Otvoreno pismo novoizabranim članovima Studentskoga zbora Hrvatskih studija

“Studentski zbor Hrvatskih studija još nije izabrao svojega predsjednika, a bez toga se nije uspostavio (konstituirao). Stoga on kao takav ovoga časa pravno ne djeluje, nego postoje samo njegovi izabrani članovi”, ističe izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, pročelnik Hrvatskih studija u Otvorenom pismu novoizabranim članovima Studentskoga zbora Hrvatskih studija, te poziva novoizabrane predstavnike Studentskoga zbora da ovu raspravu prenesemo u akademski prostor i na akademsku razinu, gdje joj je i mjesto.

Otvoreno pismo pročelnika Hrvatskih studija prenosimo u cijelosti:

Poštovane kolegice i kolege,

primio sam na znanje da je osam od vas 11 dana 4. listopada 2017. priopćilo kako „iza istupa o zabrani govora na Uvodnom predavanju stoji točno 72,7 % izabranog Studentskog zbora“. Žao mi je pročitati da se ne odustaje od neodrživih kvalifikacija, jer jednostavno nije došlo do zabrane govora, ni povrjede slobode mišljenja i izražavanja. Pretpostavka je uspješnomu radu Studentskoga zbora dobra volja za uključivanjem svih njegovih članova. Prebrojavanje postotka koji je dosegnula jedna skupina, izračunavanje udjela jednoga dijela članova, svrstavanje i izazivanje podjela prije samoga početka rada tomu ne će pridonijeti.

Studentski zbor Hrvatskih studija još nije izabrao svojega predsjednika, a bez toga se nije uspostavio (konstituirao). Stoga on kao takav ovoga časa pravno ne djeluje, nego postoje samo njegovi izabrani članovi. Zbog istoga razloga pravna osoba, kakav je Studentski zbor, još nije mogao bilo komu dati mandat za bilo što. Posljedično ne stoji „kako je novoizabrani Studentski zbor izabrao svog predstavnika za govor na Uvodnom predavanju“, jer ga nije mogao izabrati.

Činjenica je da sadašnji Zakon o studentskom zboru… nije uredio primopredaju dužnosti između staroga i novoga saziva Studentskoga zbora u slučajevima kad su oba saziva izabrana prema zakonu koji je na snazi od 2007. godine. No, za to ni na koji način nije kriv nitko s Hrvatskih studija, ni uprava, ni izabrani studentski predstavnici.

I Ministarstvo znanosti i obrazovanja u priopćenju od 2. listopada 2017. potvrdilo je kako je Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama bitno manjkav, te je najavilo da u 2018. godini planira izraditi novi zakon o studentskom predstavljanju i organiziranju, koji će precizirati određene situacije koje se pojavljuju u djelovanju studentskih zborova.

Ovlast i rok prema kojem bi pročelnik trebao sazvati konstituirajuću sjednicu Studentskoga zbora Hrvatskih studija nalaze se u prijelaznim odredbama zakona iz 2007. godine. O naravi i svrsi te vrste odredba članak 20. stavak 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila propisuje: „Prijelaznim odredbama se u pravilu uspostavlja odnos između novoga propisa i propisa koji se stavlja izvan snage njegovim stupanjem na snagu, i to glede njegova djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme dok je bio na snazi prijašnji propis.“ Stoga članak 19. stavak 6. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama već najmanje osam godina nije mjerodavno pravo za redovito konstituiranje novoga saziva studentskoga zbora, nego samo podredno pravo, pravno pravilo koje je bilo propisano za prijelaz sa zakona iz 1997. na 2007. i koje se iznimno može analogno primijeniti na konstituiranje zbora kad nastane diskontinuitet između staroga i novoga saziva.

