U KBC-u Sestara milosrdnica u srijedu je otkrivena spomen ploča liječnicima i časnim sestrama iz te bolnice koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata liječili i skrivali Židove te, ugrozivši vlastitu sigurnost, mnoge od njih spasili od logora i smrti.
Na spomen ploči upisana su imena tadašnje upraviteljice bolnice Sestara milosrdnica Bogoljube Jazvo i liječnika Vatroslava Folrschültza, Aleksandra Blaškovića, Vinka Panca, Milana Žepića, Kurta Hühna i Josipa Glasera.
Podatke o Židovima liječenim u bolnici Sestara milosrdnica za vrijeme Drugog svjetskog rata prikupio je, istražujući povijest vlastite obitelji, zagrebački pravnik Marko Danon.
Po podacima iz dokumentacije koju je dobio u beogradskom Židovskom istorijskom muzeju, do svibnja 1943. godine, odnosno do deportacije zagrebačke židovske zajednice u Auschwitz, u bolnici je liječeno 250 Židova, od kojih je njih 70 preživjelo rat. Danon pritom ističe značajnu ulogu koju je u svemu imao kardinal Alojzije Stepinac, koji je bolnicu često posjećivao.
“U Izraelu smo pronašli dvoje Židova koji su upravo zahvaljujući časnim sestrama rođeni u Zagrebu za vrijeme NDH. Jednome od njih majka je bila u vlaku za Auschwitz kada su je uhvatili trudovi. Izbačena je iz vagona, odvedena u KBC Sestre milosrdnice, gdje je i rodila. Nakon nekoliko dana bila je policijska racija i časne su plahtom spustile majku i dijete, koji su oboje preživjeli. To je samo jedna od priča iz tog mračnog razdoblja, u kojima su časne sestre iz ove ustanove pokazale hrabrost i humanost”, iznio je Danon.
Ni jedan liječnik niti sestra nisu nikoga prokazali
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak ističe kako postoje brojna osobna svjedočanstva koja pokazuju kako se i u najmračnija vremena može pokazati humanost i milosrđe, o čemu govori i podatak da u pet ratnih godina ni jedan liječnik niti sestra nikoga nisu prokazali.
“Imamo uputnice Židovske općine, medicinsku dokumentaciju i račune koji su izdani do 1943., kada počinje pravi pogrom u Zagrebu i kada dolazi SS. Od tog trenutka nemamo toliko medicinske dokumentacije, ali imamo puno svjedočenja koja je prikupio gospodin Danon i pritom otkrio ljude koji su preživjeli Drugi svjetski rat. Dobar dio njih bio je skrivan ovoj ustanovi, pod lažnim imenom ili lažnom dijagnozom, čak i pod dijagnozom smrtnog ishoda”, kazao je Zovak.
Nakon rata sedmero časnih sestara ubijeno, a devet ih je moralo napustiti bolnicu
To je bilo najmračnije doba čovječanstva, s toliko žrtava, ali bilo je i vrijeme kada su ljudi bili humani i vodili se principima profesionalne etike, časti i milosrđa. To nam nalaže Hipokratova zakletva, toga su se držali naši prethodnici i učitelji, a toga se pokušavamo držati i mi danas, dodao je.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako ta svjedočanstva bacaju novo svjetlo na događaje iz Drugog svjetskog rata, na ulogu kardinala Stepinca i časnih sestara u pomaganju Židovima.
“To je priča o plemenitim ljudima koji su riskirali vlastite živote kako bi spasili druge. To je priča o dobrim ljudima u teškim, strašnim vremenima i treba im iskazati veliko poštivanje”, rekao je Jandroković.
U ime Družbe Sestara milosrdnica časna majka Miroslava Bradica ocijenila je kako je i današnjim događajem skinut krimen sa Stepinca i sestara milosrdnica, koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata činile sve da pomognu i pod cijenu svojih života. Unatoč tome, 95 sestara moralo je 1945. godine napustiti bolnicu, a sedam ih je ubijeno, kazala je.
