Nakon što je Narod.hr doznao broj djece koja su u Hrvatskoj za posvojenje, kao i broj potencijalnih posvojitelja, Od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike tražili smo podatke o strukturi djece koja su za posvajanje. Vidljivo je da većinu čine djeca koja se smatraju teže posvojivima – iznad određene dobi (starija djeca) ili s nekim oblikom oštećenja zdravlja. Posvojitelji, s druge strane, biraju dob, spol, nacionalnost i rasu.
Iako Ministarstvo ne vodi evidencije o nacionalnoj pripadnosti, iz ranije dostupnih informacija jasno je da su među teže posvojivom djecom i romska djeca. Broj posvojene djece, iako nitko ne zna koliko ih je točno, iz DR Konga pokazuje kako očito nemamo predrasuda prema djeci iz Afrike, ali je nejasno zašto one postoje prema skupinama teže posvojive djece?
> Iz DR Kongo u Hrvatsku posvojeno je 180 djece, a Ministarstvo o njima ništa ne zna
> Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander o aferi Zambija: A kako su djeca?
>Aktivist za dječja prava iz Konga: Ne možeš s djetetom u Zambiju. Službenici koji to dopuštaju dio su mafije
Podaci Ministarstva
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za Narod.hr otkrilo je strukturu djece koja su dostupna za posvajanje.
“Na dan 24. siječnja 2023. u Republici Hrvatskoj je 211 djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje za koju je procijenjeno da je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Od tog broja je 15 djece u dobi 0-3 godina, 57 djece u dobi 3-7 godina, 125 djece u dobi 7-14 godina i 14 djece u dobi od 14 do 17 godina.
Trenutačno od ukupnog broja djece koja imaju pretpostavke za posvojenje i u čijem je interesu posvojenje njih 32 ima teža oštećenja zdravlja, 42 lakša oštećenja, 82 djece je starije od 10 godina, dok se o nacionalnoj pripadnosti ne vode evidencije“, odgovorili su nam iz Ministarstva.
Upitali smo ih i kako definiraju termin “teže posvojiva djeca”, na što su nam odgovorili: “Radi se o djeci za koju je teže pronaći potencijalne posvojitelje koji bi ih posvojili.”
Prijašnji podaci
Prije smo ih pitali i o spolu djece, tada su nam rekli da je otprilike podjednak broj djevojčica i dječaka. Na dan 10. siječnja 2023. u Republici Hrvatskoj u Registru potencijalnih posvojitelja nalazilo se 1 129 potencijalnih posvojitelja, od kojih 583 imaju biološko ili posvojeno dijete.
Prema posljednjim podacima u Republici Hrvatskoj u domovima bez odgovarajuće roditeljske skrbi smješteno je ukupno 661 dijete, a u malim stambenim zajednicama uz podršku (SOS selo, obiteljski dom, udruge) smješteno je ukupno 240 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. U udomiteljskim obiteljima smješteno je ukupno 1 963 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, rekli su nam iz Ministarstva u prijašnjem odgovoru.
>Dr. Markić: Tomašević laže o svojim vezama s transseksualnim vijećnikom Noom Kraljević, a Grlić Radman pomaže Možemo
> Dr. Željka Markić: O čemu vam još lažu Benčić i Index?
Istraživanje o teže posvojivoj djeci
Adopta je 2016. provela istraživanje o preprekama posvojenju teže posvojive djece. Istraživanje je pokazalo kako je manja sklonost posvojenju četiri kategorije djece: starije od 6 godina, djece koja potječu iz višebrojnih obitelji – da se zajedno posvoji više od dvoje djece, djeca pripadnici romske nacionalne manjine i djeca s razvojnim i/ili zdravstvenim poteškoćama.
“Pri tome, potencijalni posvojitelji pokazuju znatnu fleksibilnost u odnosu na posvojenje djece starije od 6 ili 7 godina, također lakše se odlučuju za posvojenje više djece u međusobnom srodstvu ako za to imaju odgovarajuće životne uvjete. S druge strane, najteže se odlučuju na posvojenje djece sa zdravstvenim ili razvojnim poteškoćama te za djecu pripadnike manjinskih etničkih skupina, posebice romske”, navodi se u istraživanju.
> Šola o aferi Zambija: Tko je pitao Afrikance što misle ovome? Ekstremno lijeva bratija ponaša se čisto rasistički
> Zbog afere Zambija država uvodi nova pravila za posvajanje djece iz inozemstva
Još neke prepreke
Mirjana Pogačić, ravnateljica Područnog ureda Karlovac pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad, u razgovoru za Trend napominje kako se djeca koja imaju 12 godina mogu samostalno izjasniti žele li ići na posvojenje. Djeca starija od 12 godina često se teško odlučuju odvojiti od udomitelja ili braće i sestara, ili ako su u srodničkoj udomiteljskoj obitelji ne žele se odvojiti od srodnika. Često se, dakle, događa da bez obzira što su djeca za posvojenje zavedena u Registru, nisu sva djeca raspoloživa za posvojenje.
Posvojitelji mogu birati i nacionalnost djeteta i rasu, što otvara vrata raznim vrstama diskriminacije, pogotovo kada znamo da su kod nas jedna od najteže posvojive djece djeca romske nacionalnosti.
>BBC o suđenju Hrvatima u Zambiji: Prenijeli što je svjedočila recepcionarka pansiona
> Ivana Kekin nakon gotovo tri tjedna progovorila o aferi Zambija i to za Index
Pitanje romske djece
Ministarstvo u odgovoru za Narod.hr poručuje kako se o nacionalnoj pripadnosti ne vode evidencije, ali već je od prije poznato da postoji problem s posvajanjem romske djece.
“Najčešći problem je što se velik broj potencijalnih posvojitelja ne odlučuje za posvojenje djece romske nacionalnosti, a velika većina djece s našeg područja je romske nacionalnosti. Argumenti koje najčešće navode su strah od diskriminacije od strane okoline, te time i potencijalne teškoće u adaptaciji“, rekla je predstojnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Čakovec Alenka Bilić ovih dana za Varaždinske vijesti.
Dok je prevladavajuća slika da je u Hrvatskoj gotovo nemoguće ili jako teško posvojiti dijete, u Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Čakovec kažu da djece imaju, ali je teško naći posvojitelje, a glavni razlog leži u tome što su djeca s njihova područja uglavnom romske nacionalnosti. Slično kažu i u Udruzi posvojitelja Adopta u kojoj ističu da razlozi dugotrajnog procesa posvajanja u Hrvatskoj leže i u tome što veliki broj djece s uvjetima za posvajanje teško pronalaze posvojitelje jer pripadaju kategorijama teže posvojive djece, a među njima su i romska djeca. Prilikom obavezne edukacije potencijalni posvojitelji također dobiju informaciju da najviše šanse za posvajanje imaju upravo u čakovečkom Uredu koji obično ima najviše djece s uvjetima za posvajanje.
> Prošle godine u Hrvatskoj je posvojeno samo 190 djece, a trenutačno je u Registru 1.129 potencijalnih posvojitelja
“Imamo konstantan broj od oko 20 posvojenja godišnje. Godine 2021. godine zabilježen je pad tog broja zbog epidemije korona virusa (otežan rad sa strankama) i promjena u teritorijalnoj nadležnosti (osnivanje Centra za socijalnu skrb Prelog koji je preuzeo dio poslova Centra Čakovec)”, odgovaraju iz čakovečkog Ureda za Varaždinske vijesti.
Na problem težeg posvajanja romske djece nedavno je upozorila i dr. Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica doma u Nazorovoj.
“Ovdje je kod nas romski dječak, šest mu je godina. Od tri potencijalna posvojiteljska para kojima ga je centar ponudio, nitko nije pristao uzeti ga. Zapušteno je dijete, ali zdravo, s njim samo treba puno raditi. Ponekad nam se javljaju posvojitelji upisani u registar, pričam s njima, makar dom s posvajanjima nema veze. Pitam ih kako razmišljaju o posvojenju romskog djeteta pa mi često kažu da, načelno, oni nemaju predrasuda, ali se boje kako će okolina reagirati, pogotovo ako žive u malim sredinama“, priča Kelava za 24 sata.
Strah od predrasuda?
CZSS Čakovec 2016. je u suradnji s Adoptom objavio podatke o posvojenjima od 2013. do te godine. Podaci pokazuju da su imali 30-40 djece godišnje u registru. Od ukupnog broja djece najveći broj su bila djeca romske nacionalnosti, a naveli su i da je 30 djece konstantno u kategoriji teško posvojive djece (kombinacija dobi, nacionalnosti, oštećenja zdravlja).
Prema istraživanju Adopte iz 2016. godine manje od pola ispitanika (46,4 %) bilo bi spremno odlučiti se za posvojenje djeteta romske etničke pripadnosti, 42,7 % ispitanika spremno na posvojenje djeteta isključivo hrvatske etničke pripadnosti, a 10,9 % ispitanika usvojilo bi dijete neke manjinske etničke skupine, ali ne i romske.
“Razlozi zbog kojih se posvojitelji teže odlučuju za posvojenje djece romske etničke
pripadnosti najčešće su kulturološki i uključuju strah od teže integracije, predrasuda i diskriminacija okoline. Osobito je zastupljena mogućnost diskriminacije djeteta među vršnjacima, predrasude u školskom sustavu, otežana integracija djeteta u predškolske ustanove, strah od nepoželjnih reakcija i predrasuda obitelji i prijatelja“, navodi se u istraživanju.
