Učiteljski fakulteti o kurikulnoj reformi: ‘Neprimjereno je u primarno obrazovanje uvoditi tablete’

Foto: www.ufzg.unizg.hr

Učiteljski fakulteti u Republici Hrvatskoj kao institucije izostavljeni su iz kurikulne reforme, odnosno mjerodavni ih nisu pozvali da sudjeluju u reformi, ocjena je dekanica i dekana svih šest hrvatskih učiteljskih fakulteta izrečena u četvrtak na okruglome stolu “Primarno obrazovanje u vrtlogu kurikulne reforme”.

> ‘Škola za život’ i tableti umjesto bilježnice: Ukidamo pisanje rukom, a ono je nezamjenjivo za intelektualni razvoj

> Katastrofalne posljedice digitalizacije i nečitanja knjiga: Dolazi li do rušenja kognitivnih sposobnosti kod mladih?

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je okrugli stol koji je i održan na tome fakultetu, a njegov dekan Siniša Opić poručio je da je to prvi okrugli stol o toj temi i da će se nastaviti ta važna rasprava, kao i da će on i njegovi kolege i dalje slati pisma i e-poruke onima kojima ih treba slati, te senzilbilizirati javnost. Napomenuo je kako je jedina samokritika koju može izreći ta da okrugli stol o toj temi nije održan prije.

> Roditelji oprez: Za bolje kognitivne sposobnosti djeca smiju uz zaslon provesti manje od 2 sata na dan


> HNS-ova ministrica Divjak stopama bivšeg SDP-ovog ministra: Traži od nakladnika izradu novih udžbenika iako kurikuli još nisu gotovi

> Ivica Šola: Ministrica Divjak bacila je molotovljev koktel na djecu i obrazovanje

Okrugli stol okupio je predstavnike svih visokoškolskih ustanova za obrazovanje učitelja te ugledne metodičare koji su u raspravi istaknuli da podržavaju cjelovitu kurikulnu reformu jer je ona nužna, ali i očekuju da se u implementaciji kurikulne reforme uvažavaju mišljenja stručnjaka iz područja obrazovnih znanosti i metodike.

Zabranjen ulaz političarima, rasprava s pozicija struke

Dekan Opić ustvrdio je kako je na okrugli stol zabranjen “ulaz političarima jer se ovdje raspravlja s pozicija struke”, te ocijenio kako struku ne zanimaju partikularni interesi Ministarstva znanosti i obrazovanja i pojedinih udruga, već to kako će izgledati škola u idućim godinama.

Istaknuo je kako struka nema sigurne činjenice o tijeku reforme već informacije dobiva samo iz medija što je za obrazovne institucije vrlo neugodno. Opić je postavio i pitanje – zašto učiteljski fakulteti iz medija doznaju što se događa u obrazovnoj reformi i zašto ne znaju što se događa u eksperimentalnoj “Školi za život”.

“Primarno obrazovanje u Hrvatskoj je razredna nastava i ona je ‘ground 0’, odnosno temelj obrazovne reforme i ono je zapravo dobra, a vlasti bi se trebale više baviti s onim što se događa u predmetnoj nastavi jer to i pokazuju PISA rezultati”, rekao je dekan Učiteljskog fakulteta.

Posebice se osvrnuo i na provedbu kurikulne reforme i ocijenio “kako je za svaki kilogram znanja potrebno deset kilograma mudrosti da bi se to znanje znalo primijeniti”.

Glazbena i likovna kultura posebno pogođeni reformom, tableti neprimjereni za primarno obrazovanje

Među mnogim temama iscrpne rasprave bilo je i pitanje glazbene i likovne kulture koja su, suglasni su govornici, posebno pogođene reformskim procesima. Tako je profesorica Snježana Doborota s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu apelirala na mjerodavne da obvezno izostave rečenicu iz Odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet glazbene kulture za osnovne škole i glazbene umjetnosti za gimnazije u Republici Hrvatskoj u kojoj stoji “kako nastavu Glazbene kulture u trećem razredu osnovne škole izvodi učitelj primarnog obrazovanja ili predmetni učitelj” što, istaknula je, do sada nije bio slučaj. Uz napomenu kako se stalno ističe da su su kurikuli “živi dokument koji se može poboljšavati i modificirati”, istaknula je kako u osobno ime i u ime svih glazbenih pedagoga u Hrvatskoj” smatra kako je navedena rečenica “uvredljiva za cijelu učiteljsku struku”.

