Kancerogeni glifosat prisutan kod čak 40 posto Hrvata: Što nam TTIP još donosi uz GMO?

Iako Hrvatska ima kapaciteta za prehraniti 27 milijuna ljudi, iako je u Hrvatskoj sjetva i distribucija genetski modificiranih organizama (GMO) strogo zabranjena, oni su ipak prisutni u našoj državi.

Nakon što je 2014. pronađena soja s udjelom GMO-a, i 2015. poljoprivredna inspekcija pronašla je nekoliko takvih uzoraka. U Sektoru inspekcije Ministarstva poljoprivrede sumnja se da je sjeme krivotvoreno, odnosno da su originalna pakiranja otvarana i da je u to pakiranje stavljeno sjeme koje nije u biti sjemenska roba.

Greenpeace je u ponedjeljak, 2. svibnja, objavio veliki dio dokumenata iz povjerljivih pregovora između EU-a i Sjedinjenih Država o Translanatskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP), tvrdeći da će taj sporazum sniziti europske standarde zaštite potrošača.

Ugledna svjetska ekološka organizacija Greenpeace tvrdi da SAD želi oslabiti europska ograničenja u vezi s genetski modificiranim organizmima i hormonski tretiranim mesom te da Amerikanci žele da Europljani odustanu od tzv. “načela opreza”, koje obvezuje zakonodavce na oprez u svim slučajevima kada postoje znanstvene sumnje oko prikladnosti nekog proizvoda za ljudsko zdravlje.

Kada se u veljači 1996. na policama britanskih trgovina našla genetski modificirana rajčica uslijedio je niz kritika sa svih strana, upozoravajući na još neistražene posljedice za zdravlje. Tri godine kasnije, u srpnju 1999., trgovački lanci koji su prodavali spornu GMO rajčicu u Velikoj Britaniji bili su prisiljeni povući ju sa svojih polica.

Od 1. srpnja 2013., odnosno od kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju, na snagu je stupio niz pravila usklađenih s europskim direkivama. Među njima je i reguliranje uvođenje GMO proizvoda. To znači da od 1. srpnja 2013. postoji mogućnost stavljanja genetski modificirane hrane, uz poštivanje dodatnih nacionalnih odredaba provedbenih propisa, i na tržište Republike Hrvatske.

“Na osnovi velikog broja provedenih službenih kontrola u područje GMO hrane od strane sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja i na osnovi dobivenih rezultata analiziranih uzoraka hrane tijekom narednog perioda zamijećeno je da se na tržištu Republike Hrvatske nailazi na proizvode koji u svome sastavu sadrže ili se sastoje od GMO, do praga od 0,9 % koja se smatra slučajnom, tehnološkom kontaminacijom i da se na tržištu mogu naći proizvodi koji u svome sastavu sadrže oznaku da sastojci određenog proizvoda potječu od genetski modificirane hrane”, tvrde iz ministarstvu zdravlja, navodi dnevnik.hr.

Među državama članicama EU neke imaju liberalne zakone što se tiče GMO hrane, poput Španjolske, Portugala i Rumunjske.

Godine 2013. godine održan je veliki prosvjed “Marš protiv Monsanta” u kojem je sudjelovalo 400 gradova u 52 države, kojim se prosvjedovalo protiv Monsantovog GMO sjemena, njegovog lobiranja i utjecaja na svjetske vlade te protiv kompanije općenito.

Prosvjednici su također zahtijevali da se GMO sastojci u hrani navedu na etiketama proizvoda, na isti način kako su navedene masti, proteini i ostali sastojci, te da se na taj način omogući potrošačima izbor – žele li kupovati GMO hranu ili ne.

Monsantovo prikrivanje činjenica

Monsanto se tome žestoko protivio, tvrdeći kako je to preskupo te da je GMO zdravstveno ispravan i siguran za konzumaciju. Također su tvrdili da bi kupci tada posegnuli za drugim proizvodima izbjegavajući GMO i da kupci ni ne moraju znati za GMO sastojke, jer su oni sigurni za njihovo zdravlje.

No, Monsanto je slično govorio i o DDT-u, koji je danas zabranjen diljem svijeta, uzrokuje rak, neurološke bolesti i drugo. Monsanto je tvrdio i da su neškodljive industrijske kemikalije PCB koje se danas smatraju iznimno toksičnima, isto je tvrdio i za zaslađivač saharin za kojeg se otkrilo da posjeduje kancerogena svojstva. Monsantov Agent Orange korišten je u vojne svrhe za izazivanje opadanja lišća u šumama i visokim ratarskim kulturama i raspršivan iz zrakoplova. U Vijetnamskom ratu Amerikanci su 1966. defolijantima i herbicidima opustošili pojas dug 70 km i širok 10 km u razvojačenoj zoni kako bi uništili šumska skloništa i okupljališta južnovijetnamske vojske. Ogoljeno je oko 200.000 ha džungle, uz iznimno velike štete okolišu, izazvao je goleme zdravstvene probleme tamošnjem stanovništvu. Zbog njegove uporabe, prema procjeni vijetnamske vlade, i danas barem 800 tisuća Vijetnamaca ima ozbiljnih zdravstvenih problema, dok je oko 10 tisuća američkih vojnika oboljelo od različitih oblika raka!

Stanovništvo Hrvatske u svojim tijelima ima najveću koncntraciju glifosata od svih u EU

Monsantov insekticid DDT koji se tridesetih godina slavio kao neškodljiv za ljude, uzrokuje rak, neurološke bolesti i drugo. Slično se tvrdi i za glifosat koji je pronađen u urinu 40 % Hrvata.

