Nakon izjave HBK: Jedni bi Crkvi zabranili govor, drugi podržavaju, HDZ mudro suzdržan

Izjava Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) o izborima izazvala je brojne reakcije političara, u kojima se ističu oni koji odriču pravo Crkvi da se izjašnjava o politici.

Crkva ne sudjeluje u izbornom procesu, ali u skladu sa svojim poslanjem i kao važan društveni čimbenik dužna je ukazivati na temeljna pitanja politike. Stoga, oni koji niječu pravo vjerskim zajednicama komentare o društveno relevantnim temama, ne razumiju smisao Crkve. Iz perspektive ustavnog poretka djeluju protuustavno i protudemokratski.

Slično kao Komisija Iustitia et Pax HBK izjasnilo se i Vijeće biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), kao i biskupske konferencije brojnih drugih europskih država.
U Hrvatskoj međutim mnogi političari zabranili bi Crkvi takav govor i uopće izjašnjavanje o političkim pitanjima.

Grbin smatra da se izjavom HBK Crkva miješa u politički proces

Među prvima koji bi Crkvi zabranio govor o političkim temama bio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Peđa Grbin. On je rekao kako mora najprije vidjeti izjavu Iustitia et Pax da bi ju mogao komentirao. A onda ju je ipak komentirao.

“Kad me pitate što očekujem od Crkve… pa Hrvatska je sekularna država. Sekularna država znači da bi država i Crkva trebale biti odvojene. Očekujem od Crkve da se brine o vjerskim potrebama hrvatskih građana, ali isto tako očekujem da se ne miješa u politički proces“, rekao je Grbin za Dnevnik.hr.

Njegova kolegica iz Možemo Sandra Benčić bila je još oštrija. Iz njezine reakcije proizlazi da je Crkva čak stala na stranu HDZ-a.

Benčić bi uključila izborno povjerenstvo, tvrdi da je Crkva na strani HDZ-a

“Očekujem da na to Državno izborno povjerenstvo reagira. Dakle, ovakvo, intruzivno miješanje nismo još do sada vidjeli, ali to samo govori o razini panike u redovima HDZ-a“, rekla je Benčić.

Na sličan način reagirala je i zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić. Ona također smatra da se zadaća Crkve treba svoditi na to da duhovno usmjerava vjernike, a ne da zauzima određenu političku stranu ili da ostavlja takav dojam.

“Hoće li na ovakav jednaki način u budućnosti istupati i kada bude došlo do nekog kršenja dostojanstva, ljudskih prava pa i općeg civilizacijskog diskursa od drugih političkih opcija, pogotovo onih koji dolaze sa desnog spektra, da ne kažem stožernih stranaka?”, upitala je Selak Raspudić.

HDZ reagira suzdržano, ignorira kritike

Prva reakcija iz redova HDZ-a bila je suzdržana. Na temelju izjave Nine Obuljen Koržinek stječe se dojam da HDZ u izjavi Iustitie et Pax ne želi prepoznati kritiku koja je usmjerena na ponašanje te stranke. Stoga se njezin komentar sveo samo na opasku da je to uobičajen način djelovanja Crkve.

“Mislim da je obraćanje od strane Crkve na neke vrijednosti uobičajena komunikacija i i da je to nešto što je Komisija Iustitia et Pax o važnim temama da se na takav način određivala i ranije“, rekla je Obuljen-Koržinek.

Slično se izjasnio i njezin stranački kolega Gordan Jandroković.

“HBK konstatira ono što je konstatirao Ustavni sud, ustavni stručnjaci, da predsjednik Republike krši ustav i time narušava ustavnopravni poredak. Ne vidim što je sporno u tome da to bilo tko drugi konstatira. Oni koji ruše ustavno-pravni poredak, ti zaslužuju osudu svih”, kazao je Jandroković.

Među prvim reakcijama političara, jedna od rijetkih koji su se osvrnuli na sam sadržaj, konkretno na poštivanje zakonitosti, bio je Davor Nađi iz koalicije Fokusa i Republike.

“Mi sigurno ne doprinosimo tome da se dovode u pitanje zakonitost izbora. Dapače, mi smo legalisti i smatramo da su izbori festival demokracije i da se tu trebamo jednostavno svi pridržavati pravila i poštovat pravila. Mi na taj način to i radimo”, rekao je Nađi.

Maštruko tvrdi da HBK sugerira za koga se treba glasovati

Sociolog i jugoslavenski a zatim i hrvatski diplomat Ivica Maštruko smatra da se HBK izjavom vrlo jasno odredila. Štoviše, optužuje HBK za pristranost.

