Na Županijskoj skupštini Karlovačke županije polemično o ćiriličnim pločama u Plaškom: Mijenjati statut ili ne?

Općinski vijećnici Plaškog na sjednici u utorak nisu glasovali o izmjenama Statuta koje bi omogućile postavljanje dvojezičnih ploča jer je ta točka skinuta s dnevnog reda pošto o njoj nije raspravljalo Vijeće srpske nacionalne manjine općine, doznaje Hina od zamjenice načelnika Mare Šupice (SDSS), koja za to krivi predsjednika toga vijeća Danu Dragaša (SDP).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od svih općina i gradova u kojima živi najmanje trećina pripadnika nacionalne manjine, samo grad Vukovar i općina Plaški nisu promijenili statute, rekla je Šupica i dodala da je pripremljena točka skinuta s dnevnog reda a da se o njoj nije uopće rapravljalo.

Na pitanje o razlozima odgovorila je da predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine općine Plaškog Dane Dragaš, koji je i manjinski zamjenik načelnika, nije htio potpisati materijale za sjednicu koju je ona osobno pripremila uz obrazloženje da se nije sastalo manjinsko vijeće da raspravi o tome.

Tako se nije rapravljalo o pitanju na koje nas obvezuje i Ustav i Ministarstvo uprave. Propuštena je prilika da se Statut uskladi s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te da se u Plaškom, sredini s više od trećine Srba, omogući službeno korištenje i srpskog jezika i pisma, rekla je Šupica, koja smatra da je Dane Dragaš sve opstruirao namjerno, po nečijoj uputi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dragaš je na sjednici Općinskog vijeća rekao kako nije mogao potpisati materijale jer nije održana sjednica manjinskog vijeća, rekla je, dodajući da sjednica nije održana jer je on nije ni sazvao iako je imao pripremljene materijale.

Morat će shvatiti da ni njegovo ni bilo čije drugo mišljenje nije iznad Ustava i ustavnih zakona te će morati sazvati manjinsko vijeće budući da Ustavni zakon određuje da u pripremi prijedloga općinskih akata od općinskog vijeća nacionalne manjine treba zatražiti mišljenje i prijedloge o svim odredbama kojima se uređuju slobode i prava nacionalnih manjina, zaključila je Šupica.

Većinu u općini Plaškome imaju vijećnici SDSS-a, SDP-a te SNV-a. Načelnik općine je SDP-ovac Pero Damjanović, a predsjednica Općinskog vijeća Slađana Bunjevac iz SDSS-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izmjena Statuta “nikako nije neko stranačko pitanje”, rekla je Šupica i dodala da se on “mora izmijeniti jednostavno zato jer je neusvajanje izmjena protuustavno”.

Na Županijskoj skupštini polemično o ćiriličnim pločama u Plaškom

Zamjenik karlovačkog župana Siniša Ljubojević (SDSS) rekao je u utorak na sjednici Županijske skupštine, odgovarajući vijećnici Slavici Modrušan (HSP AS), koja smatra da nije vrijeme za postavljanje dvojezičnih ploče u Plaškom, da ih treba postaviti jer je u Plaškom gotovo 40 posto Srba te da nije vrijeme za širenje međunacionalne mržnje.

Župan Ivan Vučić (HDZ) doveo je u pitanje točnost tih podataka jer je, kako je rekao, Uredu državne uprave osobno dostavio adresu iz Plaškog na kojoj je prijavljeno 11 stanovnika srpske nacionalne manjine, a ne živi nijedan od njih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Općinsko vijeće Plaškog je u postupku izmjene Statuta za dvojezičnost ploča, a vijećnica Modrušan pitala je na aktualnom satu Županijske skupštine ne služi li ta aktivnost samo za predizborne svrhe, te je ustvrdila kako u Plaškom “u dobrom suživotu žive ljudi raznih vjeroispovijesti” te da sada “nije vrijeme za požurivanje postavljanja ploča, to prije zato što se tu ne radi samo o pločama na javnim ustanovama, nego i o nazivima naselja i imenima ulica”.

Ocijenila je kako za je za izmjenu ploča potreban “veliki novac” koji je bolje potrošiti na pomoć Hrvatima i Srbima da plate struju i vodu, da djeci nabave udžbenike.

Ljubojević je odgovorio da je riječ o pravima stanovnika srpske nacionalne manjine kao i u Vojniću i Krnjaku, a ne o predizbornoj kampanji. Dodao je kako vjeruje da će većina (SDP, SNS i SDSS) na Općinskom vijeću Plaškog prihvatiti izmjene statuta i omogućiti provedbu Ustavnog zakon o pravima nacionalnih manjina koji je na snazi od 2002., a proizlazi iz općih načela Europske unije o temeljnim pravima nacionalnih manjina i sloboda.

Ljubojević je kritizirao Željka Obajdina iz HSS-a, koji je, spominjući Žarka Kotura i Željka Obradovića, aktiviste protiv gradnje Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori, rekao da “to društvo svoja opredjeljenja dobiva negdje s Istoka” te da su to “bolesni umovi koji nas uvjeravaju da tamo živi 100 stanovnika po kvadratnom kilometru, a to je područje s pola čovjeka po kvadratnom kilometru”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljubojević je rekao kako smatra da je tu riječ o retorici koja ne dolikuje vijećnicima te ih je pozvao da se, unatoč tome što je kampanja počela, ne koriste širenjem nesnošljivosti između dvaju naroda koji “imaju tešku prošlost i na ovom području”. Dodao je da je na području današnje Karlovačke županije 1991. godine živjelo 45.000 deklariranih Srba, a sada ih je 13.000.

“Do 2015. godine smo valjda prevladali nacionalne sukobe”, rekao je Ljubojević, dodajući da svi imaju legitimno pravo govoriti o svojim idejama protiv gradnje, iako on smatra da se centar na Babinoj gori treba graditi.

Obajdin se ispričao riječima da on nikada nikome ne prebrojava krvna zrnca, pri čemu je istaknuo da je u Banjoj Luci nekada živjelo puno Hrvata.Predsjednik Županijske skupštine Željko Bokulić (HSP AS) mu je oduzeo riječ, dodajući da bi bio presretan kad bi Hrvati, koji su nacionalna manjina u drugim zemljama, “imali barem deset posto prava koja imaju nacionalne manjine u Hrvatskoj”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.