Boris Mišević, novinar RTL-a i otac posvojenog djeteta, na svom Facebook profilu postavio je zanimljivo pitanje u kontekstu afere Zambija: Zašto se, umjesto afričke djece, po proceduri i zakonu ne posvoji romsko dijete u Hrvatskoj?
“Prođeš fino administrativnu selekciju, koju mudro propisuje država, s debelim razlogom. Postoji puno divne i zdrave romske dječice, koja su pravno posvojiva i čekaju spas u novoj obitelji. Zašto dijete iz Afrike odmah bez procedure u HR? Je li ti to možda više “egzotično” U čemu je tu problem?”, napisao je Mišević koji je i sam posvojitelj.
Problem posvajanja romske djece – predrasude okoline
Mišević je tako pokrenuo raspravu o bitnom pitanju budući da je poznato da su romska djeca među teže posvojivom djecom.
Pitanje o teško posvojivoj djeci portal Narod.hr već je postavio resornom Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, no odgovorili su nam da ne vode evidenciju o nacionalnoj pripadnosti pa tvrde se točan broj ne može znati.
Udruga za potporu posvajanju Adopta provela je istraživanje o preprekama posvojenju teže posvojive djece 2016. godine. Istraživanje je pokazalo da su teže posvojiva djeca starija od 6 godina, djeca iz višebrojnih obitelji (da se zajedno posvoji više od dvoje djece), djeca s razvojnim i/ili zdravstvenim poteškoćama te djeca pripadnici romske nacionalne manjine.
No da posvojitelji mogu birati rasu djece i da se teže odlučuju na posvajanje djece koja pripadaju romskoj nacionalnoj manjini, potvrdila je Adopta.
>Narod.hr doznaje koliko je bolesne i starije djece koja čekaju posvojenje u Hrvatskoj
10,9 % ispitanika usvojilo bi dijete neke manjinske etničke skupine, ali ne i romske
Također, prema istraživanju manje od pola ispitanika (46,4 %) bilo bi spremno odlučiti se za posvojenje djeteta romske pripadnosti, 42,7 % ispitanika spremno na posvojenje djeteta isključivo hrvatske etničke pripadnosti, a 10,9 % ispitanika usvojilo bi dijete neke manjinske etničke skupine, ali ne i romske.
“Razlozi zbog kojih se posvojitelji teže odlučuju za posvojenje djece romske etničke pripadnosti najčešće su kulturološki i uključuju strah od teže integracije, predrasuda i diskriminacija okoline. Osobito je zastupljena mogućnost diskriminacije djeteta među vršnjacima, predrasude u školskom sustavu, otežana integracija djeteta u predškolske ustanove, strah od nepoželjnih reakcija i predrasuda obitelji i prijatelja“, navodi se u istraživanju.
Problem kod posvojenja je i taj što posvojitelji mogu birati i nacionalnost djeteta i rasu, što otvara vrata raznim vrstama diskriminacije.
Nedavno je predstojnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Čakovec Alenka Bilić za Varaždinske vijesti kazala da je najčešći problem što posvojitelji ne žele posvajati djecu romske nacionalnosti, a velika većina djece s tog područja upravo su romske nacionalnosti. Dodala je da je glavni argument strah od diskriminacije u okolini, te time i potencijalne teškoće u adaptaciji.
Najveće šanse za posvajanje u Čakovcu
To potvrđuje i Adopta. Ističu da razlozi dugotrajnog procesa posvajanja u Hrvatskoj leže u tome što veliki broj djece s uvjetima za posvajanje teško pronalaze posvojitelje jer pripadaju kategorijama teže posvojive djece, a među njima su i romska djeca. Prilikom obavezne edukacije potencijalni posvojitelji također dobiju informaciju da najviše šanse za posvajanje imaju upravo u čakovečkom Uredu koji obično ima najviše djece s uvjetima za posvajanje.
>Iz DR Kongo u Hrvatsku posvojeno je 180 djece, a Ministarstvo o njima ništa ne zna
Centar za socijalnu skrb Čakovec u suradnji s Adoptom objavio je podatke o posvojenjima od 2013. do 2016. prema kojima je u registru bilo 30-40 djece godišnje, a najveći broj bila su djeca romske nacionalnosti.
Na problem oko posvajanja romske djece nedavno je upozorila i ravnateljica doma u Nazorovoj dr. Jasna Ćurković Kelava.
“Ovdje je kod nas romski dječak, šest mu je godina. Od tri potencijalna posvojiteljska para kojima ga je centar ponudio, nitko nije pristao uzeti ga. Zapušteno je dijete, ali zdravo, s njim samo treba puno raditi. Ponekad nam se javljaju posvojitelji upisani u registar, pričam s njima, iako dom s posvajanjima nema veze. Pitam ih kako razmišljaju o posvojenju romskog djeteta pa mi često kažu da, načelno, oni nemaju predrasuda, ali se boje kako će okolina reagirati, pogotovo ako žive u malim sredinama“, kazala je Kelava za 24 sata.
Podaci Ministarstva o posvojivoj djeci
Narod. hr je početkom mjeseca dobio odgovor iz Ministarstva o strukturi djece dostupnoj za posvajanje.
“Na dan 24. siječnja 2023. u Republici Hrvatskoj je 211 djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje za koju je procijenjeno da je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Od tog broja je 15 djece u dobi 0-3 godina, 57 djece u dobi 3-7 godina, 125 djece u dobi 7-14 godina i 14 djece u dobi od 14 do 17 godina.
Trenutačno od ukupnog broja djece koja imaju pretpostavke za posvojenje i u čijem je interesu posvojenje njih 32 ima teža oštećenja zdravlja, 42 lakša oštećenja, 82 djece je starije od 10 godina, dok se o nacionalnoj pripadnosti ne vode evidencije“, odgovorili su nam iz Ministarstva.
