Okrugli stol Čemu referendum: ‘Referendum je važan, treba poticati participaciju građana’

Na okruglom stolu “Čemu referendum” koji je organizirala saborska zastupnica Marija Selak Raspudić danas se u Hrvatskom saboru raspravljalo o izmjenama Zakona o referendumu i trenutnih političkih pregovora oko izmjena Ustava RH. Govornici prof. dr. sc. Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu, Mirela Bojić, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata, Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica GONG-a i Karlo Novosel, građanska inicijativa U ime obitelji, govorili su kako urediti referendumsko izjašnjavanje i potaknuti demokratske procese s naglaskom na snažniju participaciju građana u donošenju političkih odluka koje direktno utječu na njihove živote.

1 od 6

> Pogledajte ‘Čemu referendum?’: Okrugli stol na kojem su sudjelovali odvjetnik Novosel, prof. Podolnjak…

„S obzirom na nedostatak javne rasprave o ovom pitanju, cilj okruglog stola je potaknuti otvaranje pitanja koja se nameću ali nedovoljno komuniciraju, pa su pozvani predstavnici struke, sveučilišni profesori specijalizirani za referendumsku problematiku, predstavnici sindikata i inicijativa koji su dosad uspjeli prikupiti potreban broj potpisa za svoje referendumske inicijative, nevladinih organizacija koje prate provedbu demokratskih procesa u RH. Stoga će, vjerujem ova rasprava biti sadržajna i konkretna“, istaknula je u uvodu moderatorica Selak Raspudić.

Podolnjak: Vidim trostruku funkciju referenduma

Podolnjak je istaknuo kako ovaj okrugli stol ima dvostruku funkciju – ponuditi odgovore na pitanje čemu referendum, te dati osvrt na predložene promjene, odnosno predložiti drugačija rješenja, te da nema potrebe problematiku referenduma regulirati pola-pola u Ustavu i ustavnom zakonu, već je cjelovito riješiti Ustavom. Naglašava da Kodeks dobre prakse na području referenduma preporučuje državama da kada se mijenjaju ustavne odredbe po referendumu, da građani o njima neposredno odluče jer je to jedno od najvažnijih ustavnih prava.

„Vidim trostruku funkciju referenduma, a donošenje najvažnijih ustavnih odluka trebalo bi biti obavezno na referendumu u skladu s načelom narodne suverenosti. Navodim „sveto trojstvo“ švicarske neposredne demokracije – ustavotvorni referendum, narodni veto i narodnu inicijativu. Narodni veto, pravo građana da uskrate svoju suglasnost na zakone koje donosi parlament, ima ne samo Švicarska već i Slovenija, a građani imaju kontinuiranu mogućnost reći svojim zastupnicima da doneseni zakoni nisu u skladu s interesom onih koji su ih birali. Narodna inicijativa kao mogućnost stavljanja na dnevni red tema protiv kojih političke elite imaju svoje interese koji mogu biti suprotni interesima građana“, rekao je Podolnjak.

Propisivanje tema

Istaknuo je kako se sadašnji prijedlog izmjene Ustava koji je u saborskoj proceduri, svodi na tri ključna aspekta, ustavnosudska brana na samom početku narodne inicijative, ustavno propisivanje dosadašnje prakse Ustavnog suda u definiranju referendumskih zabrana, ponovno uvođenje kvoruma kao uvjeta za donošenje odluke.

„Propisivanje o kojima temama se ne može odlučivati na referendumu, a obzirom na sudsku branu na prvom koraku, vjerojatno nijedna inicijativa ne bi uopće imala priliku prikupljati potpise. Ponovno uvođenje kvoruma, iskrivljuju rezultate, budući imamo 500 000 glasača manje nego što je u službenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave. Zatim imamo nemali broj glasača, njih 185 000 izvan RH, a njihova izlaznost je mala i to će negativno utjecati na kvorum, a evidentno je koliko je smanjen izlazak glasača na pralamentarne izbore, pa s kojim pravom onda nametnuti kvorum na referendumu. Ovo nije vrijeme za ugradnju bilo kakvog kvoruma“, ističe Podolnjak.

