NHR objavio polazišta za pregovore europskim strankama: Evo kako objašnjavaju što onemogućuje suradnju sa srpskim strankama

Foto: fah

Neovisni za Hrvatsku objavili su na svojoj službenoj stranici programska polazišta za pregovore s europskim strankama. U navedenom dokumentu NHR kroz osam točaka objašnjava svoja programska načela, te 5., 6., 7. i 8. točku posvećuju povijesnim odnosima i okolnostima sa Srbijom i BiH od 19. stoljeća do danas, koje, kako ističu, “zasad onemogućuju bilo kakvu suradnju sa srpskim političkim strankama”.

U nastavku donosimo programska polazišta Neovisnih za Hrvatsku:

“Ususret izborima za Europski parlament te pratećim pregovorima s političkim grupacijama koje ondje djeluju, stranka Neovisni za Hrvatsku želi s zainteresiranom javnošću podijeliti dokument ( dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku ) u kojemu definiramo programska polazišta za pregovore s europskim strankama. Ovim putem želimo dati do znanja da su definirana polazišta dio temeljnih politika koje zastupamo, koje ćemo nastaviti zastupati , a samim time predstavljaju preduvjet razgovora/pregovora s europskim strankama.

1. Politička stranka Neovisni za Hrvatsku (utemeljena 2017.) stranka je koja zastupa misao hrvatskog nacionalizma i vidi Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu u njezinu prirodnome europskom, navlastito srednjoeuropsko-sredozemnome kulturnom krugu. Misao hrvatskog nacionalizma misao je slobode pojedinca, skupina i naroda, a uključuje zaštitu ljudskih, političkih, vjerskih i kulturnih prava i sloboda te zaštitu tradicionalnih vrijednosti hrvatskoga društva (zaštitu života od začeća, zaštitu braka, obitelji itd.).

2. Stranka ima parlamentarni klub u Hrvatskome saboru (tri od ukupno 151 zastupnika) te veći broj zastupnika i vijećnika u gradu Zagrebu i u drugim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj. Stranačka organizacija i utjecaj su u usponu, a i na predstojećim izborima za Europski parlament Neovisni za Hrvatsku očekuju osvajanje jednog od ukupno 12 (ili 11) mjesta koja pripadaju zastupnicima iz Republike Hrvatske.

>Zlatko Hasanbegović: Naš program je stvaranje preduvjeta za izlazak iz jugoslavenske i titoističke društvene ljušture

3. Neovisni za Hrvatsku su demokratska stranka, zagovornica pravne države i protivnica svakog totalitarizma, uključujući i globalistički konzumerizam. U skladu s time Neovisni za Hrvatsku zalažu se za slobodu europskih (i izvaneuropskih) naroda te za očuvanje suvereniteta nacionalnih država. Protive se gospodarskom porobljavanju malih naroda te birokratskom čudovištu u Bruxellesu kao i svakom pokušaju pretvaranja Europske unije u naddržavu, smatrajući da se suradnjom suverenih država na europskim vrijednostima i na načelima ravnopravnosti i uzajamnosti mogu očuvati i zaštititi identitet, bogatstvo i raznolikost Staroga kontinenta, a istodobno spriječiti bujanje imperijalističkih i totalitarističkih tendencija, dolazile one iz državnih ili kojih drugih središta moći.

4. S obzirom na to da je hrvatski narod tradicionalno iseljenički, a da je uspostavljanje jugoslavenskoga komunističkog režima 1945. rezultiralo masovnim smaknućima, progonima i velikim iseljeničkim valom nekoliko stotina tisuća Hrvata, Neovisni za Hrvatsku posebnu pozornost posvećuju Hrvatima diljem Europe i svijeta. Mi želimo da oni budu lojalni i vrijedni građani svojih novih domovina, ali činimo sve što je moguće da zadrže osobne, obiteljske, kulturne, gospodarske, pa i nacionalno-političke veze sa svojim zavičajem. Zato se zalažemo za širenje njihova izbornog prava u Hrvatskoj i za njihovo što šire sudjelovanje u hrvatskome političkom, gospodarskom i kulturnom životu.

