P. Slišković: ‘Treba na razini države samostane kategorizirati kao kućanstva, a ne poslovne subjekte’

Visoki računi za plin stigli su i pučkoj kuhinji na zagrebačkom Svetom Duhu i to pet puta veći. S obzirom na to da su neprofitna organizacija koja svakodnevno hrani 400 siromašnih, grad Zagreb je odlučio pokriti razliku u cijeni. Pater Slavko Slišković, predsjednik Hrvatske redovničke konferencije u središnjem Dnevniku HRT-a kazao je da se problem visokih računa ne može riješiti na razini Grada, već zakonski, na razini države, kako bi bili prepoznati kao samostani u kojima redovnici žive, a ne kao poslovni subjekti.

Grad Zagreb nastoji pomoći pučkoj kuhinji na Svetom Duhu, no ukupno je 70 objekata redovničke zajednice na čije adrese ovih dana stižu vrlo visoki računi za plin.

– Sedamdeset zajednica je sklopilo ugovor s Gradskom plinarom preko Hrvatske redovničke zajednice, ali ima i onih koji su ih pojedinačno sklopili. Redovito smo podmirivali svoje obveze do kraja prošle godine, kada su se računi povećali tri i pol do četiri puta u odnosu na prethodnu godinu, rekao je pater Slavko Slišković.

Redovničke zajednice tretira se kao poslovne subjekte. Kako je to moguće kada je većina tih objekata stambene namjene?

– U biti je to i najveći problem da nas se po zakonu tretira kao poslovni subjekt jer nismo pravne osobe. Mi svoje zgrade koristimo ponajprije za stanovanje redovnica i redovnika. Potom, ako postoji neka djelatnost, ona je uglavnom socijalnog, humanitarnog, karitativnog karaktera, pa ne donosi prihode. Eventualno bi se crkve mogle komentirati kao mjesta gdje se odvija nekakva djelatnost, kazao je pater Slišković.

Smatra da je rješenje da se redovničke zajednice tretira “onakvima kakve one jesu, a to su kućanstva”.

– U pojedinim zakonskim rješenjima nas se i tretira kao kućanstva, ali kada nam to ne ide u prilog. Kada bismo trebali imati određene povlastice onda nas se tretira kao kućanstva. U ovom pak slučaju, kad je riječ o plaćanju visokih računa, onda smo kao poslovni subjekti.

Govoreći o svojim djelatnostima rekao je da gotovo sve redovničke zajednice imaju stanovitu karitativnu djelatnost prema siromasima.

– S druge strane, ženske redovničke zajednice imaju ponegdje vrtiće, a tu su i pučke kuhinje. Najpoznatije su Sv. Antun i Sestre majke Terezije u Jukićevoj ulici u Zagrebu.

S čelnicima grada Zagreba, kaže, nisu imali nikakvu komunikaciju. Ističe da se to niti ne može riješiti na razini grada Zagreba te predlaže da se to pitanje zakonski riješi na razini čitave države kako bi redovničke zajednice bile prepoznate po svojoj djelatnosti, odnosno samostani u kojima redovnici žive.