Foto: Pino/Flickr

Mrežni jasenovački popis pun je nepravilnosti i pogrešaka kao što je pokazano u prethodnim člancima (Pouzdanost, popunjenost i samodosljednost ‘Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’, Istraživanje pokazalo – popis žrtava u Jasenovcu nije vjerodostojan!, ‘Poimenični popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ i njegovo nepodudaranje s izvorišnim dokumentima, Kolika je cijena nepravilnosti popisa jasenovačkih žrtava?, Skriva li Slavko Goldstein namjerno istinu ili nije dovoljno sposoban za njezino otkrivanje?, Što se točno događalo s mrežnim jasenovačkim popisom do lipnja 2015. godine?, Židovsko pomaganje Hrvatskoj, Znači li odlazak u inozemstvo smrt?, Koliko treba vjerovati lažljivcu?, Mrežni jasenovački popis: Svaka dodatna informacija vezana uz taj popis od velikog je značaja i Jesu li partizani krivi za neke jasenovačke žrtve?). Budući da je broj objavljenih primjera osoba koje se na tom popisu ne bi trebale nalaziti dosad dosegao priličnu veličinu, određeni dijelovi popisa su već lagano ušli u domet prikladnih statističkih metoda tako da se uz dovoljnu pouzdanost na temelju manjih uzoraka može pokazati da nešto s njima nije u redu.

No prije nego što se u nekom od sljedećih članaka dublje krene u tu tematiku, u ovom članku će također uz manju primjenu statistike na nešto opširniji način još jednom kao neka vrsta uvoda biti naglašeno to da je mrežni jasenovački popis sve do druge polovice 2015. godine bio tehnički neispravan bez da je, kako se čini, itko od nadležnih reagirao na tu nepravilnost. Dodatno, pokazat će se da se tada uočene nepravilnosti ne mogu objasniti samo tehničkim kvarom. Kako je dr. Stjepan Razum kod sličnog upozoravanja efektivno bio lažno optužen za promicanje fašizma(?!), u ovom članku će se pokušati koristiti više detalja i argumenata koje je nešto teže pobiti.

Gospodin Josip Kljaković Šantić je 2011., 2012., 2013. i 2014. godine ručno preuzeo sve stranice mrežnog jasenovačkog popisa i te inačice mogu poslužiti kao dobar materijal za uvid u prethodnu tehničku neispravnost mrežnog jasenovačkog popisa kao i promjenu pojedinih zapisa o osobama kroz vrijeme pri čemu su u središtu ovog članka ipak samo tehničke neispravnosti. Te je popise u različitim oblicima moguće preuzeti i na stranici http://fly.srk.fer.hr/~nbanic/popis/. Da bi se zainteresiranim čitateljima donekle olakšalo samostalno provjeravanje informacija, kao uvod u cijeli problem vjerojatno je jednostavnije ograničiti se samo na prvu stranicu popisa dostupnu na stranici http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618. Njezinih deset arhiviranih prethodnih inačica do unatrag zadnje četiri godine moguće je vidjeti na stranici http://web.archive.org/web/*/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618. Iako bi pojedina inačica prve stranice trebala biti ista ili prilično slična svojim prethodnim inačicama, kod ovih deset arhiviranih inačica to nije slučaj. Naime, ako se pogleda broj osoba koje se nalaze na prvoj inačici prve stranice, ali ne i na njezinoj drugoj inačici arhiviranoj nekoliko mjeseci kasnije, zatim broj osoba koje se nalaze na drugoj, ali ne i na trećoj još kasnije arhiviranoj inačici te tako redom sve do broja osoba koje se nalaze na devetoj, ali ne i na desetoj inačici prve stranice, dobiva se ovaj niz brojeva: 13, 9, 11, 28, 23, 21, 23, 10 i 20.

