Domagoj Hajduković, saborski zastupnik SDP-a, nije doživio obiteljsko nasilje od svog bivšeg partnera i stranačkog kolege Tomislava Mikulina, koji ga je fizički napao 7. lipnja 2020. godine u Osijeku, jer “njih dvojica nisu bili obitelj, niti su živjeli u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici”.
Osječka je policija svojim priopćenjem o incidentu i poslije podnesenim kaznenim prijavama koje je podnijela protiv Mikulina otkrila nasilje među homoseksualnim partnerima. Naime, hrvatskoj javnosti sve dotad nije bilo poznato da je osječki SDP-ovac pripadnik LGBT populacije.
Mikulin je prije incidenta stanovao kod Hajdukovića
Prema informacijama, Mikulin je posljednjih mjesec dana prije incidenta, stanovao kod Hajdukovića, što bi mogao biti razlog zbog kojeg je policija išla s prijavom za obiteljsko nasilje. Nakon sukoba, Hajduković je izjavio kako je njihova veza bila predana, ali i ispunjena usponima i padovima.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji, obojica su u istrazi negirali da su živjeli u bilo kakvoj zajednici, zbog čega je prijava i odbačena, a ozljede koje je Hajduković pritom pretrpio nisu bile takve težine da bi zahtijevale kazneni progon. Kako je protiv Mikulina podnesena kaznena prijava, mogućnost da on bude kažnjen po Prekršajnom zakonu za remećenje javnog reda i mira ili slično time je propala.
> Dr. Herman Vukušić: ‘Kako je SDP uvrijedio žrtve obiteljskog nasilja?’
> Koje se sve nasilje – koje nema veze s obitelji – svrstava u ‘obiteljsko nasilje’?
> Tko je Tomislav Mikulin, nasilni voditelj Bernardićeva ureda?
Odvjetništvo je naime, odbacilo kaznenu prijavu PU osječko-baranjske koja je Mikulina teretila za kazneno djelo nasilja u obitelji, ali i kazneno djelo tjelesne ozljede. Nakon što su obavljeni izvidi te razgovori s obojicom aktera, tužiteljstvo je zaključilo da u fizičkom napadu Mikulina na Hajdukovića nema osnovane sumnje za kazneni progon ni zbog nanošenja tjelesne ozljede, ni za nasilje u obitelji.
Za ono što je policija stavila Mikulinu na teret predviđene su zatvorske kazne u trajanju od jedne do tri godine za oba kaznena djela.
Hajduković o incidentu ne želi pričati.
“Dobio sam službenu obavijest da je kaznena prijava odbačena, ali iskreno, ne želim ništa oko toga komentirati. Sve što sam o tome trebao i želio reći, rekao sam u Državnom odvjetništvu i to je za mene završena priča.”, rekao je Jutarnjem SDP-ov zastupnik.
Mikulin je u vrijeme incidenta bio voditelj Ureda tadašnjeg predsjednika SDP-a Davora Bernardića, a nakon incidenta isključen je iz stranke.
Hajduković dobio 2934 preferencijalna glasa
Aktualni saborski zastupnik Domagoj Hajduković profesor jepovijesti i engleskog jezika i književnosti. Član SDP-a je od 2000. godine, bio je predsjednik Foruma mladih Osijek, član Glavnog odbora Foruma mladih, potpredsjednik Gradske organizacije SDP-a Osijek, tri puta je izabran u Glavni odbor SDP-a čiji je potpredsjednik bio od 2012. do 2016. Trenutno je predsjednik Županijske organizacije SDP-a Osječko-baranjske županije.
Hajduković se na parlamentarnim izborima 2020. u IV. izbornoj jedinici nalazio na listi SDP-a, HSS-a, HSU-a, Snage, Glasa, IDS-a i PGS-a. Dobili su ukupno 20,48 posto glasova, od kojih je Hajdukoviću pripalo 10,30 posto, odnosno 2934 preferencijalna glasa.
Sukob među istospolnim partnerima komentirao je i psihijatar Herman Vukušić te istaknuo:
“Ovaj dvojac je, naime, bio u ljubavnoj vezi, a prema nekim izvorima povod grubog Mikulinovog nasrtaja na svojeg životnog partnera je ljubavni trokut, odnosno treća osoba. (…) Sam pojam obiteljskog nasilja u Hrvatskoj je (kada nisu djeca u pitanju) poglavito vezan za ženu kao žrtvu i to ženu definiranu spolom a ne rodom. Stoga, nametanje partnerskih razmirica dvojice stasitih SDP-ovaca kao primjer obiteljskog nasilja i korištenje tog dramoleta za širenje dezinformacija o ugroženosti seksualnih manjina uvreda je svim pravim žrtvama obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, pogotovo onih koje su izgubile svoje živote.”, napisao je Vukušić.
Što podrazumijeva nasilje u obitelji?
