Njemački mediji o izborima u Hrvatskoj: ‘Lekcija za hrvatsku Vladu’

“Lekcija za hrvatsku vladu!” – Tako u svom naslovu članka predsjedničke izbore u Hrvatskoj komentira Berliner Zeitung. Osvrćući se na rezultate prvog kruga izbora, prema kojima je aktualni predsjednik Ivo Josipović osvojio 38,46, a njegova protivnica iz redova HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović 37,22 posto glasova, Berliner Zeitung napominje da je to što Josipović u prvom krugu nije osvojio najmanje 50 posto glasova, čemu je težio, “lekcija za socijaldemokratsku vladu koja ne uspijeva svladati tešku gospodarsku krizu u zemlji. Iako se Josipović trudio da predsjedničku funkciju vrši nadstranački, birači ga smatraju bliskim vladi. Njegova protukandidatkinja Grabar-Kitarović nije dovoljno politički profilirana te je u svojim predizbornim izjavama bila neodređena”, prenosi Deutsche Welle.

Berliner Zeitung u svome tiskanom izdanju od proteklog vikenda pojašnjava da je ta diplomatkinja, koja je većinu svog poslovnog vijeka provela izvan Hrvatske, tijekom svoje kampanje “Za bolju Hrvatsku” izbjegavala davati jasne odgovore.

Šest godina recesije

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome članku “Deprimirani birači” piše da Hrvati od rata u bivšoj Jugoslaviji nisu bili tako duboko pesimistični kao što je to slučaj krajem ove godine. “U jednoj anketi provedenoj u prosincu 82 posto ispitanika je navelo da se zemlja kreće u pogrešnom smjeru. Povjerenje u vladu je nakon šest godina recesije dostiglo najnižu točku. U Europskoj uniji se jedino još Cipar može požaliti na tako loš gospodarski učinak. Lijeva koalicija je u prosincu 2011. započela mandat s obećanjem da će smjelim reformama zemlju izvući iz krize. No, dogodilo se nije gotovo ništa. Nada da će pristup Europskoj uniji riješiti probleme nije se ostvarila. ‘Investicijski tsunami’ je izostao, priznao je Zoran Milanović kratko prije Božića”, navodi FAZ.

Spiegel Online podsjeća da je Josipović, pak, za vrijeme izborne kampanje 2009. obećao da će se boriti protiv korupcije. “I doista su u godinama iza nas zbog korupcije osuđeni jedan premijer i više ministara. U ljeto 2013. je zemlja postala članica Europske unije, time je taj 57-godišnjak ispunio i svoje drugo veliko izborno obećanje”, ističe Spiegel Online.

FAZ dodaje da, unatoč lošoj gospodarskoj situaciji i poražavajućoj podršci aktualnoj socijaldemokratskoj vladi, Josipović ima dobre šanse za reizbor na mjesto predsjednika. Što je vlada više gubila na popularnosti kod građana, to se predsjednik više distancirao od nje, pojašnjava FAZ.

Sinčićev rezultat – pokazatelj ravnodušnosti prema politici

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), međutim, navodi da je strategija tog profesora prava i skladatelja iz hobija da se distancira od nepopularne vlade socijaldemokrata Zorana Milanovića i sebe predstavi kao neovisnog kandidata očito uvjerila samo dio izbornog tijela: “Grabar-Kitarović, koja pripada umjerenom krilu HDZ-a, okrivila je Josipovića da je suodgovoran za gospodarsku bijedu zemlje. Predsjedniku je za vrijeme njegovog prvog mandata, kako je kazala Grabar-Kitarović, nedostajala bilo kakva vrsta inicijative”.

Osvrćući se na ostalu dvojicu kandidata, NZZ navodi da ni Milan Kujundžić, koji se kreće u desnom političkom spektru, a niti aktivist Ivan Vilibor Sinčić, već prema procjenama nisu imali šanse za drugi krug izbora. Ovaj list, međutim, ističe da je izborni rezultat od preko 16 posto glasova, koliko je osvojio student Sinčić, pokazatelj za “nedostatak kredibiliteta etabliranih stranaka i za ravnodušnost prema politici” u Hrvatskoj.

“Sinčićev program ‘Protiv tajkuna i bankara koji pljačkaju Hrvatsku’ možda zvuči dosta plakativno. Ali je on time pogodio u živac svih onih koji nakon raznoraznih korupcijskih skandala u redovima HDZ-a i SDP-a imaju povjerenja u nove političke pokrete”, poručuje Neue Zürcher Zeitung.