Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Igor Peternel koji je nedavno održao konferenciju za medije kako bi upozorio da turistička zajednica Grada Zagreba turom “Walk with Tito” promovira totalitarni komunistički sustav i jugoslavenskog diktatora Tita, već je danima na meti različitih medija koji ga pokušavaju ismijati.
Kada je, prije nekoliko dana Europski sud za ljudska prava objavio presudu prema kojoj države mogu raspustiti stranke koje se ne distanciraju od bivših komunističkih partija, Peternel je na svom facebooku napisao:
“Upozorio bih naše drage prokomunističke medije da Europski sud za ljudska prava nije preporučio državama da ukidaju samo stare komunističke stranke već i sve druge stranke koje se jasno ne distanciraju od te ideologije!
Kod nas je dakle stranaka kandidatkinja za ukidanje podosta!
Doći će dan kada će isto vrijediti i za medije! Taj će biti ključan!”
Na tu su objavu još žešće reagirali mnogi mediji. Naslov koji se pojavio u jednom mediju, a koji glasi: “Europski sud dozvolio ukidanje stranaka koje promoviraju totalitarizam. Hrvatski desničari se vesele” citira Peternelovu izjavu.
Peternel je, odgovarajući na taj članak, napisao:
“POGREŠNO!✅
Nitko se ne veseli već normalni ljudi osjećaju mučninu što žive u društvu u kojemu je moguće da se neki ovakvoj presudi protive!✅”
Uskoro se na Telegramu pojavila i kolumna pod naslovom “Desnica nema problem s Titom, nego s onim na što se stalno pozivaju – slobodnim tržištem i voljom naroda”.
Peternel je to komentirao riječima:
“Već peti kolumnist koji, nadahnut mojom presicom, ima potrebu nešto reći!
Pogodio sam metu kao nikada!
Želim im svima Sretan Božić ako slave ili dobar tek ako samo jedu!”
Presuda Europskog suda
Podsjetimo, prije nekoliko je dana Euorpski sud za ljudska prava donio je presudu u kojoj kažu: “Opravdano je odbijanje registracije političke stranke koja se nije odvojila od bivše Komunističke partije”.
Naime, Rumunjska komunistička partija tužila je državu Rumunjsku Europskom sudu za ljudska prava jer su ih odbili upisati na listu političkih stranaka. Europski sud je odlučio u korist države Rumunjske, a odluka je konačna.
Rumunjske vlasti zauzele su stajalište kako program i ustav Rumunjske komunističke partije sadrži nejasne i opće pojmove, zanemarujući društvenu i političku evoluciju zemlje od 1989. Rumunjska komunistička partija nije se ogradila od totalitarnih i ekstremističkih vrijednosti koje mogu naštetiti nacionalnoj sigurnosti i predstavljaju opasnost za demokraciju. Sadašnji rumunjski sudovi odlukom o neregistraciji željeli su spriječiti političku formaciju koja je tijekom dugog razdoblja ozbiljno zlorabila svoj položaj stvaranjem totalitarnog režima, od zlouporabe svojih prava u budućnosti. Na taj način su željeli izbjeći bilo kakvu opasnost za nacionalnu sigurnost ili za temelje demokratskog društva.
Što kažu rezolucije Europskog parlamenta o totalitarizmima?
Europski parlament u više je navrata, u nekoliko rezolucija osudio sve totalitarne režime uključujući i komunizam te je pozvao Vlade država članica da učine isto.
Zadnji dokument Europskog parlamenta o toj temi donesen je 2019., a njime se izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim.
U njoj se između ostaloga podsjeća kako su “nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti”, a također i poziva “sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim”.
Europski parlament u Rezoluciji također izražava zabrinutost jer “u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi“.
Države bivše Jugoslavije poziva se na otvaranje arhiva UDB-e i KOS-a
U listopadu ove godine vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta (EP) usvojio je Izvještaj o borbi protiv organiziranog kriminala na Zapadnom Balkanu, u kome se navodi da države regije što prije trebaju otvoriti dosjee jugoslavenskih tajnih službi kako bi se iskorijenile političke i administrativne veze s organiziranim kriminalom.
Odbor napominje da su veze između organiziranog kriminala, politike i biznisa postojale prije raspada Jugoslavije i da su se nastavile od 1990-ih.
“Odbor… ponavlja poziv, s ovim u vezi, da se otvore arhivi bivše Jugoslavije, i posebno, da bude omogućen pristup dosjeima bivše Jugoslavenske tajne službe UDBA i tajne službe Jugoslavenske narodne armije – KOS, i da se spisi vrate odgovarajućim vladama, ako to one zatraže”, piše u dokumentu, a prenosi Voice of America.
I prije rezolucije koja je donesena ove godine, a koja izjednačava nacizam i komunizam, EP je donio čak tri rezolucije o ovoj temi.
Rezolucija 1096
Prva je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1096. o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava koja je stupila na snagu 1996. godine, a koju je moguće u cijelosti na engleskom jeziku pročitati ovdje. U njoj se ističe kako bi jedna od mjera za njezino provođenje svakako bila donošenje odgovarajućeg zakona kojim bi se reguliralo navedeno područje.
Rezolucija 1481
Druga je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1481 o osudi komunističkih zločina, koja je stupila na snagu 2006. godine, a koju u cijelosti možete pročitati ovdje.
„Totalitarne komunističke režime, koji su u prošlom stoljeću vladali Srednjom i Istočnom Europom, a koji su još uvijek na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, karakteriziraju, bez izuzetka, teška kršenja ljudskih prava. Ta su kršenja različita, ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju, a uključuju pojedinačna i kolektivna ubojstva i egzekucije, smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenje, ropski rad i druge oblike masovnog fizičkog terora, progon zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti, kršenje slobode svijesti, mišljenja i izražavanja, slobode tiska, te nedostatak političkog pluralizma.“ – stoji u ovoj Rezoluciji, koja nadalje ističe:
“Parlamentarna skupština odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih komunističkih režima te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina.”
> Lustracija: Otvaranje arhiva preduvjet je za sučeljavanje s komunističkom prošlošću
> HDZ izglasovao novi Zakon o arhivima – znate li koje je sve gradivo postalo nedostupno?
U Rezoluciji također stoji: „Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude.“
Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu
Treća je Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu koja je stupila na snagu 2009. godine. Nju je u cijelosti moguće pročitati ovdje. Od njezinih bitnih elemenata izdvajamo riječi iz čl. 6:
„Europski parlament žali što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničeni u nekim državama članicama, poziva na pravni napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije iako treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabio za političke svrhe…“
Čl. 16. iste rezolucije precizira: „Europski parlament uvjeren je kako je krajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zločina počinjenih od strane komunističkih totalitarnih režima pomirenje, koje se može postići prihvaćanjem odgovornosti, moleći za praštanje i njegovanje moralne obnove…“
> Zakon o arhivima: Je li pitanje arhiva bilo u pozadini pada vlade HDZ-Most?
Iz navedenog je vidljivo nastojanje Europskog parlamenta prema otvaranju arhiva, „uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije.“
Tekst se nastavlja ispod oglasa
