Najviše ste čitali u ovom tjednu: Saša Broz na HRT-u, serijal ‘Drske djevojke’, napadi na mons. Hranića…

Izdvajamo članke i teme koje ste u proteklom tjednu najviše čitali na našem portalu. Teme su: unuka Josipa Broza Tita na HRT-u, HRT-ov serijal “Drske djevojke” koji propagira “promjenu spola” i pobačaj, napadi na nadbiskupa Đuru Hranića te državni tajnik zambijskog MUP-a o Hrvatima u Zambiji.

1. HTV-ova voditeljica s ‘ponosom’ ističe prezime Saše Broz, gledatelji ogorčeni: ‘HTV bunker jugoslavenstva’

U emisiji Kod nas doma 16. ožujka gostovala je redateljica Saša Broz, inače unuka Josipa Broza Tita. Voditeljica Barbara Kolar benevolentno je Broz u razgovoru rekla: Više put si čula i dobila etiketu najpoznatije unuke na našim prostorima. Iako nisi u istoj branši u kojoj je bio tvoj djed Josip Broz, ali svejedno to prezime itekako s ponosom nosiš i danas”. Takav pristup javne televizije totalitarnom vođi kod velikog broja gledatelja izazvao je ogorčenje i ljutnju koje su podijelili u komentarima na videu emisije.

2. Kako se HRT pravda za serijal koji među ostalim propagira ‘promjenu spola’: Namijenjen je onima iznad 8 godina

Ovog tjedan pažnju javnosti opet je izazvao HRT. Ovaj put u središtu je bio crtani serijal “Drske djevojke”, a prvi je članak u kojem se HRT pravda da se radi o “visoko kvalitetnom sadržaju”. Za Narod.hr kazali su da je sadržaj namijenjen općoj populaciji iznad osam godina. No problem je što dobno ograničenje na emitiranoj seriji nisu istaknuli.

S HRT-a su u ponedjeljak odgovorili da serijal “Drske djevojke” (Brazen), snimljen prema stripu Culottees, a koji govori o snažnim ženama koje su mijenjale povijest emitiraju u “Ženskom mjesecu”, kako su, kažu, nazvali ovaj ožujak na Trećem – te u sklopu kojega svakoga dana emitiraju nekoliko puta jednu epizodu.

“Također, uredništvo HTV-a naglašava da riječ je o visoko kvalitetnom sadržaju koji promiče temeljne vrijednosti kao što su sloboda, ravnopravnost, suživot, vjersku i rasnu toleranciju, borbu za ljudska prava itd. Svaka epizoda obrađuje neku stvarnu ženu – koja je u svom polju djelovanja na neki način imala pionirsku ulogu, a zbog čega danas žene imaju jednaka prava (od obrazovanja do prava glasa ili jednake plaće). Serijal ne samo da ne vrijeđa osjećaje gledatelja, već naprotiv, na sofisticiran i zabavan način prikazuje crtice iz povijesti koje su dovele do ovog našeg trenutka u kojem napokon svi, barem u demokratskim društvima, uživamo jednake slobode”, kazali su.

3. Tko su urednice odgovorne za serijal ‘Drske djevojke’, koji se prikazuje pet puta dnevno na HRT-u?

Drugi najčitaniji članak o ovoj temi govori o osobama koje su sporni serijal izabrale za emitiranje. Kako se navodi na kraju serije, za program ga je odabrala Rahela Štefanović. Ravnateljica Poslovne jedinice Programa je Marija Nemčić, a urednica HTV3 na kojem je prikazan crtić je Vlatka Kolarović.

Također, podsjećamo da je glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb. Njega su i listopadu 2021. na tu poziciju izabrali saborski zastupnici.

Još o ovoj temi:
>Nakon muškarca koji ‘mijenja spol’, HRT kao uzor servira ženu koja je radila ilegalne pobačaje
>HRT se zapetljao: Tvrdi da su ‘Drske djevojke’ za starije od osam, a na spornim epizodama stoji oznaka 0
>Evo cijene ‘Drskih djevojaka’ i kako HRT pravda emitiranje iste epizode čak pet puta dnevno
>Komentari šokiranih roditelja nakon HRT-ova crtića o ‘promjeni spola’: Nedopustivo, sramotno, podmuklo…

4. Otkrivamo pozadinu napada na nadbiskupa Hranića u režiji Novosti

Na četvrtom mjestu po čitanosti našao se članak o napadu na nadbiskupa mons. Đuru Hranića. Naime, novinar Hrvoje Šimičević u tjedniku Novosti koje izdaje Srpsko narodno vijeće za izdavača, objavilo je serijal tekstova o zataškavanju navodnih slučajeva pedofilije u Sotinu od strane mons. Hranića. Šimičević u nekoliko tekstova piše o ozbiljnim optužbama na račun nekadašnjeg sotinskog župnika Zlatka Rajčevca koji je preminuo 2021. godine. Naime, Rajčevca su pojedine ministrantice i njihovi roditelji optužili za seksualno zlostavljanje 2016. godine. To se prema njihovim navodima, događalo od ranih 2000. godina.

Novosti navode da je Hranić od 25. listopada 2016. znao za optužbe, a da je Hranić tek u prosincu sljedeće godine slučaj prijavio državnom odvjetništvu.

Nadbiskup je pak izvijestio da je odmah prilikom prijave sastavio zapisnik s majkom žrtve. Majci je predložio i razgovor s njezinom kćerkom, koja je tada imala već 24 godine, no majka je taj prijedlog kategorički odbila. Tvrdila je da je jedino što želi da župnik bude uklonjen iz župe. Potom je razgovarao te napravio zapisnik razgovora i sa župnikom. Župnik mu je u tom razgovoru (15. studenoga 2016.) dao čak i puno više te detaljnijih informacija od majke navodne žrtve. Iskazi su se poklapali u činjenicama, ali ne i u interpretacijama tih činjenica: majka je tvrdila da je kćerkina bolest posljedica župnikova ponašanja, a župnik je ustvrdio da ga je kćerka već bila bolesna te da ga je obitelj potom zamolila za njegove razgovore s kćerkom; da je s kćerkom često razgovarao u prisutnosti roditelja itd.

Majka je u svom iskazu spominjala još jednu navodnu žrtvu, a nadbiskup od nje zatražio detaljnije informacije i o tom slučaju. Obećala je da će naknadno javiti dodatne informacije ako joj navodna žrtva dade svoju suglasnost. Nadbiskup je nakon određenog uzaludnog čekanja obavijestio (17. prosinca 2017.) Državno odvjetništvo o primljenoj prijavi.

5. Državni tajnik zambijskog MUP-a: Kongo je utvrdio da je dokumentacija o posvajanju – lažna!

Na sjednici UN-ova Odbora za prisilne nestanke održanoj u utorak, Dickson Matembo, državni tajnik zambijskog ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti te voditelj izaslanstva kazao je da su kongoanske vlasti potvrdile da je dokumentacija osmero hrvatskih državljana koji u Zambiji čekaju ročište na visokom sudu – lažna.

”Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi.

Zatvorska pravila omogućila su zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. Ako zatvorenik nije bio Zambijac, imali su pristup konzularnim predstavnicima. Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni popravni dom da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Za zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima i jesu li informacije dostavljene tim institucijama”, kazao je Matembo.