> Starešina: Srećom, postoji Zambija. Da rasvijetli trulež hrvatskih institucija
>Kako je akterica afere Zambija izigrala zakone: ‘Transrodna’ osoba ne smije posvojiti dijete niti u Hrvatskoj niti u Kongu
Teže posvojiva djeca starija od 6-7 godina
Kako je Ministarstvo navelo, u Hrvatskoj je trenutačno 211 djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje za koju je procijenjeno da je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Od tog broja je 15 djece u dobi 0-3 godina, 57 djece u dobi 3-7 godina, 125 djece u dobi 7-14 godina i 14 djece u dobi od 14 do 17 godina. Ministarstvo navodi da trenutačno od ukupnog broja djece koja imaju pretpostavke za posvojenje i u čijem je interesu posvojenje njih 82 su starija od 10 godina.
“Većina potencijalnih posvojitelja navodi da žele dijete predškolske dobi te ih je samo
10 % spremno za posvojenje djeteta starijeg od 6 ili 7 godina. Problem je što upravo toj dobnoj kategoriji pripada veliki broj djece bez roditeljske skrb“, stoji u istraživanju Adopte iz 2016. godine.
“Razlozi zbog kojih se većina potencijalnih posvojitelja ne odlučuje za stariju djecu u najvećoj je mjeri strah od moguće izloženosti zanemarivanju, zlostavljanju i traumi te bojazni da će teže ostvariti odnose s djetetom i nadoknaditi propušteno“, navode.
Djeca iz obitelji s više djece
“Većina (82,5 %) potencijalnih posvojitelja spremna je posvojiti do dvoje djece u
međusobnom srodstvu. Pritom ispitanici koji su se inicijalno odlučili posvojiti maksimalno
dvoje djece pokazuju veći interes za posvojenje još jednog djeteta, nego oni koji su se
inicijalno odlučili samo za jedno dijete”, navodi se u istraživanju Adopte iz 2016. godine.
“Najčešće otegotne okolnosti zbog kojih se posvojitelji teže odlučuju na veći broj djece vezane su uz socioekonomske činitelje i manjak ili neprilagođenost životnog prostora“, objašnjava se.
> Ministarstvo za Narod.hr potvrdilo: Od privedenih u Zambiji nismo dobili zahtjeve za posvajanjem djece iz DR Konga
>Zašto mediji šute da je u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima uhićena Noah Kraljević, vijećnica Možemo?
>Iz DR Kongo u Hrvatsku je posvojeno 180 djece, a Ministarstvo o njima ništa ne zna
Djeca sa zdravstvenim poteškoćama
“Djeca sa zdravstvenim i razvojnim rizicima predstavljaju kategoriju za koju se potencijalni posvojitelji najteže odlučuju. 50,90 % ispitanika, upisanih u Registar potencijalnih posvojitelja, želi posvojiti isključivo zdravo dijete, a dodatnih 46,50 % spremno je prihvatiti manje zdravstvene poteškoće. Tek ih je jako mali broj (2,60 %) spremno na posvojenje djece s umjerenim poteškoćama, dok se nitko od ispitanih ne bi odlučio za dijete s težim poteškoćama“, podaci su Adopte iz 2016. godine.
“Postoje razlike u vrsti razvojnih poteškoća za koje potencijalni posvojitelji smatraju da su prihvatljive prilikom donošenja odluke o posvojenju. Na primjer, poteškoće u učenju i ponašanju kategorije su koje bi potencijalni posvojitelji bili spremni prihvatiti, dok poremećaje iz autističnog spektra smatraju najmanje prihvatljivim“, piše u istraživanju Adopte iz 2016. godine.
Kako nam je i samo Ministarstvo navelo, trenutačno od ukupnog broja djece koja imaju pretpostavke za posvojenje i u čijem je interesu posvojenje njih 32 ima teža oštećenja zdravlja, 42 lakša oštećenja.
Posvaja li se godišnje više djece iz DR Konga, nego iz nekih skupina teže posvojive djece?
Prema podacima Ministarstva tijekom 2022. godine u Republici Hrvatskoj je posvojeno 190 djece, a u razdoblju od 2012. do 2022. godine posvojeno je 1 602 djece. Kad su u pitanju posvojenja iz DR Konga nejasno je zna li itko koliko u Hrvatskoj ima djece iz ove zemlje? 180, 131, 94 ili 68 – to su brojke koje se spominju kad je riječ o djeci iz DR Konga koja su posvojili hrvatski državljani.
Ministarstvu smo poslali još jedan upit oko teže posvojive djece: koliko ih je posvojeno tijekom 2022. godine, a koliko u razdoblju od 2012. do 2022. godine.
Posvaja li se godišnje u Hrvatskoj više djece iz DR Konga, nego djece iz teže posvojivih skupina i ako da, zbog čega je tako? Ako nemamo predrasuda prema djeci iz Afrike, zašto one postoje prema romskoj djeci ili djeci s teškoćama? Zašto se neki ljudi prije odlučuju posvojiti djecu s drugog kontinenta, ako u Hrvatskoj postoje djeca koja čekaju posvojenje, ali su starija, neke druge nacionalnosti ili imaju neke poteškoće?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