“Oni po običaju ističu svoju političku neutralnost, ali između redaka može se pročitati da neutralnosti nema. Ističu ciljeve i vrijednosti za koje se zalažu i u čemu žele pomoći vjernicima u donošenju sudova. Radi se zapravo o sugestiji za što bi trebali glasati – a onda i za koga trebaju glasati”, rekao je Maštruko za tportal.

“Sasvim je uobičajeno pozvati vjernike da izađu na izbore, to su činili i u prethodnim prilikama. Ali kada spominju političku nekorektnost i postupke koji graniče sa zakonitosti, evidentno je da aludiraju na Zorana Milanovića, kojemu, jasno, neće navesti ime. Oni daju precizne upute vjernicima da podrže liste koje zastupaju njihove stavove. Kada se one prevedu na pragmatičan jezik, upućuju ih na HDZ, Most i eventualno Domovinski pokret“, pojasnio je Maštruko.

On smatra da je Hrvatska biskupska konferencija otišla korak dalje u odnosu na izjave koje je davala uoči prethodnih izbora . U tim prilikama također su spominjani vrijednosni stavovi i pitanja poput pobačaja, obiteljskih vrednota i slično. Sada su, kaže, jasno između redaka prozvali Milanovića te pozvali da se ne glasuje za njega i liste koje on podržava.

Crkva gubi na vjerodostojnosti, smatra Maštruko

Međutim, Maštruko je mišljenja da izjava neće imati učinka na izborno ponašanje vjernika. Na pitanje kako će ova izjava odjeknuti među vjernicima, on odgovora s kratkim i jasnim: “Nikako.”

“Katolička crkva gubi na vjerodostojnosti što zbog vlastitih skandala, što zbog različitog pristupa Papinim porukama”, tvrdi Maštruko.

“Birači će se na izborima ipak opredjeljivati u skladu s vlastitim emotivnim stavovima i preferencijama, manje na osnovi racionalnih odluka. Svakako ne na temelju političkih programa koji su ionako skup ispraznih fraza”, uvjeren je Maštruko, posljednji jugoslavenski veleposlanik u Vatikanu.

Zaključuje kako je pozivanje na papu, koji je više puta citiran u izjavi HBK, zapravo neka vrsta protokola sličnog onome da ministri u svojim istupima u jednom trenutku moraju spomenuti premijera Andreja Plenkovića. No istodobno tvrdi kako su papina stajališta drugačija.

“A nikoga nije briga da u suštini to nema puno veze s Papinim stavovima. To je posebno vidljivo kada se spomene pitanje migracija: biskupi u Europi zaboravljaju da se preko 50 posto katoličkih vjernika nalazi izvan Europe. Papa je izvan tih okvira i dosta mu je eurocentrizma, pa o migracijama razmišlja u širim okvirima i izvorno kršćanski – a ne geopolitički, kao Hrvatska biskupska konferencija”, zaključuje Maštruko.

Sociolog Bagić također smatra da HBK ponavlja HDZ-ov narativ, a ne vidi kritiku na račun HDZ-a

Sociolog Dragan Bagić također se pridružio kritičarima Crkve, odnsno onima koji njezino djelovanje u društvenom kontekstu tumače kao političku pristranost.

“Ovom izjavom Crkva se izravno izjasnila koju političku opciju podržava te kome bi vjernici trebali dati glas, iako tobože podržavaju pluralizam”, rekao je Bagić za Večernji list.

“To je vidljivo”, pojašnjava” “iz činjenice da se na više mjesta ponavlja zapravo HDZ-ov narativ oko Milanovićeva uključivanja u ovaj izborni proces“. Bagić pritom prešućuje da to nije samo HDZ-ov narativ.

“Time ovo postaje jedno od najizravnijih izjašnjavanja Crkve o tome koga preferira, a koga ne preferira u izbornom procesu posljednjih 20 godina”, smatra Bagić. On čak tvrdi da je Crkva dala preporuku vjernicima za koga će glasovati.

“HBK je izravno preporučio vjernicima da ne daju glas Možemo! (zbog zagovaranja unošenja pobačaja u Ustav) niti SDP-u (zbog narušavanja ustavno-pravnog poretka). Dakle, ostaju HDZ i eventualno Most i DP od relevantnijih aktera koji su prihvatljivi HBK”, smatra.