Budući da se na pojedinoj stranici popisa navode podaci za 40 osoba, to znači da je samo polovica predzadnje inačice prve stranice jednaka njezinoj zadnjoj i trenutnoj inačici. Netko brzoplet bi mogao odmah zaključiti da se radi o intenzivnim promjenama popisa kroz vrijeme, ali postoje barem dvije naznake da se radi o nečem složenijem. Prva naznaka je to da iako je očito da neke osobe nestaju s prve stranice, zanimljivo je da ne nestaju trajno, nego malo nestanu, malo se pojave. Primjerice, na prvoj inačici prve stranice moguće je pročitati podatke o Binku Abinunu rođenom nepoznate godine od oca nepoznata imena u Sarajevu. U drugoj inačici on nestaje i javlja se tek u šestoj i sedmoj inačici da bi od onda opet bio odsutan. U trenutnoj inačici mrežnog jasenovačkog popisa on se nalazi na drugoj stranici. Druga naznaka je to da se na prve tri i na zadnjih sedam inačica prve stranice nalazi isti broj osoba s istim prezimenima.

Zašto su se u lipnju 2015. godine odjednom pojavile nove osobe?

Preciznije, na prve tri inačice postoji po jedna osoba prezimena Abadžić, Abazović, Abdagić i Abigam, po dvije osobe prezimena Abdičević i Abdulaj, pet osoba prezimena Abeles te dvadeset i sedam osoba prezimena Abinum. Na preostalih sedam inačica je razlika ta što je dodana jedna nova osoba prezimena Abazović pri čemu se broj osoba prezimena Abinum smanjio na dvadeset i šest. Glavna razlika unutar osoba s istim prezimenima na pojedinim stranicama je njihov poredak. Ako se pogleda poredak osoba prezimena Abeles na prvoj inačici prve stranice, on je ovakav: Anka, Ella, Albert, Marko i Gideon. Na trećoj inačici prve stranice taj je poredak ovakav: Marko, Anka, Ella, Gideon i Albert. Na ostalim inačicama su neki drugi poretci. Ukratko: u cijelom popisu imena osoba istog prezimena nisu bila poredana po abecedi, već su kod pojedinih dohvata stranice bila naizgled slučajno poredana. Zbog toga je očito da je u vrijeme prije lipnja 2015. godine sustav bio tehnički neispravan. Iz opisa problema odmah se može vidjeti da je moguće da nakon spremanja pojedinačnih stranica popisa neke osobe nestanu, a neke se pojave više puta. Naime, ako se osobe istog prezimena provlače kroz nekoliko stranica, moguće je da se zbog slučajnog poretka imena tih osoba neka od njih pojavi kod dohvata više stranica, a neka zato bude izbjegnuta. Je li samo time moguće objasniti zašto su se u lipnju 2015. godine odjednom pojavile nove osobe? Slijedi opis postupka kojim se to može provjeriti. U trenutnoj i tehnički ispravnoj inačici mrežnog jasenovačkog popisa postoje zapisi za 83.746 osoba.

Ako se gledaju samo zapisi jedinstveni u svim poljima, ovaj broj pada na 81.412 (primjerice četiri Štefana Bogdana potpuno jednaka u svim podacima se svedu samo na jednog). Za ručno preuzetu inačicu popisa iz 2014. godine ove dvije brojke iznose 83.467 i 58.504. To znači da razlika u broju jedinstvenih zapisa između stanja sustava bez kvara i stanja sustava s kvarom iznosi 22.908 što je i donja granica broja osoba koje se javljaju u trenutnoj inačici popisa, ali ne i u inačici ručno preuzetoj 2014. godine. Istovremeno, broj jedinstvenih prezimena u obje inačice je približno jednak. U trenutnoj inačici on iznosi 9.169, dok je u inačici iz 2014. godine on 9.157. To znači da su sigurno dodavane nove osobe, ali istovremeno ima smisla vjerovati i da je glavna tehnička pogreška zaista bila krivo sortiranje imena osoba s istim prezimenima. Naime, neke od osoba koje se javljaju u trenutnoj inačici, ali ne i u onoj iz 2014. godine moguće je pronaći u nekim ranijim inačicama.