5. Posebnu pozornost Neovisni za Hrvatsku posvećuju Bosni i Hercegovini, jer ona nije samo susjedna država, nego je tijekom dugog niza stoljeća domovina i država hrvatskog naroda. Prema današnjemu ustavnom uređenju, koje je posljedica velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu početkom 1990-ih godina, Bosna i Hercegovina je država dvaju entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine te Republike Srpske) i triju konstitutivnih naroda (Hrvata, Bošnjaka i Srba). Postojeće ustavno rješenje, koje je u više navrata mijenjano protuustavnim intervencijama tzv. visokih predstavnika međunarodne zajednice, onemogućuje stvaranje funkcionalne države, a istodobno kod Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda izaziva frustracije i nezadovoljstvo. To je posebno izraženo u izbornome sustavu koji Hrvatima bitno ograničava izborna prava, napose pravo izbora svog predstavnika u tročlano predsjedništvo.

6. Neovisni za Hrvatsku se bezuvjetno protive svakom svojatanju hrvatskoga državnog teritorija, ma s koje strane ono dolazilo. Nije moguća naša suradnja ni s jednom političkom strankom ili grupacijom koja u pitanje dovodi granice Republike Hrvatske.

7. Bezuvjetno i apsolutno se Neovisni za Hrvatsku protive svakom pokušaju obnove jugoslavenske ili balkanske asocijacije u bilo kojem obliku. U tom je svjetlu osobito važno istaknuti teško povijesno naslijeđe u hrvatsko-srpskim odnosima, staro više od jednog i pol stoljeća. Politička elita srpske manjine pred kraj 19. stoljeća protivila se je ujedinjenju hrvatskih pokrajina u sklopu Austro-Ugarske. Iz tih je krugova dolazila javna
najava borbe protiv Hrvata „do istrage“ (1902.), a na naslovnicama vodećih beogradskih listova Hrvatima je najavljivana „velika kasapnica“ (1908.). U prvoj jugoslavenskoj državi kojom su dominirali Srbi, u mirnodopskom razdoblju između dvaju svjetskih ratova pobijeno je više od 3000 Hrvata katolika i muslimana, a usred beogradskog
parlamenta izvršen je atentat na hrvatske narodne zastupnike, uslijed kojega je smrtno stradao i tada najpopularniji hrvatski političar Stjepan Radić (1928.). To je dovelo do reakcije na hrvatskoj strani i do hrvatsko-srpskog rata koji se je u kontekstu Drugoga svjetskog rata odvijao na hrvatskome području. U to su doba u strahovitim krvoprolićima stradali brojni Hrvati i Srbi, a ratni su pobjednici, ignorirajući povijest, Hrvatima
ponovno nametnuli Jugoslaviju.

8. Velikosrpska agresija protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1991.-1996. pokazuje da srpske imperijalističke pretenzije na hrvatski teritorij nisu prestale. Tijekom agresije pobijeno je i protjerano nekoliko stotina tisuća ljudi. Još uvijek je veliki broj nestalih, a opljačkano kulturno blago nije vraćeno. Republika Srbija se nije službeno ispričala zbog agresije niti je podmirila makar dio ratne štete. U sjevernom dijelu Srbije (pokrajina Vojvodina) između 1962. i 1991. broj Hrvata je smanjen za 61,1 %, a njihovo protjerivanje i obespravljivanje se nastavlja i danas. Usporedno s time, penetracija srpskoga i nekih drugih utjecaja preko etnički očišćene Republike Srpske i pokušaja destabilizacije Crne Gore, ugrožavaju hrvatske državne interese. Usprkos tomu što i sa Srbijom želimo dobrosusjedske odnose, sve to okolnosti zasad onemogućuju bilo kakvu našu suradnju sa srpskim političkim strankama”, zaključuju Neovisni za Hrvatsku.

Izvor: narod.hr