Dr. sc. Monika Balija: Mjeru roditelj odgojitelj trebalo bi donijeti na razini cijele Hrvatske

balija
Montaža: Narod.hr, izvor: Monika Balija, Fah

Nakon odluke Visokoga upravnog suda kojom je poništena odluka nove zagrebačke vlasti i mjera roditelja odgojitelja vraćena natrag na snagu, dr. sc. Monika Balija, poslijedoktorandica na Odjelu za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, za Narod.hr kazala je da bi takvu mjeru trebalo donijeti na razini cijele Hrvatske te otkrila kako depopulacija Hrvatske utječe na naše gospodarstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Zašto su mjere poput roditelja odgojitelja važne za demografiju s obzirom na to da je od uvođenja mjere porastao broj trećerođene djece – zašto je važno da obitelji imaju troje i više djece? Bi li takva slična mjera trebala biti uvedena na razini cijele Hrvatske?

Dr. sc. Monika Balija: Relevantnost pronatalitetnih mjera potvrđuju podatci o njihovoj djelotvornosti. Potrebno je pritom imati na umu i kako mjere pronatalitetne politike rezultate ne mogu polučiti u kratkom razdoblju. Važnost trećega i svakoga sljedećega djeteta u hrvatskoj demografskoj stvarnosti koju već dugo obilježava prosječan broj djece po jednoj ženi u fertilnom razdoblju, a kojim se osigurava jednostavna reprodukcija stanovništva u smislu obnavljanja generacija, manji od 2,1 – je neupitna.

Negativni demografski pokazatelji Hrvatske stoga jasno ukazuju kako je pored tradicionalnih mjera poput dječjih doplataka, rodiljnih naknada i sl., na razinu cijele Hrvatske potrebno donijeti i mjere poput spomenute. Jednak je slučaj i drugim demografskim mjerama na lokalnoj razini, a koje ostvaruju pozitivne rezultate. Osim toga, Hrvatskoj je potreban niz mjera usmjerenih na ublažavanje egzistencijalne nesigurnosti mladih, a koja je izrazito često snažan antinatalitetni čimbenik.

>Dr. sc. Stjepan Šterc za Narod.hr: Vlasti u Zagrebu, u ideološkoj suženosti, teško je prihvatiti kako jedino djeca donose budućnost, radnu snagu i razvoj

Narod.hr: Kakav ekonomski učinak ima depopulacija Hrvatske na naše gospodarstvo?

Dr. sc. Monika Balija: Već je gubitak od oko deset posto stanovništva u samo deset godina odnosno u posljednjem međupopisnom razdoblju izrazito alarmantan podatak, dok je depopulacija ukupnoga hrvatskoga stanovništva započela znatno ranije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Spomenuto smanjenje broja ukupnoga stanovništva Hrvatske rezultat je dugotrajnoga prirodnoga pada i iseljavanja čiji su učinci najjasnije vidljivi u obliku smanjenja broja i udjela mladog stanovništva koje tek treba ući na tržište rada i doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske i stanovništva u radnoj dobi koje puni proračun Hrvatske.

Istovremeno, vidljiv je porast broja i udjela starijih koji opterećuju nacionalne sustave poput mirovinskoga i zdravstvenoga. Spomenuta kretanja posljedično prate i negativnosti vezane uz natalitet, odnosno fertilitet i ekonomsku aktivnost stanovništva koje utječu na gospodarsku razvijenost zemlje.

>Ispitivanje UiO: Čak 61 % roditelja odgojitelja dalo je otkaz, a njih 40 % u tijeku mjere rodilo je još barem jedno dijete

Narod.hr: Može li uvoz stranih radnika spriječiti demografski slom?

Dr. sc. Monika Balija: Zbog negativnih demografskih pokazatelja i sve manjega priljeva mladih na tržište rada Hrvatska već godinama ne uspijeva osigurati dostatan broj radne snage na temelju vlastitih potencijala u zemlji, stoga je primorana istu uvoziti. Ipak, očekivati kako ćemo samo uvozom stranih radnika spriječiti demografski slom pomalo je iluzionistički.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smanjenje priljeva mladih na tržište rada predvidivo je i u budućem razdoblju stoga Hrvatska, kako bi ublažila negativne demografske trendove i parametre, osim modelom klasične populacijske politike, revitalizaciju stanovništva mora provoditi i prema modelu selektivne imigracijske politike. Posebnu je pažnju potrebno posvetiti postojećoj radnoj snazi i njihovom zadržavanju u zemlji, putem povećanja plaća, poboljšanja uvjeta rada i sl.

> Odvjetnik Novosel: “Ako Tomašević bilo što dalje bude poduzimao, čekat će ga ista odluka”
> Pobjeda roditelja odgojitelja: Sud srušio Tomaševićevu odluku o ukidanju te mjere!
> Dr. Markić: ‘Ovo je pobjeda mama i tata nad samovoljom nesposobnog Tomaševića koji mora otići’

Narod.hr: Potiče li uvoz stranih radnika koji rade za najniže plaće domaće stanovništvo na iseljavanje? Što je s domaćim mirovinskim fondovima kod velikog udjela stranih radnika, a sve manjim brojem domaćih koji ih pune? Trebamo li se zabrinuti za mirovine?

Dr. sc. Monika Balija: Rušenje cijene rada, kao posljedica uvoza stranih radnika, može doprinijeti dodatnom iseljavanju jer su niske plaće i loš životni standard ionako među vodećim motivima iseljavanja našega stanovništva. Nastavno tome, smanjenje broja i udjela mladih, odnosno stanovništva u radnoj dobi te povećanje broja i udjela starijih uvjetovano iseljavanjem i prirodnim padom destabilizira ne samo mirovinski, već sve javne sustave koji ovise o demografskim obilježjima stanovništva.

Neodrživost mirovinskoga sustava dodatno potvrđuju podatci o gotovo jednakom broju zaposlenih i umirovljenika. Kada je riječ o stranim radnicima, važna je činjenica kako Hrvatska u najvećoj mjeri uvozi strane radnike koji primaju male, pa čak i minimalne nadnice, odnosno jeftinu radnu snagu koja s minimalnim doprinosima ne može pripomoći održivosti mirovinskoga i zdravstvenoga sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.