Peternel Tomaševićevom čovjeku za ‘građanski odgoj’: Vodili ste Sorosevo Otvoreno društvo

Peternel Reškovac
Foto: snimka zaslona, Fotomontaža: narod.hr

Od sljedeće školske godine, zagrebački učenici konačno bi mogli pohađati nastavu Građanskog odgoja. A taj početak i primjena Građanskog odgoja za osnovnoškolce i srednjoškolce kreće od jeseni uz dodatni program u srednjim školama – tzv. ŠIZ, što je kratica za Školu i zajednicu. U studiju N1 o programu građanskog odgoja i ŠIZ-a u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama govorili su Tomislavom Reškovec koji je na čelu gradskog Povjerenstva za Građanski odgoj te gradski vijećnik Domovinskog pokreta Igor Peternel.

Kako bi u praksi trebao izgledati Građanski odgoj, a onda i ŠIZ?

REŠKOVEC: Grad je odlučio uvesti Građanski dogoj i obrazovanje preko dva programa. Jedab se zove ŠIZ, on je namijenjen isključivo srednjim školama i imat će status fakultativnog predmeta. Drugi program još nema ime, zovemo ga zasad GOZG, a namijenjem je osnovnim i srednjim. Za očekivati je da će osnovne škole za njega biti više zainteresirane, njegov oblik je izvannastavna aktivnost, nema ocjenjivanja.

Kako će se odvijati organizacijski?

REŠKOVEC: To prvo ovisi o školama, što će one ponuditi. Na školama je da pronađu organizacijski oblik koji njima najviše odgovara s obzirom na kapacitete, kadrovske i prostorne. Pretpostvaljam da većina škola ima kapacitete.

Tko će predavati?

REŠKOVEC: Najzgodnije bi bilo kada bi to bile kolegice i kolege koji predaju predmete iz društveno-humanističkog područja, no ne isključivo oni. Važno je da svi dobiju kvalitetno stručno usavršavanje.

Kada ćemo vidjeti kurikulum?

REŠKOVEC: Kurikulum ŠIZ-a možete vidjeti već sada. Na drugom se još radi, sredinom veljače će biti završen i dostupan javnosti.

Možete li dati primjer kako će to izgledati u praksi?

REŠKOVEC: Postoji nekoliko tema. Jedna je, recimo, na koji način funkcioniraju lokalne zajednice u kojima učenici žive. Radi se naprosto o tome da se ta djeca i mladi ljudi osvrnu oko sebe, pogledaju gdje žive, kako je, registriraju da postoji neki problem i na temelju toga uz pomoć nastavnika pokušaju dizajnirati neko moguće rješenje.

Je li Domovinski pokret za ili protiv

PETERNEL: Apsolutno smo protiv ovakvog modela. Protiv smo uvođenja dodatnih predmeta. Smatramo da je sve navedeno moguće međupredmetno ili je već zadovoljeno. Protiv smo uvođenja nadomjestaka za nekadašnji Marksizam i socijalističko samoupravljanje, Obranu i zaštitu ili Teoriju i praksu samoupravnog socijalizma. Protiv smo decentralizacije školstva. Gradovi i općine mogu biti nadležni za infrastrukturu, a ne za obrazovne programe, to u rukama Ministarstva i agencije nadležne za obrazovanje. Prema konvenciji o pravima djeteta smatramo da je obitelj temelj društva i da se djeca trebaju što manje podržavljavati, a što više odgoj prepustiti obitelji, pogotovo onaj dio koji je ideološki, svjetonazorski. Tu se pojavljuje platforma koja do jučer nije postojala, sad će ona ulaziti u obrazovni sektor preko određenih ideoloških sfera i vraćati poljuljano povjerenje građana. Možemo vidjeti kako to u Rijeci izgleda. Indoktrinacija je vrlo zanimljiva stvar, nikad neće staviti sve što je sporno u program, stavit će 95 posto stvari koje svi potpisujemo. To u Rijeci imate. Ali ima jedan dio koji ne potpisujem – “Ispod duge”, uvođenje rodne ideologije, priča se što je rod, spol, rodni identitet…

Kurikularna reformi i brojni dosadašnji pokušaji uvođenja Građanskog odgoja pali su čim se spomenu “Dugine obitelji i sve druge svjetonazorske teme. Ima li ih u prijedlogu kuruikuluma za Građanski odgoj u Zagrebu?

REŠKOVEC: Moj oponent je malo prije pročitao komadić iz priručnika koji se koristi u Rijeci, gdje se samo konstatira nešto što je činjenica – da se rode osobe u muškom ili ženskom tijelu, ali se osjećaju suprotno. Treba li ih zbog toga diskriminirati? Radi se isključivo o tome, jedna od temeljnih sastavnih vrijednosti svake demokratske zajednice je da inzistira da nema diskriminacije, da postoji senzibilitet prema drugačijima. To što on naziva rodnom ideologijom se svodi na konstataciju da postoje različite osobe i da kao svi drugi maju pravo živjeti u miru i ne biti diskriminirani zbog toga. U europskom obrazovnom prostoru nema zemlje, nema nacionalnog obrazovnog sustava koji ne bi imao na neki način uključen građanski odgoj i obrazovanje jer je riječ o predmetu koji osposobljava djecu i mlade da jednom izrastu u aktivne građane demokratske zajednice.

