Osnovano hrvatsko središte Europskoga pravnog instituta

U Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj svečano je večeras osnovano hrvatsko središte Europskog pravnog instituta (Croatian Hub) pod pokroviteljstvom Europskoga pravnog instituta (ELI) i prvi je takav u Hrvatskoj, najmlađoj članici EU.

Hrvatski hub je sedmi u Europskoj uniji, osnovan je s ciljem da bude kontaktna točka u kojoj će se pravnici koji se bave europskim pravom moći naći i raspravljati o pojedinim pravnim pitanjima, kazala je moderatorica panel diskusije Tatjana Josipović. Dodala je kako je to svojevrstan laboratorij za razvoj prava na nacionalnoj razini i kako ga bolje uklopiti nacionalno pravosuđe u europsko.

Tim povodom predsjednica Europskoga pravnog instituta (ELI) Diana Wallis istaknula je da su hub-ovi lokalna središta zamišljena kao mjesta koja omogućavaju i olakšavaju komunikaciju i vezu članova s Institutom. Također pomažu i podizanju svijesti o važnosti ELI-a, dodala je. Tijekom nadolazećeg legislativnog razdoblja 2014. do 2019. EU će se suočiti s puno izazova ekonomskih, društvenih i pravnih pitanja pa čak i onih koji se tiču njezinog legitimiteta. Stoga će, da bi prevladao te izazove, europski zakonodavac trebati pomoć, istaknula je Wallis. Napomenula je da su aktivnosti ELI-a već pokazale da je sposoban okupiti najširu pravnu zajednicu da bi se provelo istraživanje, donijele preporuke te pružili praktični savjeti koji mogu pomoći europskom zakonodavcu u kreiranju novih zakona.

U sklopu osnivanja Hrvatskog hub-a održana je i panel disksusija “Hrvatski pravni sustav i pravosuđe godinu dana nakon pristupanja EU”.

Ocjenjujući stanje u hrvatskom pravosuđu, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti umjetnosti i predsjednik Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu akademik Jakša Barbić ustvrdio je kako ulazak Hrvatske u EU nikoga nije tako teško pogodio kao pravnu struku. U protekle 24 godine prešli smo iz jednog u drugi gospodarski sustav, modernizirali pravni sustav i ugradili pravne stečevine EU. No, u brzini pretpristupnih pregovora učinjene su mnoge pogreške i krivi prijevodi, uvedeni su strani pravni instituti, upozorio je Barbić. Pri tome smo dobili modernizirana rješenja, ali se raspao sustav kao cjelina, ocijenio je. Naglasio je kako je potrebno ozbiljno pristupiti sređivanju pravnog sustava, jer ako se to ne dogodi, moglo bi biti pogubno za pravnu sigurnost.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec govoreći o članku 141 c Ustava RH kao izrazu temeljnih načela europskog prava kazala je da redovni sudovi imaju zadaću pružiti konkretnu sudsku zaštitu koja proizlazi iz prava EU i moraju biti ekvivalent domaćem pravnom poretku. Nacionalni sudovi moraju interpretirati nacionalno pravo u svjetlu prava EU, dodala je. U slučaju kad zaključe da je nacionalno pravo suprotno onome EU – to moraju izuzeti iz primjene ne čekajući da o tome odluči Ustavni sud.

Ustavni sud je jedina pravna institucija koja može zaštiti ugrožene ustavne slobode, naglasila je i dodala da će o budućoj ustavnosusdskoj praksi ovisiti pozicija Ustavnog suda.

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin izrazio je uvjerenost kako će hrvatski pravni sustav naći odgovore na zahtjeve s kojima se suočava uz nužne edukacije i specijalizacije. Dodao je kako vremena za prilagodbu nakon ulaska u Hrvatske u Europsku uniju nije bilo, nego u vrijeme pretpristupnih pregovora.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah