Čak 60 posto građana Istre i Rijeke, odnosno VIII. izborne jedinice, izašlo je 17. travnja na svoja biračka mjesta. Prema podacima DIP-a, od 355.936 birača, glasanju je pristupilo njih 211.109. Prema glasačkim listićima, svoje pravo glasa iskoristilo je 210.988 građana Istre i Rijeke.
Ipak, znatan je i broj listića (p)ostao nevažeći. Prema podacima DIP-a, njih je u ovoj izbornoj jedinici bilo 5.483 odnosno 2,60 posto.
Ova nemala brojka, pa i ona upola manja, nekome bi bila dovoljna za prelazak praga ili osvajanje još jednoga mandata.
Most i partneri dobili su 11.753 glasova odnosno 5,71 posto. U Sabor je ušao Marin Miletić. Za prelazak praga Domovinskom pokretu nedostajalo je manje od jedan posto.
U tradicionalno lijevo orijentiranoj Istri, nisu to zanemarivi rezultati. Valja ih imati na umu i kad se ove stranke budu pripremale za lokalne izbore koji će se održati sljedeće godine.
>Kome su glas dale Istra i Rijeka: IDS u padu, ima li još iznenađenja?
SDP – razlike nacionalne i lokalne razine
Očekivano, najbolji rezultat u ovoj izbornoj jedinici na nedavnim parlamentarnim izborima ostvarile su ‘Rijeke pravde’. Tu je koaliciju, predvođenu SDP-om, ovdje podržalo preko 68 tisuća građana. Točnije, trećina njih.
Takav rezultat, naime, nije nikakvo iznenađenje budući da i Istru i Rijeku prati glas ‘lijevih’ birača. No, ovdje ćemo se osvrnuti na Istru u kojoj se posljednjih godina događaju velike političke promjene.
Na nacionalnoj razini SDP je dugo vremena njegovao određenu retoriku. Ona je u Istri, osobito u najvećem gradu – Puli, nešto drukčija.
Dakako, djelovanje neke stranke nipošto se ne smije izjednačavati na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Ipak, podržavši nezavisnog gradonačelnika Filipa Zoričića, SDP u Puli pokazao je daleko veću otvorenost, realnost i spremnost na kompromis nego što to pokazuje na nacionalnoj razini. Stoga, iako je na nacionalnoj razini vidljivo slabljenje SDP-a, osobito nakon osipanja stranke i formiranja Kluba zastupnika Socijaldemokrata koji su ovaj put ostali izvan saborskih klupa, nipošto se se smije podcijeniti SDP-ovo djelovanje u Istri.
HDZ – stranka koja mijenja politički imidž na tlu Istre
Tradicionalno lijevo raspoloženo biračko tijelo, osim Rijeka pravde, kojoj je pripalo šest mandata u ovoj izbornoj jedinici, nagradilo je i desnije opcije. Ili barem one koji se takvima predstavljaju.
Nešto više od 43 tisuće birača VIII. izborne jedinice nagradilo je svojim glasovima koaliciju HDZ-a i partnera. HDZ u velikoj većini Istre ne uživa popularnost, još od svojih početaka. Ipak, posljednjih se godina i imidž ove stranke na tlu Istre mijenja.
Na listi HDZ-a nositelj je bio ministar Oleg Butković. Slijedio ga je dosadašnji zastupnik Anton Kliman koji je potvrdio svoj mandat. Među imenima poznatima biračkom tijelu našla se i ravnateljica Opće bolnice Pula Irena Hrstić.
Obzirom na velike infrastrukturne zahvate u Istri i projekte koji su tek u začetku, kojima građani Istre moraju zahvaliti umješnost pregovora gradonačelnika i načelnika s brojnim ministrima, HDZ bi u idućim godinama u Istri također mogao jačati.
>Mostarkić Gobbo: IDS i priča o toleranciji
IDS – stranka u padu
Jedna od najpopularnijih i svakako najdugovječnija stranka u Istri u pitanju – IDS, sa svojim je koalicijskim parterima osigurao samo dva saborska mandata. Glas im je poklonilo 16 posto birača. Točnije, njih 32.727.
Uz šefa stranke Dalibora Pausa, u Sabor ulazi porečki gradonačelnik Loris Peršurić. Paus je na konferenciji za medije potvrdio da generalno nije zadovoljan rezultatima jer je očekivao tri mandata.