U određenim slučajevima moguće postići i razliku od 22.908

Na temelju izjava nekih od apologeta trenutnog stanja mrežnog jasenovačkog popisa, popis se u odnosu na prethodno razdoblje nije značajnije mijenjao. Ako je to istina, a očito nije, onda da bi razliku od 22.908 jedinstvenih zapisa na temelju spomenutih opažanja trebalo biti moguće objasniti opisanim tehničkim kvarom. Kad bi se sustav sortiranja namjestio tako da se kad god treba prikazati osobe određenog prezimena uvijek prikaže iste te se uz to pazi i na to da se uvijek od njih prvo prikaže one koje u trenutnoj inačici imaju najviše višestrukih ponavljanja kako bi se što je više moguće smanjio sveukupni broj prikazanih jedinstvenih zapisa, maksimalna razlika broja onih u trenutnoj inačici i broja onih u tako namještenom sustavu bila bi 34.978. Pri tome je primjerice 2.925 osoba prezimena Nikolić u ekstremnom slučaju moguće prikazati kao samo 26 jedinstvenih zapisa, za 1.966 osoba prezimena Jovanović taj broj iznosi 28, a za 1.625 osoba nepoznata prezimena moguće je broj prikazanih jedinstvenih zapisa svesti samo na jedan. Razlog mogućnosti takvog smanjivanja je što se na pojedinim stranicama popisa prikazuju podaci za 40 osoba pa je primjerice za osobe istog prezimena moguće uvijek koristiti istih 40 osoba. Dodatno, ako za osobe istog prezimena postoji više osoba koje su jednake u svim podacima i ako se uvijek prikažu te osobe, za njih je broj jedinstvenih zapisa uvijek jedan budući da su svi isti. To znači da je u određenim slučajevima moguće postići i razliku od 22.908, no budući da je spomenuta maksimalna razlika ostvariva samo uz izrazito namještene i u praksi gotovo nevjerojatne uvjete, pitanje je kolika je vjerojatnost tog događaja ako se isključi bilo kakvo namještanje i namjerno skrivanje podataka u obliku slučajnog poredavanja osoba.

Monte Carlo simulacija sustava

Da bi se dobila procjena te vjerojatnosti, za potrebe ovog članka izvršena je Monte Carlo simulacija sustava s opisanim tehničkim kvarom i zapisima za osobe iz trenutne inačice mrežnog jasenovačkog popisa. Simuliralo se dohvaćanje pojedinačnih stranica pri čemu su sve osobe istog prezimena koje se barem jednom pojavljuje na stranici koja se trenutno simulirano dohvaća nasumično ispremiješane da bi se simulirale viđene promjene opisane na primjeru različitih inačica prve stranice. Ovdje treba naglasiti da se u stvarnim sustavima nešto takvo rjeđe događa te da su promjene poretka kod nedefiniranog načina sortiranja značajno manje ako uopće i postoje, osim u slučaju intenzivnijeg uređivanja zapisa u bazi podataka između dvaju dohvata. Zato se opisanim miješanjem na neki način možda i previše pomaže pretpostavci o odsustvu promjena podataka i namještanja prikaza popisa. Nakon dohvata svih stranica na ovakav način, izračunata je razlika između broja jedinstvenih zapisa u trenutnoj inačici mrežnog jasenovačkog popisa te broja jedinstvenih zapisa u simulirano preuzetoj inačici popisa. Ovaj je postupak ponovljen veliki broj puta i na priloženoj slici se može vidjeti razdioba dobivenih razlika za pojedine ishode simulacija spremanja popisa. Na temelju histograma na slici je vidljivo da je vjerojatnost za razliku od 22.908 jedinstvena zapisa praktički zanemariva. O toj maloj vjerojatnosti će tehnički upućenijim čitateljima dovoljno reći podatak da se prikazana razdioba može modelirati normalnom, a očekivanje je nekoliko stotina standardnih devijacija udaljeno od broja 22.908. Kako onda objasniti takvu veliku opaženu razliku?

histogram

Postoji više mogućih odgovora na ovo pitanje. Prvi je da se slučajnim slučajem zaista i uz postojanje samo opisanog kvara dogodila ovakva razlika, međutim nakon provedene analize teško je dovoljno naglasiti kako je tako nešto gotovo nevjerojatno. Drugi od mogućih odgovora je da nasumično miješanje osoba istog prezimena prije dohvaćanja ne predstavlja dobar model viđenog tehničkog kvara sustava. U tom slučaju sustav je najvjerojatnije imao još neki dodatan kvar koji je na temelju viđenih promjena teže opaziti, ali to onda svakako otvara pitanje zašto ga nitko od nadležnih nije primijetio, a ako i jest, zašto problem nije riješen sve dok na njega nije upozorio dr. Stjepan Razum.

Namjerne manipulacije?