Bojić: Ustavni sud ima preširoke i prepaušalne definicije

Bojić iz Matice sindikata je istaknula iskustva koja ima s nizom referendumskih inicijativa koje su sindikati organizirali, posebno se osvrnuvši na činjenicu da je Ustavni sud većinu odbijao jer nisu u skladu s Ustavom, a upravo je kao ključni problem istaknula da Ustavni sud ima preširoke i prepaušalne definicije.

„Sve naše inicijative su se ticale isključivo sindikalnih referendumskih pitanja bila su prava socijalna pitanja koja ljudima zaista životno znače, kao što su zdravstvo, radni uvjeti, zatim outsourcinga za koji je bilo 612 000 potpisa, pa monetizacija autocesta s 500 000 potpisa, obje su „pale“ na Ustavnom sudu, nisu po njima pitanja bila u skladu s Ustavom, a mirovinska reforma s 748 000 potpisa je prošla jer je takav bio politički trenutak i politika je oportunistički odlučila da mora popustiti. Sve četiri inicijative smo izborili, referendum ima smisla pa čak i u našim prilikama, jer je izraz slobodne volje građana, priželjkivali smo da građani imaju mogućnost reći što misle, i to ne samo oni koji su za inicijativu, nego i oni koji su protiv, to je također važno i značajno“, rekla je Bojić.

Novosel: Treba ostaviti normu da se usvojeni zakoni ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na referendumu

Novosel iz „U ime obitelji“ je naglasio kako bi potpise za raspisivanje referenduma trebalo prikupljati preko sustava e-građani, omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke uz vlastoručni potpis građana, prikupljati potpise na svim javnim površinama i privatnim mjestima kao za predsjedničke izbore, uskladiti normu broja potpisa i vremenskih rokova s državama EU, 2 posto u 3 mjeseca, te minimum 14 dana za brojanja i pripremu potpisnih lista, a maksimalno 30 dana. „Treba ostaviti normu da se usvojeni zakoni ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na referendumu, kako su doneseni, voditi katalog odbijenih potpisa i razloga odbijanja“, nabrojao je Novosel.

Ivković Novokmet: Zabrinuti smo zbog nekih odluka Usuda

Ivković Novokmet iz Gonga ističe kako su oni udruga koja se zalaže za promoviranje liberalne demokracije – važna im je demokratičnost političkog sustava, ali i vladavina prava i zaštita temeljnih ljudskih prava, pa je njihov stav da treba osmisliti jasne procedure koje će građanima dati mogućnost da utječu na politiku i između dvaju izbora, a da ne umanjuje prava i slobode manjina.

„Načelno gledano, Gong podržava proces promjena ustava i zakona, za uređenje referenduma se zalažemo već cijelo desetljeće i drago nam je da je HDZ zapravo uvelike usvojio naše prijedloge. Mi podržavamo smanjenje broja potrebnih potpisa i produljenje trajanja roka za prikupljanje potpisa (s time da smo mi predlagali još niži postotak od predloženog), predlagali smo i uvođenje praga podrška za prihvaćanje odluke, i prihvaćamo HDZ-ov prijedlog od 33 posto ZA od ukupnog broja birača za ustav i organske zakone i 25 posto za zakone, držimo da je postotak prihvaćanja važan jer ne možete uzimati jedan mali postotak kao izraz volje građana. Razlog za ovu preporuku je opasnost od političke nestabilnosti u slučaju usvajanja prijedloga običnom većinom koja je niža od neophodnog cenzusa, tj. opasnost da manjina donese važnu odluku na štetu većine.

Zabrinuti smo zbog nekih odluka Usuda, posebice ove recentne u kojoj se Ustavni sud prometnuo u ustavotvorca zabranivši, bez kvalitetnih argumenta, ustavotvorni referendum; takve odluke dovode u pitanje demokratičnost političkog procesa u Hrvatskoj. U slučaju Mostova referenduma, problem je što je izostalo adekvatno i razumno objašnjenje odluke, što je troje ustavnih sudaca izvrsno izložilo u svojim izdvojenim mišljenjima. Mada je sudjelovanje javnosti na sjednicama predviđeno zakonom, u praksi to nije tako, a trebali bi biti otvoreniji i transparentniji“, rekla je Ivković.