IDS je za predstojeće EU izbore sastavio zanimljivu listu. S njima u borbu za EU parlament ulaze NPS, SDSS, Socijaldemokrati, HSLS, PGS, Reformisti, Unija Kvarnera, ISU, HNS, Lista za Rijeku i Demokrati.
Dakle, čak 11 partnera dalo je potporu IDS-u za EU izbore. No, ova je stranka daleko prije nedavnih parlamentarnih izbora krenula nizbrdo. Najveći udarac su doživjeli u Puli 2021. godine. Tada su u Gradsko vijeće prvi put nakon tri desetljeća zasjeli kao oporba.
Daljnje slabljenje u administrativnom središtu županije bilo je vidljivo i u rezultatima izbora za mjesne odbore. Tamo se broj IDS-ovih vijećnika gotovo prepolovio.
Birači su prepoznali 30 godina monopolističkog političkog djelovanja IDS-a. U budućnosti se može očekivati daljnje rasipanje članova ove stranke i njihovo daljnje slabljenje.
Možemo!
Iako su se iz ove stranke hvalili da su ih birali mladi birači, platforma (ili stranka) Možemo! u cijeloj izbornoj jedinici dobila je glas nešto više od 21 tisuće birača.
Ova politička opcija veću vidljivost u Istri dobila je nakon što je u gradonačelničku fotelju Grada Pazina zasjela Suzana Jašić.
U cijeloj izbornoj jedinici glas za Možemo! dalo je nešto više od 21 tisuće birača. U saborske klupe ušla je nositeljica liste Dušica Radojčić.
Usporedba Mosta i Možemo!
No, da bi se jasnije shvatila stvarna struktura birača cijele izborne jedinice (Istra i Rijeka), povući ćemo jednu zaista zanimljivu paralelu. Riječ je o dvije naizgled nespojive opcije. Na razini Istre svakako nespojive.
Pogledajmo broj glasova za nositelje lista Mosta i Možemo!.
Usporedbe radi, u cijeloj izbornoj jedinici Radojčić je osvojila 2.643 glasa. U svom gradu, Puli, Radojčić je dobila glas 763 birača.
Marin Miletić osvojio je 4.995 glasova. Birači iz njegove Rijeke poklonili su mu 1.759 glasova.
Tko je među 40 posto birača koji nisu izašli na izbore?
No, vratimo se na političku budućnost Istre.
Domovinski pokret ostvario je na parlamentarnim izborima iznimno dobar rezultat iz više razloga. Jedan od njih je ‘doprinos’ lokalnih medija. Oni su s jedne strane, uz rijetke iznimke, vršili antikampanju prema DP-u. S druge strane, ignorirali su njihove brojne aktivnosti. Podružnica DP-a Istarske županije ne djeluje vremenski dugo. Rezultat parlamentarnih izbora dobar je pokazatelj da ova stranka u Istri ima izvrsne temelje za lokalne izbore.
Obzirom na pregovore koji se trenutno odvijaju na nacionalnoj razini oko kreiranja potencijalne buduće Vlade, iz toga bi mogle proizaći zanimljive kombinacije i na budućoj istarskoj političkoj sceni.
Jedna od potencijalnih suradnji na lokalnim izborima iduće godine mogle bi se ostvariti među svjetonazorski, pa i programski sličnim strankama.
Za velike promjene ključna je jedna stvar, a to je pokretanje onih 40 posto glasača koji nisu izašli na parlamentarne izbore.
Pozitivne poruke nade, dobar program i zajedništvo mogli bi barem dio njih ponukati da za vrijeme lokalnih izbora 2025. ipak ne ostanu kod kuće.
Tko ima, a tko nema budućnost?
Ostale stranke koje nisu prešle izborni prag u VIII. IJ su Radnička fronta, Umirovljenici zajedno, Fokus i Republika, Odlučnost i pravednost, Stranka Ivana Pernara, HSP, Hrvatsko Bilo i HDSS, SRP te A-HSP-Dražen Keleminec.
Rezultati ovih parlamentarnih izbora u VIII. izbornoj jedinici potencijalni su pokazatelj rezultata budućih lokalnih izbora. Stoga stranke koje su na rubu prelaska praga, ali i one koje su daleko od njega, trebaju na vrijeme pripremiti teren žele li o(p)stati u toj političkoj utrci. Jedan od ‘izlaza’ im je i potencijalna suradnja s ‘većim igračima’ ili međusobna.
Nikad ne treba smetnuti s uma da su na lokalnoj razini u Istri moguće suradnje koje su na nacionalnoj razini često posve nezamislive.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.