O predloženim izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koje bi, uz ostalo, omogućile reviziju poslovanja središnje banke od strane Državnog ureda za reviziju, moći će se raspravljati tek kad se na njih očituje Europska središnja banka (ECB), odlučeno je u srijedu na sjednici Vlade.
Mišljenje je to koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor o prijedlogu izmjena Zakona o HNB-u, koje su predložila 45 saborska zastupnika. Tim su zakonskim prijedlogom željeli omogućiti da Državni ured za reviziju jednom godišnje revidira financijska izvješća i ukupno poslovanje središnje banke, kao i da se o godišnjem izvješću HNB-a raspravlja i glasuje na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Također, predlagalo se i da se mandati guvernera i viceguvemera ograničavaju na maksimalno dva šestogodišnja mandata.
No, kazao je zamjenik ministra financija Saša Drezgić, Sabor o tom zakonskom prijedlogu ne treba raspravljati sve dok ECB ne dostavi svoje očitovanje, koje je zatražilo Ministarstvo financija. Naime, pojasnio je, Hrvatska je kao članica Europske unije dužna savjetovati se s ECB-om u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz područja nadležnosti te banke.
Među područjima o kojima se države članice moraju savjetovati s ECB-om su i prijedlozi zakona i drugih propisa koji se odnose na nacionalnu središnju banku, što je utvrđeno i samim Zakonom o HNB-u, zaključio je Drezgić.
Croatia airlines i Trade Air održavat će nerentabilne zračne linije
Vlada je donijela i odluku temeljem koje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture preuzima obvezu na teret državnog proračuna za sklapanje ugovora o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza na linijama na kojima zračni prijevoznici nemaju poslovnog interesa, a ta se linija smatra vitalnom za gospodarski i socijalni razvoj određene regije.
Na javnom su natječaju za održavanje takvih linija odabrani su Croatia Airlines i Trade Air, koji zbog toga imaju pravo na naknadu u ukupnom iznosu višem od 388 milijuna kuna za razdoblje od 2016. do 2020. godine.
Uljaniku jamstvo za dva broda
Pulskom brodogradilištu Uljanik, pak, Vlada je odobrila državno jamstvo za osiguranje 80 posto iznosa financiranja dvaju brodova za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera na prikolicama čiju gradnju je s kupcem ugovorio Uljanik.
Jamstvo se izdaje u korist Hrvatske banke za obnovu i razvoj te drugih poslovnih domaćih ili inozemnih banaka, a njime država jamči za izdavanje bankarskih garancija kupcu brodova CLdN roro S.A. Luxembourg, po avansnim uplatama u iznosu od 32,4 milijuna eura po brodu, odnosno ukupno 64,9 milijuna eura za dva broda, uvećano za troškove i kamatu.
Ugovorna prodajna cijena po brodu iznosi gotovo 58 milijuna eura, a zamjenik ministra financija Drezgić je istaknuo da je u troškovima gradnje znatno je učešće domaće komponente. Ona, naime, iznosi 35,2 milijuna eura, odnosno 63 posto ukupnih troškova gradnje broda, što u stvari predstavlja značajno izvozno tržište za domaće gospodarske subjekte koji sudjeluju u isporukama materijala i usluga prilikom gradnje broda, kazao je Drezgić.
Istaknuo je i da je kod ovog posla stupanj rizika za državni proračun od protestiranja državnog jamstva značajno umanjen jer je 70 posto financijske konstrukcije za izgradnju ovih brodova zatvoreno avansnim uplatama kupca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
