četvrtima i upravljati prostorima kulturne namjene.
U suradnji s ograncima knjižnica, kulturnim centrima, vijećima gradskih četvrti, lokalnim udrugama i drugim akterima organizirat će, koordinirati i promovirati programe u svim gradskim četvrtima, što će provoditi kao jedinstven i prepoznatljiv projekt.

Upravljat će prostorima za kulturnu namjenu koji će u idućem razdoblju biti rekonstruirani i adaptirani kao kulturni i društveni centri različitih namjena, za glazbena, galerijska, književna, izvedbena i druga događanja koja će organizirati samostalno ili u suradnji s različitim akterima kulture i lokalne zajednice”.

Pojednostavljeno, u Zagrebu postoje razni centri za kulturu po gradskim četvrtima i koji su javne ustanove kojima je Grad Zagreb osnivač. Tu su i knjižnice i razni drugi prostori za obavljanje kulturne djelatnosti. Sve to Grad će sada staviti pod kapu krovne javne ustanove koju osnivaju tj. centralizirati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture bit će, uz Knjižnice grada Zagreba, jedan od partnera na projektu ”Gradska knjižnica grada Zagreba i društveno-kulturni centar Paromlin”.

Zadaća ove Ustanove bit će definiranje i implementacije modela korištenja te godišnjeg programa za dio objekta koji će biti organiziran kao multifunkcijski društveno-kulturni centar u kojem će se odvijati različite kulturne, edukacijske i druge aktivnosti.

Tko je izradio ‘masterplan’ za gradsku kulturu do 2030.?

Kako što je i napisano, ideju za osnivanjem javne ustanove došla je tijekom izrade
Programa razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030.” koji je nedavno i predstavljen. Program je kreirala radna skupina sastavljena od više desetaka ”kulturnih djelatnika, umjetnika i drugih stručnjaka”.

Na popisu su osim spomenutog Hrvoja Laurente i pojedini istaknuti članovi Možemo poput Urše Raukar i Tomaševićevog ‘zelenog druga’ Teodora Celakoskog koji se u ovom mandatu u Gradskoj skupštini istaknuo prostačkom opaskom prema svojoj skupštinskoj kolegici.

Ima tu i kulturnjaka vezanih za tzv. nezavisnu scenu, ideološki obojene udruge bilo da je riječ o feminizmu ili LGBT-u, rad velikog dijela njih redovno se prati i promovira i u kulturnom sektor Novosti.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Tko dobiva gradska sredstva za kulturu?

Dio članova radne skupine je i na popisu onih koji su dobili financijska sredstva gradskog proračuna za programe u kulturi za 2023. godinu.

Možda će vas zanimati

Pitate se gdje je Noah Kraljević po povratku iz Zambije? Educira sindikalne državne službenike RH!

Ako ste se pitali gdje je Noah Kraljević, poznat iz afere Zambija, nakon što je osmero hrvatskih državljana oslobođeno na sudu u Zambiji z

Na popisu onih koje Grad financira u kategoriji ‘Interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse’ su i K-zona, udruga čiji je supredsjednik i Noah Kraljević, vijećnik stranke Možemo i protagonist afere Zambija.

Možda će vas zanimati

LGBTQ subverzija preko predstava do dječjih slikovnica - tko financira festival Queer Zagreb udruge Domino?

Osim izvedbenih, Domino plasira vizualne, filmske, izdavačke i edukativne programe, subverzivno pomiješane s u umjetnošću i LGBTQ aktivizmom

Izdašna sredstva dobiva i udruga Domino za Queer festival, pisali smo ranije i gradskih tisuću eura donacije za sado-mazo festival…Na popisu programa u kulturi koje Grad sufinancira je i klub Močvara, Attack, Booksa i slično, s tim da su sredstva dobili u raznim kategorijama.

Možda će vas zanimati

Klub Močvara financiran je novcem poreznih obveznika: Kako je onda moguće da otkažu nastup grupi zbog njezinih pro-life stavova?

Zagrebački klub Močvara koji ima status javnog dobra u Republici Hrvatskoj i izdašno je financiran od države i Grada Zagreba.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.