Ni sastanak Udruženja trgovine HGK održan u srijedu nije rezultirao zajedničkim stavom trgovaca oko ograničavanja rada trgovina nedjeljom. Stavovi trgovaca, kako se doznaje, ostali su podijeljeni pa dio njih podržava najavu ministra gospodarstva Darka Horvata da se ograniči rad trgovina nedjeljom, dok se drugi dio trgovaca tome i dalje protivi.
Vlada planira predložiti novi zakon o radu nedjeljom
Problemi su, kažu za Novac.jutarnji.hr pojedini sudionici sastanka, nastali već kod tumačenja austrijskog modela: dok je dio trgovaca zdušno podržao primjenu austrijskog modela u Hrvatskoj, trgovci s druge strane rova kazali su kako ni sami Austrijanci nisu zadovoljni takvim modelom te da se zalažu za liberalizaciju rada trgovina nedjeljom.
O tome kakve su razlike među hrvatskim trgovcima možda najbolje svjedoči podatak da tabor trgovaca koji se zalaže za ograničavanje rada nedjeljom najavljuje da bi u javnost mogao izaći s ‘izdvojenim mišljenjem’ o radu nedjeljom, kojim bi podržali ograničavanje rada trgovina nedjeljom. No, prije nego izađu s tim, direktori moraju dobiti suglasnost tijela u svojim kompanijama pa je u ovom trenutku teško sa sigurnošću reći koji će trgovački lanci podržati ograničavanje rada nedjeljom. U svakom slučaju, nakon što javno izađu s ‘izdvojenim mišljenjem’, barem će biti jasno koji trgovački lanci zagovaraju stavljanje ključa u bravu trgovina nedjeljom, a koji se tome protive.
Unatoč tome, trgovci se slažu da svi imaju isti problem, a to je nedostatak radne snage. Taj će problem biti još i teži nakon što Austrija, kao posljednja članica EU, 1. srpnja otvori svoje tržište rada za hrvatske državljane. Dio trgovaca već sada ističe kako ne može naći radnike i prijeti da bi zbog toga mogli biti prisiljeni zatvarati trgovine u manjim mjestima.
– Ako ne bude radnika, nećemo imati druge nego zatvarati trgovine u manjim mjestima. Već sada imamo situaciju da nam u dućanima u manjim mjestima rade stariji ljudi – žali se jedan trgovac, koji izlaz vidi u tome da trgovine nedjeljom (uglavnom) ne rade i tako pokušaju zadržati radnu snagu.
S druge strane, dio trgovaca koji se zalaže za dosadašnji način rada trgovina, a koji trgovcima omogućuje da rade i nedjeljom, kaže da bi zabrana rada trgovina nedjeljom, ili dopuštanje da one budu otvorene samo pojedinim nedjeljama tijekom godine, bila protuustavna te da zapravo ne bi koristila ni samim radnicima.
– Po čemu bi to kafićima bilo dopušteno da rade nedjeljom, a trgovinama ne bi?! – zapitao se jedan trgovac kada su na pitanje kako ocjenjuje Vladinu najavu da se ograniči rad nedjeljom.
Dio trgovaca koji zagovara da se nastavi rad nedjeljom smatra i da rješenje za problem radne snage leži u nastavku trenda rasta plaća.
Što traži udruga UIO, a Plenkovićeva vlada odbija?
Podsjetimo, udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao Mirando Mrsić, a zatim Gordan Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogoćuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
