Najviše ste čitali: O novim zakonima, Documenti, Podravki, Vujnovcu, recenzentima Ministarstva

čitali
Foto: Fah, montaža: Narod.hr
Prvi tjedan nove godine donijeli smo vam razne teme. Najviše ste čitali o novim zakonima koji su stupili na snagu od 1. siječnja, o Documenti i njenoj vezi s povučenim udžbenikom povijesti, prodaji Podravke na pomolu, o tome da su imena recenzenata udžbenika iz Ministarstva morala biti objavljena te o Pavlu Vujnovcu i utjecaju u Srbiji.

1. Od danas novi zakoni: Uvodi se ocjenjivanje profesora u školama, ocijenjeni najlošijom ocjenom dobivaju otkaz

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S prvim danom nove godine na snagu je stupilo više zakona u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja i rada. U socijalnom sektoru od 1. siječnja stupio je dugoočekivani Zakon o inkluzivnom dodatku kojim se objedinjuju četiri naknade – osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknada za nezaposlene.

Također, došlo je i do više izmjena u Zakonu o odgoju i obrazovanju. Jedna od njih je i ona da će se ocjenjivati javni službenici, odnosno zaposlenici škola te fakulteta. Bolje ocijenjeni dobivat će veću plaću, a oni ocijenjeni najlošijom ocjenom dobivaju otkaz.

Detaljnije pročitajte na poveznici:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Od danas novi zakoni: Uvodi se ocjenjivanje profesora u školama, ocijenjeni najlošijom ocjenom dobivaju otkaz

S prvim danom nove godine na snagu stupa više zakona u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja i rada.

2. Documenta opet u fokusu zbog povučenog udžbenika: Tko financira ovu organizaciju i koliki su im prihodi?

Povučeni Udžbenik povijesti i dalje je u fokusu naših tema, a o tome se oglasila i udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću koja je stala na stranu udžbenika punog činjeničnih grešaka i njegovih autora. Stoga smo izdvojili neke detalje o Documenti, kako je povezana s udžbenikom i kako se financira.

Valja istaknuti da je Documenta nastala s ciljem poticanja suočavanja s prošlošću i ustanovljenja “činjenične istine o ratu” kao i da je dio Antifašističke lige. Financira se iz mnogih inozemnih ministarstva i vlada, raznih ureda Vlade RH, ali i međunarodnih organizacija među kojima je i Institut otvoreno društvo Georgea Sorosa.

Od njihovih aktivnosti treba podsjetiti da su potaknuli inicijativu preimenovanje ulica u Zagrebu koje su nazvane po utjecajnim Hrvatima koji su živjeli u vrijeme NDH te da u svojim istupima često pokušavaju okaljati VRO Oluju ističući “zločine hrvatske vojske”, a nisu podržali ni oslobađajuću presudi generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Documenta opet u fokusu zbog povučenog udžbenika: Tko financira ovu organizaciju i koliki su im prihodi?

Što je Documenta, kako je povezana s udžbenikom i kako se financira?

3. Prodaja Podravke na pomolu: Vlada još 2021. tvrdila da nije od strateškog i posebnog interesa za RH

Od 2021. godine govori se da će država prodati Podravku. Cijeli plan oko prodaje Podravke i drugih tvrtki u kojima država posjeduje neki dio vlasništva iznesen je u Vladinom ”Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021 – 2026”. Jedan od argumenata zašto bi se Podravka kao i još neke druge tvrtke poput Croatia osiguranja i Petrokemije trebale u potpunosti prodati (preostale dionice u vlasništvu države) jest da nisu od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku.

Nacionalni plan oporavka predviđa kako će država do kraja 2023. godine na prodaju ponuditi minimalno 150 poduzeća. Također, predviđeno je da se od 2024. do sredine 2026. na prodaju ponudi i dodatnih 35 poduzeća. Time se predviđa do kraja lipnja 2026. ukupno objaviti na prodaju 185 tvrtki.

