Novi obrat u mirovinskoj reformi: Ništa od rada do 68 godina, u mirovinu sa 65

Foto: fah

Zakonska dob za odlazak u mirovinu vratit će se na 65 godina, a ta bi se godina života još dugo mogla zadržati i kao godina u kojoj će radni odnos prestajati po sili zakona! Tjedan kompromisa u odnosu sa sindikatima i poslodavcima završava tako što će Vlada nastaviti s promjenom mirovinskog zakona po hitnom postupku, dok će paket radnih zakona mijenjati u redovnoj proceduri, nakon razgovora sa socijalnim partnerima.

Vlada ipak povukla Promjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti koji izigrava inicijativu ’67 je previše’

Manja penalizacija

U životu to bi moglo znači da će Vlada odmah uvažiti zahtjeve sindikata iz referendumske inicijative te će odustati od produljenja radnog vijeka na 67 godina, a prihvatit će i sindikalni prijedlog da se prijevremene mirovine penaliziraju s 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovina, a ne 0,3 posto kako je sada u zakonu. Za promjenu zakona u hitnom postupku potrebna je samo jedna rasprava u parlamentu tako da promijenjeni mirovinski zakon, kojim će se radni vijek fiksirati na 65 godina, može stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine. Sve ostalo što je proizlazilo iz prijedloga da se Zakonom o radu i pratećim propisima, onima koji to žele, omogući da rade do 68 godina, pada u vodu. Za promjenu zakona u redovitoj proceduri potrebna su dva čitanja, javna rasprava, savjetovanje sa zainteresiranima i nadasve dobra volja da se postigne dogovor.

Budući da oko rada do 67 ili 68 godina ni do sada nije bilo konsenzusa, ne treba očekivati da će svi koji to trebaju “progledati” u izbornoj godini i dogovoriti se bez dizanja dodatnih tenzija. Sama ideja da se Zakonom o radu poveća dob u kojoj radni odnos prestaje po sili zakona došla je od sindikata, a Vlada ju je prigrlila da bi “sačuvala obraz” pred Bruxellesom, jer se na taj način svima koji to mogu i žele otvorila mogućnost da rade dulje. No, rješenje po kojemu radnik samostalno odlučuje hoće li raditi dulje ili neće, nije se dopalo poslodavcima, koji su se pobojali da će ljudi ostajati na svojim radnim mjestima mimo njihove volje. Takvo bi im rješenje donijelo dodatne troškove. Dio stručnjaka predlagao je da se ugovori dulji prijelazni rok i za osobe koje žele raditi dulje, a što će i kako biti, ostaje vidjeti. HUP-u se pohvalio da je dobio informaciju iz Vlade će se ovime otvoriti rasprava i o drugim detaljima iz radnog zakonodavstva, na što su im sindikati odvratili da ne računaju da će se odreći plaćene pauze za odmor ili pristati na niže otpremnine, piše Večernji list.

Negdje je to diskriminacija

Rasprava o promjeni radnog zakonodavstva mogla bi dočekati iduću vladu. Savez samostalnih sindikata Hrvatske pozdravio je odluku o povlačenju paketa radnih zakona iz hitne procedure jer i oni žele da se pripremi procjena učinka propisa i predvidi prijelazno razdoblje primjene za sve ili pojedine djelatnosti. – Pri cjelovitom sagledavanju mogućih rješenja za ostvarivanje dogovorenih ciljeva treba razmotriti i samu opravdanost zakonske norme o automatskom prekidu radnog odnosa zbog toga što je radnik navršio određenu dob, odnosno stekao uvjete za mirovinu, ističu u SSSH te podsjećaju da u većini članica Europske unije ne postoji zakonska odredba o automatskom prekidu radnog odnosa zbog dobi i/ili stjecanja uvjeta za mirovinu, dok se u nekima, poput Poljske, Austrije i Slovenije, to čak smatra izravnom diskriminacijom radnika na osnovi dobi. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata uvjeren je da se Vlada povlači na pritisak poslodavaca.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr