MUP demantirao Guardian: ‘Zaprepašćuje da se zaštita državne granice pokušava dovesti u svezu sa zamišljenim paravojnim agenturama’

Foto: fah

S obzirom na objavljeni članak autora Lorenza Tonde na portalu The Guardian, kao i pripadajući video, a zbog točnog izvješćivanja želimo upoznati javnost sa sadržajem upita koji nam je novinar The Guardiana uputio, kao i s cjelovitim odgovorom Ministarstva unutarnjih poslova na njegove navode i upite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novinar The Guardiana u svom upitu ne navodi snimku koju posjeduje kao navodni dokaz postupanja hrvatske policije, ali zato u svom osvrtu, prije postavljanja pitanja koja su općenite naravi i ponavljaju se, daje naslutiti kako će naredna svjedočanstva zlostavljanih migranata biti vezana uz djelovanje “agenata odjevenih u paravojne odore čiji su odredi nastali nakon otvorenog revolta hrvatskih Srba”, a po njegovim su saznanjima još uvijek aktivni na bosanskoj granici.

Tko stoji iza Centra za mirovne studije kojeg MUP više ne pušta u prihvatilište za migrante i Kuće ljudskih prava koja ih brani?

Tko je Dunja Mijatović iz VE – koja Hrvatsku optužuje za nasilje nad ilegalnim migrantima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaprepašćuje nas da se zaštita državne granice Republike Hrvatske koju obavlja isključivo hrvatska policija pokušava diskreditirati i dovesti u svezu sa zamišljenim paravojnim agenturama koji na granici djeluju pod tajnih znakovljem i pod okriljem noći, a činjenica da se na Domovinski rat referira kao na revolt hrvatskih Srba zaslužuje najvišu osudu.

Hrvatska policija štiti i nadzire državnu granicu Republike Hrvatske.

Hrvatska policija nastavit će nadzirati državnu granicu Republike Hrvatske i štititi ju od nezakonitih migracija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski policajci prisežu da će štititi pravni poredak i braniti teritorijalnu cjelovitost Hrvatske države i u slučaju vlastite pogibelji.

Hrvatska policija bila je prva organizirana obrambena snaga Domovinskog rata i iz nje je izrasla Hrvatska vojska, pobjednička vojska.

Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova RH upućen gospodinu Tondi:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Poštovani gospodine Tondo,

s obzirom na činjenicu da pratite migracije na širem europskom području sigurno ste upoznati i s činjenicom da je Republika Hrvatska u posljednjem razdoblju, i to posebice od početka 2018. godine, izložena snažnijem pritisku, odnosno povećanom broju pokušaja nezakonitih prelazaka svoje državne granice, a koja je ujedno i najduža vanjska granica Europske unije. Posebice se to odnosi na granicu s Bosnom i Hercegovinom, na mjestu gdje je put prema Republici Sloveniji najkraći, te na granicu s Republikom Srbijom.

Tijekom 10 mjeseci ove godine, hrvatska je policija evidentirala 6 415 nezakonitih ulazaka u Republiku Hrvatsku, što je povećanje od 56,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U odnosu na počinitelje kaznenih djela i kaznena djela krijumčarenja ljudi, hrvatska je policija evidentirala 80 posto više i kaznenih djela i počinitelja koje je procesuirala.

Isto tako, a prije nego se osvrnemo na ponovljene, nepotvrđene, optužbe koje dolaze iz lista The Guardian, upoznat ćemo Vas s događanjima s hrvatsko-bosanske granice u proteklom mjesecu. Naime, nakon što se 23. listopada u Bosni i Hercegovini te Srbiji proširila dezinformacija da će Hrvatska propuštati nezakonite migrante i dopustiti im daljnje kretanje prema zapadnoj i sjevernoj Europi, na najmanje tri granična prijelaza između Hrvatske i susjednih zemalja, organizirano je došla veća skupina osoba koja je, suprotno svim nacionalnim i europskim zakonima, „zahtijevala“ otvaranje granica. Zahvaljujući suradnji hrvatske policije sa srbijanskom i bosansko-hercegovačkom policijom te su osobe bez većih problema udaljene iz blizine graničnih prijelaza sa Hrvatskom. Međutim, veća skupina, njih oko 250, ostala je s bosansko-hercegovačke strane granice, blokirajući promet po prilaznoj cesti te onemogućavajući daljnji rad Međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza Maljevac, koji je zbog toga ostao zatvoren do 30. listopada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom narednog dana, 24. listopada, prilikom postupanja bosansko-hercegovačke policije, koja je migrante odmicala od same granične crte prema dubini svog teritorija, skupina migranata krenula je direktno prema hrvatskoj policiji koja je tom prilikom bila prisiljena odbiti pokušaj nasilnog nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij. Nakon što je taj pokušaj uspješno spriječen, migranti su bacali kamenje i druge predmete na pripadnike hrvatske policije i dvojicu lakše ozlijedili.