> (VIDEO) Dr. sc. Hasanbegović: ‘Andrej Plenković i Blaženka Divjak provode ideološko-koruptivni eksperiment i nasilje nad hrvatskim obrazovnim sustavom’

Profesorica Diana Atanasov-Piljek s Katedre umjetničkoga područja na Učiteljskom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta ponovila je kako, kao i ostali sudionici okrugloga stola podržava reformu, ali onu koju su radili struka i znanstvenici, dogovorno s praktičarima i interdisciplinarno.

Izgovorila je riječi koje, kako je objasnila “nitko nije rekao, a svi ih mislimo – diskriminacija, podcjenjivanje, omalovažavanje učiteljskih studija u Hrvatskoj, a to govorim iz perspektive metodike glazbene kulture, koja je, mislim, najviše stradala jer je glazbenoj kulturi oduzet jedan sat nastave tjedno”.

Smatra kako je neprimjereno da se u primarno obrazovanje uvode tableti jer, dodala je, pokušajte zamisliti jedan sat glazbene kulture tjedno od 45 minuta u prvom razredu u “Školi za život” u kojoj djeca žele pjevati, plesati, svirati, a učiteljica kaže – izvadite tablete, upalite ih, pronađite program, utipkajte to i to i tako ode skoro cijeli sat.

> Bandićev pročelnik Lovrić optužuje Divjak: ‘Projekt “Škola za život” samo je paravan za osobni biznis, puno nas košta i jako šteti’

Predstavnica studenata također se kratko referirala na pitanje smanjenja satnice glazbenog odgoja u primarnom obrazovanju i na davanje prednosti drugim strukama. Jer, ustvrdila je, učitelji u primarnom obrazovanju temelje svoje kompetencije na znanju iza kojega čvrsto stojimo i smatramo da nam se treba dati prilika kako bismo opravdali stečeno znanje. Istaknula je kako studenti vjeruju u “Školu za život” i nadaju se da će oni koji ju stvaraju vjerovati u studente.

Miroslav Huzjak s Katedre za metodiku zagrebačkoga Učiteljskog fakulteta upozorio je kako su malo poznati problemi s kojima se susreću nastavnici likovne kulture te da se pokušalo predmet “Likovna kultura” preimenovati u “Vizualnu kulturu” koja pak, dodao je, uključuje razdoblje tek nakon 1945.

Također se protivi uvođenju tableta u prva četiri razreda osnovne škole jer, ustvrdio je, “likovna kultura gubi rad rukama, crtež je važan, a likovnost je temelj edukacije”.

Matijević: Zašto Vlada ne pita fakultete što misle o konceptu primarnog obrazovanja

Profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu Milan Matijević postavio je pitanje – zašto hrvatska Vlada ne pita fakultete što misle o konceptu primarnog obrazovanja i mjestu učitelja primarnog obrazovanja. Matijević vjeruje da “kada doživimo da nas to Vlada pita, onda ćemo moći reći da smo ozbiljno shvaćeni”.

Pročelnica Odsjek za učiteljske studije prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić podsjetila je kako ove godine slavimo 100 godina učiteljstva u Hrvatskoj i ponovila ocjenu kolege Matijevića kako ih nitko tijekom ove kurikulne reforme, koja je ušla u četvrtu godinu, nije ništa pitao.

“Vjerovali smo kako će to biti cjelovita kurikulna reforma, ali je proces završio vrlo ishitreno u foto-finišu za mjesec dana, a nitko nije zadovoljan onim što je objavljeno kao finalni rezultat”, ocijenila je Pavličević-Franić.

Smatra kako “primarno reforma nije ni cjelovita, niti kurikulna, a nije ni reforma jer se ona bazira na konkretnim promjenama, nitko nas na početku nije ništa pitao i istina je da se mi odavno zauzimamo za koncept šestogodišnjega primarnog obrazovanja, ovo nije reforma već kozmetičke promjene zbog kojih smo se danas i sastali”.

Profesorica Pavličević-Franić zaključila je “kako se ne sjeća da su se ikada sastali u ovakvom broju”, pa se zato “nada da će ih netko možda i poslušati”.

Izvor: narod.hr/hina