Kao što mu samo ime govori, nasilje u obitelji obuhvaća nasilje koje se događa između članova obitelji (roditelja, partnera, braće i sestara ili članova obitelji više generacija, npr. roditelja i bake/djeda).
Slučajeve nasilja u obitelji regulira Prekršajni zakon (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15) kao opći zakon (lex generalis) te Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10, 60/10) kao poseban zakon (lex specialis).
Prema čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji se definira kao „svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja”.
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji jasno definira koja se ponašanja smatraju obiteljskim nasiljem:
- tjelesno nasilje, kao i primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda,
tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe, - psihičko nasilje, tj. psihička prisila koja uzrokuje osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, uhođenje ili uznemiravanje preko sredstava za komuniciranje ili komuniciranja s trećim osobama, izolacija ili ograničavanje slobode kretanja, sprječavanje kontakta s članovima obitelji ili drugih osoba, okrivljavanje druge osobe za nasilno ponašanje, prisiljavanje prakticiranja vjere kojoj osoba ne pripada,
- spolno nasilje, spolno uznemiravanje, inzistiranje na spolnom odnosu ili drugim seksualnim postupcima koje druga osoba ne želi
- ekonomsko nasilje
Članak 179. a Kaznenog zakona govori o “nasilju u obitelji” i definira kaznu zatvora u trajanju od jedne do tri godine:
“Tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine.
Na koje se osobe primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji?
Kada govorimo o osobama na koje se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje, odnosno osobama koje se smatraju članovima obitelji, propisano je da su to:
- žena i muškarac u braku, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih,
- žena i muškarac u izvanbračnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajednička djeca,
- srodnici po krvi u ravnoj lozi bez ograničenja, srodnici po krvi u pobočnoj lozi zaključno s trećim stupnjem, srodnici po tazbini zaključno s drugim stupnjem u bračnoj i izvanbračnoj zajednici,
- osobe koje imaju zajedničku djecu,
- skrbnik i štićenik,
- udomitelj, korisnik smještaja u udomiteljskoj obitelji i članovi njihovih obitelji dok takav odnos traje
te, dodatno:
- obitelj čine i žena i muškarac koji su živjeli zajedno u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajednička djeca, ukoliko su nakon prekida bračne ili izvanbračne zajednice povod sukoba bili bivši bračni ili izvanbračni odnosi
- zakon se primjenjuje na osobe koje žive u istospolnoj zajednici.
Sudski postupak
Slučajevi nasilja u obitelji provode se kao hitni postupci. Hitni postupak su dužna provoditi sva pravosudna tijela, i državno odvjetništvo i sudovi.
U sudskom postupku se osoba koja je doživjela nasilje naziva oštećenik ili žrtva, a osoba koja je počinila nasilje okrivljeni ili počinitelj. Osim njih, u postupku mogu sudjelovati i državni odvjetnik, branitelj okrivljenog (koji se naziva i opunomoćenik), odvjetnik oštećenika (odnosno opunomoćenik), svjedoci, vještaci i druge osobe. Prekršajni postupak se pokreće izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja. Prekršajni zakon propisuje da ovlašteni tužitelji mogu biti državni odvjetnik, tijelo državne uprave (npr. policija), pravna osoba s javnim ovlastima ili oštećenik. Najćešće će to ipak biti policija. Dakle, nakon što je sudu podnesen optužni prijedlog i sud je utvrdio svoju nadležnost, zakazati će glavnu raspravu.
Prekršajni postupak će započeti otvaranjem glavne rasprave na koju su pozvani tužitelj i njegov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, okrivljenik i njegov branitelj, oštećenik i njegov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, svjedoci i vještaci ako je to potrebno te druge osobe.
Glavna rasprava traje dok se ne ispitaju svi svjedoci odnosno vještaci i/ili osobe za koje sudac smatra da moraju biti ispitane te dok se ne izvedu svi dolazi. To može ali i ne mora biti gotovo u jednom terminu.
Tužitelj može tijekom održavanja glavne rasprave, sve do završetka dokaznog postupka, izmijeniti ili podnijeti novi optužni prijedlog protiv počinitelja ali samo u vezi događaja koji je/su predmet optužbe ili je/su blisko povezani s njim/njima.
Tijekom trajanja glavne rasprave vodi se zapisnik o svemu što se događa na glavnoj raspravi, svjedočenju svjedoka, vještaka i ostalih osoba, izvođenju dokaza, predlaganju novih dokaza, primjedbama itd. Oštećenici imaju pravo razgledavati spis i vršiti preslike uz odobrenje suca.
Kada je glavna rasprava završena, sudac može odmah donijeti presudu ili stranke naknadno obavijestiti o vremenu i mjestu priopćavanja presude. U postupku za prekršaj nasilja u obitelju, presuda se uvijek dostavlja i oštećeniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