Kako zakonodavac nije propisao redoviti način konstituiranja studentskoga zbora, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u svojem je Pravilniku iz 2010. godine mimo zakona, ali ne i protiv zakona, sa svrhom da popuni zakonsku prazninu, uredio to pitanje na način koji je sukladan zdravomu razumu i parametrima koje je Zakon zadao. Naime, kako se Studentski zbor bira na dvije akademske godine, a mandat mu stoga počinje 1. listopada (kad prema članku 80. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju počinje akademska godina), Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, za sebe i studentske zborove sastavnica (kakvi su Hrvatski studiji), odredio je da dotadašnji predsjednik Studentskoga zbora sazove uspostavljajuću sjednicu novoga saziva Studentskoga zbora u zadnjem tjednu akademske godine u kojem su izabrani, tj. u zadnjem tjednu rujna, da bi novi saziv tijekom listopada, kad počne nova akademska godina, imao svoju prvu sjednicu. To je u vašem slučaju propušteno. Nadam se da razumijete kako nije korektno da se krivnja za taj propust svaljuje na mene. Pretpostavljam kako niste znali za tu odredbu, ali dio je školovanja za život i naučiti da nepoznavanje prava škodi.

Zbog navedenoga ne mogu se složiti kako Zakon i Pravilnik uređuju istu pravnu situaciju. Kad bi to bio slučaj, vaše bi zaključivanje („u koliziji višeg i nižeg akta, viši akt ima snagu“), sukladno načelu lex superior derogat inferiori, bilo točno, ali nije riječ o aktualnoj, temeljnoj, svevrjedećoj, nego o prijelaznoj, jednokratnoj zakonskoj odredbi, koja se samo analogno može primijeniti na stanje kakvo mi sad imamo, ali koja njega ne uređuje.

Da odredba članka 19. stavka 6. Zakona nije izravno primjenjiva na vaš izbor, proistječe iz sljedećih usporedba. Rezultati izbora na kojima ste osvojili mandat proglašeni su 14. lipnja 2017. Da je između 15. i 29. lipnja 2017. bila sazvana konstituirajuća sjednica novoga saziva Studentskoga zbora i novi saziv uspostavljen, stari bi saziv time prestao postojati i više se ne bi mogao sastajati. Ujedno bi vama bio počeo teći mandat od toga dana, dakle u akademskoj godini u kojoj ste izabrani, a ne za koju ste izabrani. Zakonom je propisano da se izbori za Studentski zbor u pravilu održavaju potkraj zime ili u proljeće (čl. 15. st. 1.), kao i da mandat predsjednika Zbora i njegova zamjenika traje akademsku godinu (čl. 6. st. 1.). Kad bi se zbor trebao konstituirati odmah nakon izbora, onda bi se predsjedniku zbora prekidao mandat koji je vezan uz akademsku godinu (1. listopada – 30. rujna).

Članak 18. Zakona ne propisuje „da je jedino čelnik visokog učilišta (stegovno) odgovoran za kršenje odredbi iz Zakona“, nego propisuje posebno djelo stegovne odgovornosti, koje može počiniti samo rektor/dekan/pročelnik kršenjem odredaba toga Zakona. No, to znači da nitko drugi ne može biti odgovoran ni kriv ako krši Zakon o studentskom zboru. Stegovna odgovornost nije jedina vrsta odgovornosti koja postoji.

Pozivam novoizabrane predstavnike Studentskoga zbora da ovu raspravu prenesemo u akademski prostor i na akademsku razinu, gdje joj je i mjesto.

Sa svoje strane smatram zaključenim javno dopisivanje s izabranim članovima Studentskoga zbora Hrvatskih studija od kojih očekujem da se izjasne o deset mogućih termina koje sam ponudio za sazivanje konstituirajuće sjednice.

Drago mi je da ćemo nakon konstituiranja Studentskoga zbora otvorena pitanja moći rješavati u izravnoj komunikaciji.

U Zagrebu 5. listopada 2017.

Pročelnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

izv. prof. dr. sc. Mario Grčević