Treći odgovor je da su se namjerno radile određene manipulacije s popisom bilo tako da su se intenzivno mijenjali podaci postojećih osoba ili da su se micale i dodavale različite osobe. Najvjerojatniji su očito drugi ili treći odgovor ili možda neka njihova kombinacija. Naravno, postoji i mogućnost da je prilikom opisane simulacije došlo do pogreške. Ako je nekog od čitatelja zanima više detalja vezanih za ovdje opisanu simulaciju, može se javiti na adresu elektroničke pošte jasenovacki.popis@gmail.com te u poruci zatražiti izvorni kod simulacije i nešto detaljniji opis. Naime, ovdje korištena razlika je drukčija vrste od sličnih spominjanih u nekim prethodnim člancima.

           Nakon postavljanja određenih pitanja i davanja mogućih odgovora na njih, možda je prikladno dodati i nekoliko komentara i razmišljanja. Ako je preko četiri godine popis bio tehnički neispravan, a to se nije primijetilo ili se barem nije reagiralo, to znači da su se trošili novci na održavanje neispravnog sustava. Budući da je spomen-područje Jasenovac financirano od strane Ministarstva kulture, to znači da se može reći da je Ministarstvo kulture na neki način plaćalo mačka u vreći. Nadalje, čak i da je popis tehnički bio ispravan, ne treba više ni spominjati da činjenično nije ispravan jer se na njemu nalazi preko stotinu osoba za koje se odmah može jasno pokazati da tamo ne bi trebale biti. Štoviše, budući da u spomen-području postoji instalacija s ispisanim imenima mnogih od potencijalnih žrtava, znači li to da je i spomenuta instalacija ispunjena pogreškama i neistinama? Kolika je novčana cijena tih pogrešaka?

Naravno, ljudski je griješiti i svatko griješi na ovaj ili onaj način, ali koliko smisla ima ustrajati u greškama? Primjerice, u jednom od prvih članaka na ovu temu jasno su napisane neke od nevjerojatnih godina rođenja navodnih žrtava i do trenutka pisanja ovog članka te pogreške nisu ispravljene. Zar netko zaista očekuje da podatak da je navodna žrtva jasenovačkog logora Stanko Krivokuća rođen 1814. godine izgleda uvjerljivo? Možda je podatak da je Mirko Jovanović rođen 1822. godine uvjerljiviji? Je li ipak nešto lakše vjerovati da su Kata Maričić i Gavro Sebestien rođeni 1824. godine? Ili možda da je Agata Bogdan rođena 1827. godine? Čak da se u ovo i povjeruje, kako protumačiti da je Herman Switzer rođen 1969., Panto Đuričić 1975., a Rosa Mirić 3968. godine? Je li prikladno da ministarstvo plaća za održavanje takvih pogrešaka koje iz nekog razloga usprkos prethodnim spominjanjima još uvijek nisu uklonjene?

Da su neke druge ovdje spomenute pogreške ispravljene je viđeno dnevnim praćenjem promjene stanja popisa. Zašto onda nisu ispravljene i ove daleko jednostavnije pogreške? Dodatno, budući da je slučajno ili namjerno popis bio tehnički neispravan, znači li to da je ministarstvo neposredno možda financiralo aktivno ometanje potencijalnih istraživanja popisa? Naime, da je popis ostao i dalje u tehnički neispravnom stanju, mnogi od spomenutih pogrešnih zapisa na njemu objavljenih u prethodnim člancima ne bi bili objavljeni. Kad bi Hrvatska još uvijek bila pod nominalnom komunističkom upravom, ovo bi čak imalo i smisla jer su se komunistički režimi često otvoreno borili protiv znanosti koja bi se kosila službenoj politici, ali zar i danas ima smisla da Ministarstvo kulture financira takvu vrstu nekulture i pogrešaka? Je li zaista smislenije pokušaje upozoravanja na pogreške jednostavno proglašavati fašizmom? Ako jest, znači li to da su i ovdje korištene mrežne stranice za arhiviranje također jedan primjer fašizma?