Najkasnije do kraja lipnja 2026. godine, dakle, država bi trebala prodati svojih 20 posto dionica Podravke. Danas je za prodaju raspoloživo 16 posto državnog udjela jer je ostatak založen kao jamstvo za kredite.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Prodaja Podravke na pomolu: Vlada još 2021. tvrdila da nije od strateškog i posebnog interesa za RH

Cijeli plan oko prodaje Podravke iznesen je u Vladinom ”Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021 – 2026”.

4. Prema zakonu imena su morala biti objavljena još 2021.: Zašto MZO šuti o recenzentima povučenog udžbenika?

Jedne recenzente angažiraju sami nakladnici, druge Ministarstvo, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. Bilo je to još prije Božića, a dodao je kako recenzenti, ni jedni ni drugi, nisu napravili dobar posao kod povučenog udžbenika. I dok su imena izdavačevih recenzenata već odavno poznata, imena recenzenata, tj. članova stručnog povjerenstva, za Ministarstvo i dalje ne znamo.

Iz Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu jedna stvar vrlo jasna. U članku 7. piše:

(6) Nakon završetka postupka odobravanja udžbenika lista članova stručnih povjerenstava poredanih abecednim redom bit će objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva. Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu jedna stvar vrlo jasna:

Taj popis na stranicama Ministarstva nismo uspjeli pronaći. Isti smo zatražili od Ministarstva putem zahtjeva za pristup informacijama, ali i od kabineta Ministra, no do objave članka nismo ga dobili.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Prema zakonu imena su morala biti objavljena još 2021.: Zašto MZO šuti o recenzentima povučenog udžbenika?

Imena recenzenata su po zakonu morali biti objavljena, iako ih nismo uspjeli pronaći.

5. Pavao Vujnovac: Koje tvrtke već ima u Srbiji, a koje će preuzeti s Fortenovom?

Pavao Vujnovac, novi većinski vlasnik Fortenova grupe, ne izlazi iz fokusa javnosti. Štoviše, kako je nekadašnji Agrokor već godinama prisutan i u Srbiji, za novog se vlasnika Fortenove zainteresirala i javnost preko granice. Tako je srpski Forbes istražio je li i koliko Vujnovac do sad, prije preuzimanja Fortenove, bio prisutan u Srbiji.

Otkrili su da ENNA grupa, Vujnovčeva temeljna kompanija u Hrvatskoj, prisutna je i u Srbiji, u proizvodnji voća i transportu. Njezina srpska tvrtka-kćer je kompanija Enna fruit d.o.o. Djelatnost ove tvrtke je nespecijalizirana trgovina na malo i njezin vlasnik je jedini vlasnik ENNA fruit iz Hrvatske. Druga firma u Srbiji koju posjeduje ENNA grupa je ENNA transport d.o.o. Ona je registrirana za željeznički prijevoz tereta.

Vujnovac je sa svojim “core bussinessom” – trgovinom plinom – bio prisutan u Srbiji, ali danas više nije. Naime, u rujnu 2013. u Beogradu je bila osnovana firma Prvo plinarsko društvo d.o.o., čiji je vlasnik bilo PPD iz Vukovara.

Prisutnost Pavla Vujnovca u Srbiji značajno će se povećati kad i formalno uđe u vlasništvo Fortenove. Preuzimanjem Fortenove dobiva većinsko vlasništvo nad jednim od tri najveća trgovačka lanca u Srbiji – Merkator S. Druga najveća kompanija bit će proizvođač ulja Dijamant. Od većih privrednih subjekata u vlasništvu Fortenove u Srbiji je i proizvođač vode MG Mivela, a tu je i PIK Vrbovec u Srbiji. Osim toga, u vlasništvu Fortenove su i Idea Real Estate, M-profil SPV kao i društvo za poslovne usluge mStart Business Solutions.

Možda će vas zanimati

Pavao Vujnovac: Koje tvrtke već ima u Srbiji, a koje će preuzeti s Fortenovom?

Pavao Vujnovac, novi većinski vlasnik Fortenova grupe, ne izlazi iz fokusa javnosti. Štoviše, kako je nekadašnji Agrokor već godinama prisutan i u Srbiji za novog se vlasnika Fortenove zainteresirala i javnost preko granice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.