Izbori u 12. izbornoj jedinici u kojoj se biraju zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru već su godinama pod povećalom javnosti. Sve veći broj građana iz izbornog ciklusa u izborni ciklus shvaća da postojeći zakon nije pravedan jer se njime favoriziraju birači i zastupnici nacionalnih manjina nauštrb većinskog naroda. S druge strane, i sami pripadnici nacionalnih manjina, svojim mizernim odazivom u 12. izbornoj jedinci dokazuju da su čak i oni većinski protiv ovakvog sustava koji kao nigdje u svijetu favorizira nacionalne manjine. Brojke s posljednjih parlamentarnih izbora ovu tvrdnju jasno dokazuju. Primjerice, na izborima za zastupnike srpske nacionalne manjine, koja je najbrojnija i najutjecajnija manjina u RH, glasovalo je tek 15.932 birača od njih čak 173.864 upisanih u registar birača.
>Sukob Kajtazi-Kraus i logika izbornog sustava: Jedan zastupnik za 12 nacionalnih manjina
Izbor za zastupnike srpske nacionalne manjine – izlaznost 9,16%
Izbori za zastupnike srpske nacionalne manjine na nedavnim parlamentarnim izborima prošli su bez iznenađenja. Troje zastupnika SDSS-a trijumfiralo je nad slabom i malobrojnom oporbom unutar srpske zajednice. U Sabor su tako ušli Milorad Pupovac, Anja Šimpraga i Dragana Jeckov, a daleko iza njih bez stvarne šanse ostali su Srđan Milaković i Dragan Crnogorac.
Zanimljivo, izbori za zastupnike srpske nacionalne manjine privukli su tek malobrojne. Svoje je biračko pravo iskoristilo tek 9,16% birača tj. 15.932 od 173.864 upisanih birača srpske nacionalne manjine. Mnogi su Srbi zasigurno ostali “kod kuće” dok ih je jedan broj glasovao za neku od većinskih lista što im dopušta važeći izborni zakon.
Razloge ovakve, gotovo nikakve zainteresiranosti Srba za izbore njihovih predstavnika treba tražiti u predvidivosti rezultata, razočaranosti SDSS-om, ali i stavu da im posebni zastupnici, u zemlji poput RH koja je članica EU i na sve načine štiti prava manjina, nisu potrebni.
Možda će vas zanimati
Tko je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i koalicijski partner Andreja Plenkovića?
Etnobiznismen, ekstremni ljevičar, jugoslaven, intelektualac i borac za ljudska prava. Sve su to epiteti koji se vežu uz ime Milorada Pupovca
Srbi jedini imaju pravo na 3 preferencijalna glasa
Građani srpske nacionalne manjine, kao i drugih manjina, na biralištima imaju pravo birati hoće li svoj glas dati na manjinskoj listi svoje manjine ili će glasovati za neku od stranaka/koalicija s većinskih lista unutar svoje izborne jedinice kojoj geografski pripadaju. Od osam zajamčenih mjesta za “manjince” u Hrvatskom saboru, srpskoj manjini pripadaju tri.
Povezano s tim oni Srbi koji biračkom odboru naglase da žele glasovati na manjinskoj listi imaju pravo na tri preferencijalna glasa. Iz ovog pravila proizlazi i razmjerno velik broj glasova koji su dobili kandidati koji su prošli u Sabor, a što se ponekad zlonamjerno i netočno predstavlja kao znak legitimiteta i velike zainteresiranosti Srba za ove izbore.
Istina je potpuno suprotna – 90% Srba u Hrvatskoj ovi izbori ne zanimaju.
>Manjine među manjinama: Zašto su manjinci nezadovoljni Veljkom Kajtazijem?
RH ima najviše manjinskih zastupnika u Europi
Nitko u Europi nema toliki broj zastupnika nacionalnih manjina kao Hrvatska. S time da je, povezano s brojem stanovnika, naš Sabor jedan od malobrojnijih nacionalnih parlamenata. Zastupnici nacionalnih manjina u RH imaju mandat jednako snažan kao i svi ostali zastupnici. Oni glasuju ravnopravno o svim zakonima kao i o povjerenju Vladi. U nekim državama poput Mađarske i Cipra zastupnici manjina imaju ulogu samo predstavljati manjinu i glasovati o pitanjima koja se na manjine i odnose.
Opstrukcija referendumske inicijative 2018.
U posljednjih desetak godina periodički se pojavljuju glasovi koji imaju namjeru promijeniti izborni zakon i učiniti ga pravednijim. Međutim, zbog očitih interesa velikih stranaka, takvi glasovi pretočeni u referendumske inicijative bivaju opstruirani. Prisjetimo se samo posljednje inicijative “Narod odlučuje” iz 2018. Njoj je Ministarstvo uprave pod vodstvom tadašnjeg ministra Lovre Kuščevića odbilo prihvatiti desetke tisuća potpisa građana. U kampanji za parlamentarne izbore, ali i u postizbornim pregovorima Most i Domovinski pokret naglašavali su važnost izmjena izbornog zakona. Vrijeme će pokazati hoće li na tim pozicijama ostati kad, odnosno ako budu dijelom buduće vlasti.