Peternel: To su ljudi koji dolaze iz sektora za ljudska prava

PETERNEL: Nitko nije pozvao na bilo kakvu diskrminaciju. Odgoj protiv diskriminacije treba doći iz obitelji i doći će iz obitelji. A ako neće, niti škola neće puno pomoći. Imamo načelnih problem, da platforma Možemo nakon šest mjeseci neuspješnog djelovanja u Zagrebu želi preko jedne društveno prijeporne stvari vraćati povjerenje svojih birača. Odgoj prepustimo obitelji kao temelju zajednice. I to samo dva dana nakon što je njihov savjetnik za odnose s medijima utvrdio da žali za vremenima kada su ubijani svećenici. To su ljudi koji dolaze iz sektora ljudskih prava. Ja poštujem njegovu stručnost ali gospodin je vrlo ideološki određena osoba. Sudjelovao je u političkom životu, on je vodio Sorosevo Otvoreno društvo.

>(AUDIO) Evo kako je Soros još 2005. hvalio transformaciju HDZ-a nakon odbacivanja Tuđmana

REŠKOVEC: Gotovo da je opće mjesto da su škole odgojno-obrazovne institucije. Što god mi mislili, koliko god pokušali stvar reducirati samo na obrazovanje, to uvijek ima odgojnu dimenziju, da ne govorimo o onoj najranijoj dobi. I to je normalno. Odgoj je posredovanje vrijednosti koje vrijede u nekoj zajednici. Škola je nužno odgojna institucija. To što ona odgaja nikako ne dovodi u pitanje pravo roditelja i obitelji. Koja je to ideologija? Mislim da se može prepoznati samo nešto što bismo mogli nazvati ideologijom demokracije – sustav ideja koji omogućuje čovjeku da razumije svijet oko sebe.

Postoji li u našem društvu taj minimum zajedničkih vrijednosti koje svi želimo?

REŠKOVEC: Zaboga, imamo Ustav.

U Ustavu piše da je brak zajednica muškarca i žene. Hoće li se to učiti?

REŠKOVEC: Osim braka postoje razni tipovi zajednica. Djeca imaju niz pitanja kad su u pubertetu što se tiče sebe, drugih, vidjet će da postoji razni tipovi zajednica. Ja tu doista ne vidim što je sporno. Ideologija o kojoj govori moj oponent je nešto što pripada onome što bi se zvalo ustavni patriotizam. Mi imamo temelje demokratske zajednice koje su eksplicirane u Ustavu. Ne govorimo i o nikakvim specifičnim ideologijama koje bi se sad uvodile pomoću nekih zavjera.

S vjeronaukom nemate problema?

PETERNEL: Vjeronauk je dio pravne stečevine i ugovora sa Svetom stolicom i još važnije, prihvaćen je na način da ga pohađa preko 90 posto djece. Vjeronauk je saživio kao dio obrazovnog sustava i to ne možete sporiti.

Zašto ne ponuditi roditeljima, djeci i drugi izbor?

PETERNEL: Kao prvo moramo vidjeti program toga, to je jako važno. Protiv smo da se u školama dogovaraju programi i predmeti koji nisu dio nacionalnog kurikuluma.

Kako će biti organiziran ŠIZ?

REŠKOVEC: Prvo bih kratko replicirao. Začuđuje strast kojom moj oponent brani potpuno centralizirano odlučivanje o obrazovanju. Mislim da bismo u tom slučaju bili jedina zemlja koja ne dozvoljava na lokalnoj razini ni minimalne intervencije. Kad je riječ o ŠIZ-u, on je koncipiran kao fakultativni predmet. Mladi ljudi, ako žele, mogu izabrati ŠIZ kao što u nekim školama mogu treći strani jezik ili neki drugi predmet.

“Ne želim da moje dijete škola upućuje da postane aktivni građanin ili pripadnik civilnog društva”

Koja je razlika između ŠIZ-a i Politike i gospodarstva?

REŠKOVEC: PIG je uže postavljen. On je program političke pismenosti i ništa više. Ima još i taj ekonomski dio. ŠIZ je postavljen puno šire, nije riječ samo o politici, nego o društvenim procesima, sudjelovanju u društvenim procesima, uočavanju problema… Imamo posla s predmetom koji će omogućiti onima koji to izaberu da u neke stvari uđu dublje. Cilj je da se razviju vještine važne za sudjelovanje u zajednici, da imam osjećaj da je to moja zajednica, da ju dijelim s drugima, da postoji nešto što je zajedničko dobro, da bih trebao pridonijeti tom zajedničkom dobru…

REŠKOVEC: Ključan razlog, cilj svih programa građanskog odgoja koji se uvode je pomoći mladim ljudima da stasaju u građane, a ne podanike, one koji aktivno sudjeluju, od toga da djeluju u mikrozajednici do toga da na red pozivaju političare.

PETERNEL: Ja ne želim da moje dijete škola upućuje da postane aktivni građanin, pripadnik civilnog društva ili neke stranke, ja želim da to radim ja, njegova majka, baka djed, da ga mi uspmjeravamo, ne društvo, škola, određeni nastavnik. Apsolutno da je škola nužno mjesto odgoja, ali onaj dio odgoja, da bi dijete odabralo svoj politički stav, svjetonazor, dominatno treba biti kuća.

REŠKOVEC: Imate pravo na stav, odgajati svoje dijete, međutim, ukoliko ne želite da vaše dijete u školi bude odgajano kao budući građanin demokratske zajednice, onda ga nećete upisati ni u izvannastavnu aktivnosti ni na fakultativni predmet. Vi tu imate izbor.

REŠKOVEC: Djecu treba odgajati da postavljaju pitanja, da kritički misle, da propituju autoritete, da pozivaju na red plitičare kojima je povjerena vlast u nekoj demokratskoj zajednici. Bez svega toga imat ćemo poslušnike. U demokratskim društvima ne želimo poslušnike, nego osviještene građane koji kritički razmišljaju. Čini mi se da je to jako važno. Građani se ne rađaju, oni se kroz odgoj kulturno konstituiraju, neće netko sam od sebe postati građani. To je posao škole.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/N1

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.