“Ovo je dobra ilustracija na koji način je Milanovićev potez zapravo pomogao HDZ-u. Otvorio je prostor akterima koji su i inače skloni HDZ-u da sada mogu otvoreno iskazati podršku. Počevši od Matice hrvatske prvi dan nakon Milanovićeve najave kandidature do ove izjave HBK”, zaključuje Bagić.

A. Mamić iznenađena, misli da se Crkva ranije nije ovako ponašala

Sličnog je mišljenja i stručnjakinja za odnose s javnošću Ankica Mamić, koja također tvrdi da se Crkva izravno uključila u izborni proces.

“Stavovi Crkve nisu iznenađenje, ali svakako je iznenađenje ovakvo izravno i javno uključivanje u izborni proces u Hrvatskoj“, rekla je Mamić.

“Crkva je u svojoj izjavi jasno poručila za koga ne glasati na ovim izborima, iako su izrečeno pokušali ublažiti porukom da su im u socijalnom pogledu lijeve stranke bliže. Zašto su ovaj trenutak procijenili toliko dramatičnim da reagiraju na ovaj način, izravnim obraćanjem kroz medije, a ne vjernicima u crkvama, ostaje nedorečeno. U svakom slučaju, ovaj potez može mobilizirati desne birače te pomoći HDZ-u i strankama desnice”, smatra Mamić.

M. Mijić: Odgovorno ponašanje Crkve

Politički i komunikacijski konzultant Mate Mijić pak smatra pak kako je potez biskupa vrlo odgovoran.

“Vrlo je odgovorno od otaca biskupa što su se oglasili u ovako turbulentnom trenutku. Smatram da je od iznimne važnosti upozoriti vjerujući puk, ali i cjelokupnu hrvatsku javnost, na zabrinjavajuća zbivanja koja mogu imati dalekosežne posljedice za Hrvatsku“, rekao je Mijić također za Večernji list.

“U tom mi je smislu žao što se oci biskupi češće ne očituju, već samo od izbora do izbora. Međusobno optuživanje i omalovažavanje političke konkurencije vidljivo je svakoga tjedna u Hrvatskom saboru i medijskom prostoru. A upravo su oni na najvišim položajima izvršne i zakonodavne vlasti često bili najodgovorniji za takvo ponašanje”, poručio je.

“Pozitivno je to što su oci biskupi naglasak stavili i na potrebu očuvanja ustavno-pravnog poretka jer njegova erozija ozbiljno ugrožava državu kao takvu. Bilo bi korisno da su to isto učinili i kad je bivša predsjednica slagala svoju oktroiranu vladu 2015., kad su desetci tisuća potpisa referendumske inicijative ”Narod odlučuje” paušalno proglašeni nevažećima, ili kad je Ustavni sud 400 tisuća građana koji su potpisali inicijativu protiv COVID-potvrda proglasio nepismenima ili ograničenih kognitivnih sposobnosti”, podsjetio je Mijić.

“Brižljivo bdijenje crkvenih otaca nad domaćom politikom svakako je dobrodošlo, to i vjernici i društvo u cjelini od njih očekuju. Budući da vrijeme ne možemo vratiti, ostaje nada da će se u budućnosti očitovati u svakoj prigodi koja traži njihovu reakciju”, kazao je Mijić.

T. Tadić podsjeća da se Crkva nije uključila u kampanju

Tonči Tadić također naglašava kako ovaj potez nipošto ne znači da se Crkva uključila u kampanju.

“Crkva se nije uključila u kampanju, nego se oglasila u vezi s potrebom čuvanja ustavnog poretka”, rekao je Tadić.

“Druga je stvar što se jedna politička opcija povezuje sa željom narušavanja ustavnog poretka, ali to je njihov problem. Zanimljivo je primijetiti kako je ‘novo normalno’ stanje u kojem se u kampanju otvoreno uključuje predsjednik Republike, koji bi trebao biti odvojen od kampanje te koji poziva na narušavanje ustavno-pravnog poretka stvaranjem treće ili koje li već po redu republike. Ali je ‘novo nenormalno’ kada Crkva poziva na stabilnost i zaštitu ustavno-pravnog poretka”, upozorava Tadić.

“Tko bi rekao, baš čudno za Crkvu koja je konzervativna organizacija par excellence! Usput rečeno, Crkva se puno direktnije uključila u kampanju 1999. glasovitom izjavom kardinala Bozanića o “grijehu struktura”. No to onda nije smetalo nikome na sceni, posebno ne u oporbi, iako se u kampanju uključio čimbenik koji se ne bi trebao uključiti”, zaključuje Tadić.