Ravnateljici spomen-područja Jasenovac u zadnjih nekoliko mjeseci poslano više pisama elektroničke pošte

Netko bi mogao reći da je lako kritizirati i da to može svatko te da je puno bolje uočene probleme pokušati riješiti. Autor ovog članka odgovorno tvrdi da je ravnateljici spomen-područja Jasenovac u zadnjih nekoliko mjeseci poslano više pisama elektroničke pošte s iskrenim prijedlogom suradnje u pomoći otklanjanja nekih očitih pogrešaka u popisu, ali iz nepoznatog razloga ni na jedno nije dobiven odgovor. Međutim, u slučaju eventualnog odgovora, ova opcija i dalje ostaje otvorena.

Što se tiče ne baš najboljeg stanja stranice koja se očito može već na jednostavne načine značajno poboljšati, netko bi mogao reći kako takve stvari imaju svoju cijenu. Zato umjesto daljnje kritike vrijedi ponuditi i jednostavno rješenje. Nekoliko minuta hoda od Ministarstva kulture bez potrebe za prelaskom prometnijih cesta nalazi se Fakultet elektrotehnike i računarstva s velikim broj kvalitetnih studenata koji bi u odnosu na trenutno stanje stranica mrežnog jasenovačkog popisa bili sposobni napraviti čuda bilo u privatnom djelovanju ili kao dio fakultetskih obaveza. Možda je jedno od mogućih rješenja neka vrsta studentskog sudjelovanja na obostranu korist. Zar ne bi bilo bolje osigurati odgovarajuću enkripciju? Ili učiniti popis dostupan i u obliku prikladnijem za istraživanja? Nije li suradnja različitih struka ono što bi trebalo pomoći napretku Hrvatske na bilo kojem području?

U slučaju da i u budućnosti neće postojati želja ili moć za ispravljanjem postojećih pogrešaka, već na ustrajanju u njima, ne bi li se novci koji se troše za navodno održavanje mogli utrošiti na neki kvalitetniji način umjesto na financiranje namjernih pogrešaka? Na stranici http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5024 piše da je spomen-područje Jasenovac osnovano i „da (…) na istini o jasenovačkim logorima i njegovim stradalnicima obrazuje mlade poštivanju različitosti među ljudima.“ Što se tiče poštivanja različitosti ljudi, neki od djelatnika ne zaziru od javnog vrijeđanja ljudi koji ukazuju na njihove pogreške. Ako se uzme u obzir dio o istini o jasenovačkim logorima, kako protumačiti da je glavni izvor podataka “Popis žrtava Drugog svjetskog rata” Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije iz 1964. koji je nastao u istini nesklonom totalitarističkom komunističkom režimu koji je trebao poslužiti i za uvjetno govoreći krađu novaca od Savezne Republike Njemačke?

Ako jedna od djelatnosti uključuje istinu, ne spada li u to i borba protiv laži?

Već samo u dosad objavljenim člancima navedeno je i obrazloženo više od stotinu slučajeva osoba koje se ne bi trebale nalaziti na mrežnom jasenovačkom popisu kod kojih se kao izvor podataka navodi spomenuti savezni popis. Moglo bi se zaključiti da stvari napisane na spomenutoj stranici nisu posve u skladu sa stvarnošću. Ipak, ako jedna od djelatnosti uključuje istinu, ne spada li u to i borba protiv laži? Budući da su se kod dogovaranja njemačkih reparacija Jugoslaviji u obzir uzimao i broj žrtava, možda bi za svaki pronađenu pogrešku u saveznom popisu umjesto spomen-području dio novaca trebalo usmjeriti u neke oblike kompenzacije Njemačkoj? Primjerice financiranjem projekata studenata germanistike? Nevjerojatno je što sve studenti mogu učiniti već i s malom količinom novaca. Ili da se možda tiskaju najljepše njemačke bajke i besplatno podijele školama i vrtićima? To je svakako vrsta širenje kulture. Naravno da ovakvi prijedlozi nisu previše ozbiljni i da su nastali pokušajem korištenja logike koja se donekle koristi i od strane nekih od djelatnika spomen-područja.

Sa sličnim više ili manje ozbiljnim i neozbiljnim prijedlozima bi se moglo ići u nedogled. Ono što je ipak jasno i bez navođenja daljnjih primjera je to da mrežni jasenovački popis ima bogatu povijest promašaja, sadašnjost još uvijek postojećih pogrešaka i sigurnu budućnost otkrivanja novih.

Izvor: narod.hr / Hrvatski tjednik
Photo: Pino/flickr