Nakon što je ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila da se u Hrvatskoj zasad neće zabraniti upotreba glifosata, opasnog herbicida kojega se upotrebljava u borbi protiv korova, izjavivši i da istraživanja nisu dokazala kancerogenost te tvari, za komentar te izjave upitali smo donedavnu hrvatsku eurozastupnicu Marijanu Petir.
> Ministrica Vučković o kancerogenom herbicidu glifosatu: ‘Hrvatska ga zasad neće zabraniti’
> Opasni herbicid na bazi glifosata i GMO – ima li ih u Hrvatskoj?
> Kancerogeni glifosat prisutan kod čak 40 posto Hrvata: Što nam TTIP još donosi uz GMO?
“Iako su ranija istraživanja isključivala povezanost glifosata s rakom, sve više novih radova dokazuje povezanost toga spoja s učestalijom pojavom limfoma. Međunarodna agencija za istraživanje raka 2015. godine uvrstila je glifosat u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za čovjeka. Naime, 2013. sustavnim pregledom epidemioloških studija radnika koji u svom radu koriste herbicide, a koji su bili izloženi formulacijama s prisustvom glifosata, nije pronađen značajan rizik, navodeći kako su raspoloživi podaci kontradiktorni i daleko od toga da bi bili uvjerljivi. Zbog toga je učinjena nova meta-analiza istih studija 2014. godine koja je pokazala povećan rizik od B-staničnog limfoma, najučestalijeg oblika non-Hodgkinova limfoma.” – kaže nam Petir te nastavlja:
“Radnici izloženi glifosatu imali su dvostruko veću vjerojatnost da razviju tu bolest u odnosu na prosječnu populaciju stoga u najmanju ruku čude izjave ministrice Vučković da nema dokaza da je glifosat kancerogen kao što čude i njene izjave o tome kako će poljoprivrednici profitirati od proračuna za poljoprivredu koji se smanjuje za 5% i to u trenutku dok im država ne plaća puni iznos potpora već dobivaju samo potpore iz EU proračuna što je oko 70% ukupnog iznosa i takvo postupanje države umanjuje im konkurentnost u odnosu na poljoprivrednike iz drugih EU članica.”
“Kao eurozastupnica još sam 2017. zatražila zabranu glifosata”
“Kao zastupnica u Europskom parlamentu zatražila sam još 2017.godine da se do končane zabrane primjene glifosata 2022. godine ne odobrava nikakva neprofesionalna uporaba glifosata niti da se odobri ikakva uporaba glifosata u javnim parkovima, javnim vrtovima ili na javnim igralištima te u njihovoj blizini. Jasno je da je potrebno vrijeme da bi se razvio učinkoviti herbicid koji neće imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje kao što to ima glifosat no trebalo bi paralelno promišljati i o tome kako iskoristiti na pametan način činjenicu da je Hrvatska mala zemlja s relativno dobro očuvanim okolišem, da smo zemlja slobodna od GMO-a i da naš seljak proizvodi kvalitetnu i ukusnu hranu te to pretvoriti u svoju stratešku prednost.” – poručila je Petir.
O štetnosti glifosata govore nam i podaci koje donosimo u nastavku.
Primjerice, Donji dom austrijskog parlamenta izglasao je u srpnju ove godine zakon kojim se zabranjuje uporaba herbicida glifosat, čime je Austrija postala prva zemlja EU-a koja je zabranila glifosat i okrenula se ekološkoj poljoprivredi.
Presuda američkog suda s početka ove godine kojom je dokazano da je jednom Amerikancu upravo glifosat prouzročio rak baca savim novo svjetlo na primjenu tog herbicida u poljoprivredi. Američki sud je tvrtki Monsanto, proizvođaču tog spornog herbicida na bazi glifosata pod imenom Roundup naložio da oštećenom Amerikancu isplati 80,3 milijuna dolara odštete.
Glifosat je najprodavaniji herbicid na svijetu i jedan od najčešće upotrebljavanih u Europi, sistemski herbicid širokog spektra i organofosforni spoj – fosfonat. Koristi se za uništavanje korova, posebno godišnjih širokolisnih korova i trava, koje su zapravo ekološki kompetitori žitaricama. Monsanto ga je plasirao na tržište 1974. godine pod trgovačkim imenom Roundup, a prava intelektualnog vlasništva istekla su 2000. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
