Odluke Ustavnog suda kojima je ljevica pljeskala

sud
Foto: Fah

Lome se koplja i diže prašina sa svih strana oko aktualnih odluka Ustavnog suda o predsjedniku Zoranu Milanoviću. Dok je jednima riječ Ustavnog suda alfa i omega, drugi bi ga ukinuli. Gdje je onda granica između stava o državnom udaru s jedne i urušavanju državnog poretka s druge strane?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ono što posebno ‘upada u oči’ je interes javnosti o izdvojenim mišljenjima. U slučaju Milanovića kao mandatara, mnogi se hvataju upravo za njih.

No, bilo je itekako slučajeva u javnosti, kako se voli reći, kontroverznih. (Mainstream) medijima tada nije bilo zanimljivo izvještavati o izdvojenim mišljenjima. Nitko se nije pitao temeljem čega je ustavni sud, recimo, kršio Obiteljski zakon i nametao ideologiju sustavu socijalne skrbi. Da, riječ je o nekoliko važnih trenutaka u našem društvu. Trenucima u kojima je isti taj Ustavni sud donosio odluke o pobačaju, udomljavanju djece od strane istospolnih partnera i mjeri roditelj – odgojitelj.

Valja istaknuti da je ljevica tim odlukama gromoglasno pljeskala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Pet činjenica o razmatranju Ustavnog suda o pobačaju

O pobačaju

Hod za život miroljubivi je hod građana u znak potpore svakom rođenom i nerođenom djetetu, njegovoj majci, ocu i svakoj obitelji. Pravo na život temeljno je ljudsko pravo i preduvjet svakog drugog ljudskog i građanskog prava.

Hod za život jedna je od aktivnosti udruge U ime obitelji. Cilj Hoda za život je skretanje pozornosti na poštivanje svakoga ljudskog života od začeća do prirodne smrti.

Udruga je 2016. godine tražila od Ustavnog suda da se preispita ustavnost zakona iz 1978. godine. On je, naime, neusklađen s Ustavom koji u Hrvatskoj datira od 1991.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tadašnji (i sadašnji) predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je da će u svom mandatu riješiti to pitanje. (Doduše, nije precizirao u kojem mandatu, op.n.)

Možda će vas zanimati

'Progresivci' žele Ustavom zabetonirati pobačaj; prof. dr. sc. Dubravka Hrabar za Narod.hr otkriva što bi time dobili

Što progresivci zapravo žele i što bi se dogodilo da u Ustav RH uđe zaštita pobačaja?

Godinu dana kasnije, za rješenje Ustavnog suda kojim se odbacuje prijedlog udruge koja je tražila da se postojeći zakon koji regulira pobačaj proglasi neustavnim, glasovalo je 12 od 13 sudaca. Jedini koji je glasovao protiv bio je sudac Miroslav Šumanović.

On je između ostaloga kazao da postojeći zakon nije potrebno samo formalno, već i suštinski uskladiti s Ustavom. Istaknuo je da je dužnost države da zaštiti pravo na život nerođenog bića. Također, predložio je da se zakon ukine s odgodnim učinkom i donese novi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostalim medijima, uglavnom, nije bilo zanimljivo izdvojeno mišljenje suca Šumanovića. Ipak, Narod.hr prenio ga je u cijelosti, a možete ga pročitati ovdje.

O mogućnosti udomljavanja djece istospolnim parovima

Udomljavanje djece od strane istospolnih parova plastičan je primjer da ljevičarska ideologija ne odustaje od interpretacije zakona po vlastitim kriterijima.

Podsjetimo na slučaj Šegota – Kožić. Ovaj homoseksualni par koji je uz nevjerojatnu medijsku podršku uspio u svojim namjerama, pravi je primjer utjecaja LGBT lobija na pravosuđe.

Podsjetimo, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja za udomljavanjem djece, 2019. godine povela se intenzivna medijska kampanja u korist ovog istospolnog para. Sandra Benčić podigla je i prijavu protiv tadašnje ravnateljice Centra za socijalnu skrb. Na ravnateljicu se u Saboru obrušio i SDP-ov Nenad Stazić. I Sabina Glasovac u ime SDP-a najavila je da će Zakon o udomiteljstvu poslati na Ustavni sud. SDP-ovcima se tada pridružio i HNS. Svoju viziju je imao i Krešo Beljak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Ustavni sud odbio prijedloge za ocjenu ustavnosti Zakona o životnom partnerstvu iz 2014. godine

Zaboravljeni majka i otac

U cijelom slučaju oko homoseksualnog para i udomiteljstva, najmanje se govorilo o važnosti majke i oca za odgoj i razvoj djece.

Evidentno je, naime, da su putem USUD-a nametnuti partikularni političko-lobistički interesi. Oni su suprotni i volji građana koji su se na referendumu izjasnili za zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.

2020. godine Ustavni sud je u presudi o udomiteljstvu naložio sudovima, centrima za socijalnu skrb i drugim tijelima da homoseksualnim parovima omoguće stjecanje statusa udomitelja. Unatoč tome što Zakon o udomiteljstvu to ne predviđa i iako je sam sud ocijenio da je postojeći Zakon u skladu s Ustavom.

Izdvojena mišljenja sudaca

Ustavni sudac Miroslav Šumanović je u svojem izdvojenom mišljenju na presudu ocijenio da je na djelu “ustavnosudski hiperaktivizam koji drastično nadilazi propisane ovlasti Ustavnog suda i narušava diobu vlasti i vladavinu prava”

Zanimljivo, na dan presude Ustavnog suda 7. veljače 2020. objavljeno je oko 90 članaka u mainstream medijima u kojima se jednostrano prikazuje slučaj ovog homoseksualnog para.