Za detaljnije informacije o postupanju i aktivnostima koje su nakon toga poduzete prema toj skupini migranata, upućujemo Vas da se odgovarajućim upitom obratite bosansko-hercegovačkoj policiji.

Optužbe koje iznosite u svom upitu, kao i u ranijim prilikama, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske odlučno odbacuje i još jednom ponavlja da se ne temelje na provjerljivim činjenicama, a iznose ih osobe koje tijekom svog ilegalnog kretanja kroz države na tzv. zapadno-balkanskom migracijskom pravcu, krše čitav niz nacionalnih i europskih propisa.

Hrvatsku policiju i posao koji obavlja u zaštiti i nadzoru državne granice u proteklom razdoblju pokušalo se višestruko diskreditirati. Sve što je bilo moguće provjeriti, provjerilo se i optužbe su se pokazale netočnima. Bio je tu slučaj u kojem se hrvatska policija optuživala za razdvajanje oca od maloljetne kćeri kada se nakon provjere ispostavilo da dijete niti u jednoj državi kroz koju je prošao nije bilo registrirano s ocem, a on je evidentno zlouporabio institut azila. I njegov je mobitel prema optužbama bio razbijen i neupotrebljiv, pa je imao drugi mobitel, pa je imao koordinate iz razbijenog mobitela, pa je imao slike iz razbijenog mobitela….

Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima zadaću provoditi zaštitu državne granice i sprječavati ilegalne migracije i to čini sukladno Zakoniku o Schengenskim granicama i nacionalnom zakonodavstvu te preuzetim međunarodnim konvencijama i standardima u području ljudskih prava. Jedna od temeljnih zadaća Ministarstva unutarnjih poslova upravo je zaštita nepovredivosti državne granice Republike Hrvatske koja je ujedno vanjska granica Europske unije i tu zadaću će nastaviti izvršavati bez obzira na pritiske i konstrukcije iz različitih izvora; medijskog, nevladinog ili bilo kojeg drugog, a koji nije u interesu očuvanja sigurnosti, te javnog reda i mira za hrvatske građane.

Vezano uz dio Vašeg upita koji nam je nejasan, a navodite citiramo: „some of the agents wear paramilitary uniforms with a badge depicting a sword upraised by two lightning bolts“ (slobodni prijevod: neki od agenata nose paravojne odore sa značkom na kojoj se nalazi mač kojeg drže dvije munje), izvješćujemo Vas kako unutar Ravnateljstva policije postoji Zapovjedništvo specijalne policije kao rod hrvatske policije, čiji pripadnici obavljaju poslove iz svog djelokruga. O djelovanju paravojnih agenata koje insinuirate, nemamo nikakvih spoznaja. Naime, u očuvanju hrvatske državne granice sudjeluju isključivo pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske odjeveni u svoje službene odore i s istaknutim službenim znakovljem ovog Ministarstva.

Ono što u Vašem pitanju nazivate „otvorenim revoltom hrvatskih Srba protiv Vlade u Hrvatskoj“, je oslobodilački Domovinski rat, koji je uslijedio nakon agresije dijela pobunjenih Srba i bivše JNA na legitimnu i demokratski izabranu hrvatsku vlast. Ministarstvo unutarnjih poslova se i dan danas s najvišim pijetetom sjeća svoja 762 poginula pripadnika, 27 nestalih i preko 3 600 ranjenih u Domovinskom ratu.

Domovinski rat (1991.-1995.) nema nikakve poveznice s pritiskom ilegalnih migracija na vanjsku granicu Europske unije i granicu jedne od država članica, kao niti s organizacijom hrvatske policije u zakonitoj zaštiti državne granice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.