Nakon odluke Visokoga upravnog suda kojom je poništena odluka nove zagrebačke vlasti i mjera roditelja odgojitelja vraćena natrag na snagu, dr. sc. Monika Balija, poslijedoktorandica na Odjelu za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, za Narod.hr kazala je da bi takvu mjeru trebalo donijeti na razini cijele Hrvatske te otkrila kako depopulacija Hrvatske utječe na naše gospodarstvo.
Narod.hr: Zašto su mjere poput roditelja odgojitelja važne za demografiju s obzirom na to da je od uvođenja mjere porastao broj trećerođene djece – zašto je važno da obitelji imaju troje i više djece? Bi li takva slična mjera trebala biti uvedena na razini cijele Hrvatske?
Dr. sc. Monika Balija: Relevantnost pronatalitetnih mjera potvrđuju podatci o njihovoj djelotvornosti. Potrebno je pritom imati na umu i kako mjere pronatalitetne politike rezultate ne mogu polučiti u kratkom razdoblju. Važnost trećega i svakoga sljedećega djeteta u hrvatskoj demografskoj stvarnosti koju već dugo obilježava prosječan broj djece po jednoj ženi u fertilnom razdoblju, a kojim se osigurava jednostavna reprodukcija stanovništva u smislu obnavljanja generacija, manji od 2,1 – je neupitna.
Negativni demografski pokazatelji Hrvatske stoga jasno ukazuju kako je pored tradicionalnih mjera poput dječjih doplataka, rodiljnih naknada i sl., na razinu cijele Hrvatske potrebno donijeti i mjere poput spomenute. Jednak je slučaj i drugim demografskim mjerama na lokalnoj razini, a koje ostvaruju pozitivne rezultate. Osim toga, Hrvatskoj je potreban niz mjera usmjerenih na ublažavanje egzistencijalne nesigurnosti mladih, a koja je izrazito često snažan antinatalitetni čimbenik.
>Dr. sc. Stjepan Šterc za Narod.hr: Vlasti u Zagrebu, u ideološkoj suženosti, teško je prihvatiti kako jedino djeca donose budućnost, radnu snagu i razvoj
Narod.hr: Kakav ekonomski učinak ima depopulacija Hrvatske na naše gospodarstvo?
Dr. sc. Monika Balija: Već je gubitak od oko deset posto stanovništva u samo deset godina odnosno u posljednjem međupopisnom razdoblju izrazito alarmantan podatak, dok je depopulacija ukupnoga hrvatskoga stanovništva započela znatno ranije.
Spomenuto smanjenje broja ukupnoga stanovništva Hrvatske rezultat je dugotrajnoga prirodnoga pada i iseljavanja čiji su učinci najjasnije vidljivi u obliku smanjenja broja i udjela mladog stanovništva koje tek treba ući na tržište rada i doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske i stanovništva u radnoj dobi koje puni proračun Hrvatske.
Istovremeno, vidljiv je porast broja i udjela starijih koji opterećuju nacionalne sustave poput mirovinskoga i zdravstvenoga. Spomenuta kretanja posljedično prate i negativnosti vezane uz natalitet, odnosno fertilitet i ekonomsku aktivnost stanovništva koje utječu na gospodarsku razvijenost zemlje.
>Ispitivanje UiO: Čak 61 % roditelja odgojitelja dalo je otkaz, a njih 40 % u tijeku mjere rodilo je još barem jedno dijete
Narod.hr: Može li uvoz stranih radnika spriječiti demografski slom?
Dr. sc. Monika Balija: Zbog negativnih demografskih pokazatelja i sve manjega priljeva mladih na tržište rada Hrvatska već godinama ne uspijeva osigurati dostatan broj radne snage na temelju vlastitih potencijala u zemlji, stoga je primorana istu uvoziti. Ipak, očekivati kako ćemo samo uvozom stranih radnika spriječiti demografski slom pomalo je iluzionistički.
Smanjenje priljeva mladih na tržište rada predvidivo je i u budućem razdoblju stoga Hrvatska, kako bi ublažila negativne demografske trendove i parametre, osim modelom klasične populacijske politike, revitalizaciju stanovništva mora provoditi i prema modelu selektivne imigracijske politike. Posebnu je pažnju potrebno posvetiti postojećoj radnoj snazi i njihovom zadržavanju u zemlji, putem povećanja plaća, poboljšanja uvjeta rada i sl.
> Odvjetnik Novosel: “Ako Tomašević bilo što dalje bude poduzimao, čekat će ga ista odluka”
> Pobjeda roditelja odgojitelja: Sud srušio Tomaševićevu odluku o ukidanju te mjere!
> Dr. Markić: ‘Ovo je pobjeda mama i tata nad samovoljom nesposobnog Tomaševića koji mora otići’
Narod.hr: Potiče li uvoz stranih radnika koji rade za najniže plaće domaće stanovništvo na iseljavanje? Što je s domaćim mirovinskim fondovima kod velikog udjela stranih radnika, a sve manjim brojem domaćih koji ih pune? Trebamo li se zabrinuti za mirovine?
Dr. sc. Monika Balija: Rušenje cijene rada, kao posljedica uvoza stranih radnika, može doprinijeti dodatnom iseljavanju jer su niske plaće i loš životni standard ionako među vodećim motivima iseljavanja našega stanovništva. Nastavno tome, smanjenje broja i udjela mladih, odnosno stanovništva u radnoj dobi te povećanje broja i udjela starijih uvjetovano iseljavanjem i prirodnim padom destabilizira ne samo mirovinski, već sve javne sustave koji ovise o demografskim obilježjima stanovništva.
Neodrživost mirovinskoga sustava dodatno potvrđuju podatci o gotovo jednakom broju zaposlenih i umirovljenika. Kada je riječ o stranim radnicima, važna je činjenica kako Hrvatska u najvećoj mjeri uvozi strane radnike koji primaju male, pa čak i minimalne nadnice, odnosno jeftinu radnu snagu koja s minimalnim doprinosima ne može pripomoći održivosti mirovinskoga i zdravstvenoga sustava.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