Ustavni sud je, dakle, odbacio zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu i ocijenio da je u skladu s Ustavom. Istovremeno, naložio je sudovima i drugim nadležnim tijelima da osporene zakonske odredbe (tko čini udomiteljsku obitelj) tumače “na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, dakle, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu”

Odluka je donesena s devet glasova za i četiri protiv. Ustavni suci koji je nisu podržali objavili su izdvojena mišljenja. 

“Ustavni sud se upustio u nepotrebni zakonodavni aktivizam, a da o tome nije proveo barem široku stručnu i javnu raspravu, koja bi bila nužna u demokratskom društvu oko ovako značajnih svjetonazorskih pitanja, što je svakako u domeni nadležnosti zakonodavca, a nikako Ustavnog suda”, ističe u svom izdvojenom mišljenju sudac Ustavnog suda Branko Brkić.

Sudac Šumanović je među ostalim istaknuo da ‘tjerati’ sudove i upravu da izravno primjenjuju apstraktna načela u interpretativnoj verziji Ustavnog suda, a da ignoriraju zakonsku odredbu suprotnu toj verziji predstavlja “rješenje” koje je već samo po sebi izvor problema s gledišta načela vladavine prava”.

Šumanovićevo izdvojeno mišljenje možete pročitati ovdje.

>Homoseksualni par podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu: Znate li što je zapravo u najboljem interesu djece?

O mjeri roditelj odgojitelj

Još je jedan slučaj izdvojenog mišljenja koje se, eto, nije baš spominjalo u medijima, osim taksativno. Riječ je o mišljenju suca Šumanovića o odluci Ustavnog suda o mjeri roditelj – odgojitelj. Roditelji odgojitelji također su skupina koju štiti udruga U ime obitelji.

Nakon što je 2021. godine na čelo Grada Zagreba došla stranka Možemo!, nova vlast odlučila je smanjiti odnosno ukinuti prava roditelja odgojitelja. To se i dogodilo.

Nevjerojatno, o odluci Ustavnog suda nisu bile obaviještene stranke u postupku. Štoviše, USUD je informaciju o odluci umjesto strankama, dao novinarki Jutarnjeg lista.

Možda će vas zanimati

Ukidanje mjere roditelj odgojitelj ustavno? Dr. Markić: Ustavni sud informacije daje novinarki umjesto strankama

U njemu piše kako je Ustavni sud (USUD) odlučio dati zeleno svjetlo odluci gradonačelnika Tomislava Tomaševića i Možemo o ukidanju mjere roditelj odgojitelj.

Naime, odlukom Ustavnog suda upaljeno je zeleno svjetlo odluci zagrebačke gradske vlasti iz rujna 2022. da postupno ukine demografsku mjeru roditelj odgojitelj, koju je prethodno uveo pokojni gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić.

Odlukom Ustavnog suda revidirana odluka Grada Zagreba

Odlukom Ustavnog suda revidirana je odluka Grada Zagreba. Udruga U ime obitelji pozvala je Ustavni sud u listopadu 2023. da donese odluku o obiteljima roditelja odgojitelja sukladno svojim ustavnim obvezama. Ustavni sud krajem listopada nije donio odluku o ustavnosti odluke Visokog upravnog suda RH. Konačnu odluku trebali su donijeti svi suci USUD-a.

Udruga U ime obitelji i stotine podnositelja Ustavnom sudu RH još su 16. travnja 2023. podnijeli ustavnu tužbu odnosno zahtjev za ocjenu ustavnosti postupanja kako Visokog upravnog suda RH tako i Grada Zagreba.

Visoki upravni sud odbio je argumentaciju udruge predane u zahtjevu za legalnost odluke Grada Zagreba i skupštinske većine o ukidanju mjere roditelj odgojitelj i kompenzacijskim mjerama.

Podsjetimo, u studenome prošle godine, s konačnom odlukom i rješenjem Ustavnog suda RH o mjeri roditelj-odgojitelj, odnosno o revidiranju odluke Grada Zagreba o ukidanju iste, neki suci su se složili dijelom. Neki se, pak, uopće nisu složili.

Suci Lovorka Kušan i Goran Selanec rekli da se slažu s većinom sudaca i sutkinja Ustavnog suda u dijelu odluke koji se odnosi na meritum spora te da podržavaju odbijanje ustavnih tužbi. Međutim, kazali su da postoji dio odluke o kojem imaju drugačije shvaćanje od većine.

Sudac Miroslav Šumanović iznio je u svom izdvojenom mišljenju između ostaloga da se uopće ne slaže s odlukom Ustavnog suda te je u tom smislu rekao kako je ”stajalište većine duboko i flagrantno pogrešno”.

Njegovo izdvojeno mišljenje prenosio je Narod.hr, a možete ga pročitati ovdje

Ljevica, medijska naklonjenost i pritisci

Odavno je postalo jasno da živimo u društvu dvostrukih kriterija. Ljevičari i njihova moćna mainstream medijska podrška u stanju su obezvrijediti, pa i ignorirati pravila i zakone koji vrijede (ili bi trebali vrijediti) za sve.

Prema njihovim kriterijima, dopušteno je nametati ideologiju zakonima i krojiti ih prema vlastitim afinitetima. Vrlo opasni potezi za društvo u cjelini!

Kao i obično, ljevica će pljeskati samo onome što joj je svjetonazorski blisko. U njezinom mentalnom sklopu, tada nisu bitni nikakvi centri ni sudovi. A još manje izdvojena mišljenja. Tada samo ako joj idu na ruku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.