Monsanto je proizvodio DDT još od samih početaka široke primjene na početku 1940-ih. Samo koju godinu nakon početka proizvodnje, američki su znanstvenici posumnjali da bi DDT mogao uzrokovati bolesti poput karcioma, dijabetesa, raznih hormonalnih i neuroloških poremećaja poput Parkinsonove bolesti. Pa ipak, tek 1972. SAD je zabranio korištenje DDT-a, a u nekim dijelovima Europe koristio se do polovice 1980-ih.

Zanimljivo je da je u svijetu Mađarska bila prva koja ga je zabranila još 1968. godine.

Što se glifosata tiče, Monsanto ga je patentirao 1970. Proizvodi ga od 1976., te se danas godišnje proizvede 650.000 tona godišnje, što čini biznis vrijedan 6,5 milijardi dolara. Svoje brzo širenje svjetskim tržištem može zahvaliti tome što su mnoge genetski modificirane poljoprivredne kulture prilagođene tako da budu otporne baš na njega, pa se najviše koristi tamo gdje ima najviše GMO usjeva.

Prošle godine objavljeni su rezultati istraživanja Medicinskog laboratorija u Bremenu, koji su mjerili razine glifosata u urinu građana 18 europskih zemalja. Jedna od njih je bila i Hrvatska, te je tada glifosat pronađen kod čak 40 posto Hrvata, navodi 24sata.

Multinacionalne kompanije umanjuju opasnost glifosata za zdravlje

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Glifosat je patentiran početkom 1970-ih, te je bio uveden na tržište 1974. godine kao herbicid širokog spektra. Ubrzo je postao najprodavaniji herbicid. Patent mu je istekao 2000. godine pa mnoge tvrtke trenutno prodaju glifosat.

Europska komisija primjenu glifosata dopustila je 2002. Otada je nekoliko znanstvenika, prvenstveno iz Velike Britanije i Brazila, ustvrdilo da su studije na osnovu koji je glifosat odobren u EU kao zdravstveno neškodljiv, bile pristrane, praktično lažirane.

“Multinacionalne kompanije umanjuju opasnost glifosata za zdravlje jer i dalje žele prodavati GMO koji je jedino konkurentan s aplikacijom tog herbicida“, ocjenjuje hrvatska zastupnica Marijana Petir.

Monsanto u Hrvatskoj uz herbicide i pesticide uglavnom prodaje sjeme hibridnog kukuruza Dekalb i uljane repice.

Najveći je klijent Monsanta u Hrvatskoj što se tiče sadnje hibridnog Dekalb kukuruza, prema riječima čelnog čovjeka za hrvatsko područje Zorana Petrovića, Agrokor Ivice Todorića. Monsantov kukuruz sadi se u zapadnoj i istočnoj Hrvatskoj.

Monsantov Zoran Petrović, potvrdio je da se u Dalmaciji i Hercegovini prodaje glifosat, aktivni sastojak herbicida Roundup, u vinogradarstvu i voćarstvu, a gostujući na HRT-u istaknuo da nema informacija o štetnosti glifosata.

Najveći protivnici GMO-a u Europi su Njemačka i Francuska, a najveći proizvođač GMO kukuruza je Španjolska u kojoj se on uzgaja na 76.000 hektara što predstavlja oko 20 % proizvodnje kukuruza u toj zemlji. Manje količine uzgajaju se u Češkoj, Slovačkoj, Portugalu, Rumunjskoj i Poljskoj.

S druge strane u Sjedinjenim Državama odobren je uzgoj 25 genetski modificiranih biljaka, a danas je u toj zemlji oko 85 % kukuruza GMO, oko 91 % soje te oko 88 % pamuka, navodi Tportal.

Monopol na sjeme i potpuna kontrola hrane

Monsantovi najveći europski konkurenti – Bayer CropScience, BASF i Syngenta, navodno su se povukli iz poslova s GMO usjevima u Njemačkoj i mnogim drugim državama-članicama EU nakon spomenutih velikih prosvjeda 2013. i negativne atmosfere koja se tim prosvjedima postigla među ljudima.

Greenpeace je u ponedjeljak preko njemačke internetske platforme “Republica” objavio tajne dijelove sporazuma o TTIP-u, koje su prije toga u dijelovima objavili neki njemački mediji, a koji su dosad bili dostupni samo političarima. Iz ovih dokumenta vidljivo je kako američka strana u pregovorima zahtijeva promjene glede zaštite potrošača u Europskoj uniji koje bi, između ostalog, omogućile ulazak genetski modificiranih živežnih namirnica na tržište, kao i namirnica tretiranih hormonima.

Iz dokumenata je isto tako vidljivo kako američka strana ne želi popustiti Europskoj uniji ni glede spornih specijalnih arbitražnih sudova na kojima bi veliki koncerni mogli tužiti pojedine države u slučaju spora, a na čemu ustrajava Washington.

Monsanto je multinacionalna korporacija koja utjelovljuje najgore elemente globalne ekonomije – predatorsko uništavanje konkurencije, patentiranje prava na sjeme, proizvodnju i distribuciju GMO sjemena koje dugoročno nanosi nepopravljivu štetu tlu i poljoprivredi, lobiranje i potkupljivanje vlada i agresivno promicanje vlastite agende, tvrdi Slobodna Hrvatska, koji 21. svibnja u podne u Zagrebu i Osijeku organiziraju “Međunarodni marš protiv Monsanta”. Prosvjed će se održat u tristotinjak gradova u 41 državi na šest kontinenata.

Potpisivanje ugovora između EU i SAD-a Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP) širom otvaraju vrata ulasku GMO-a u zemlje EU.

Iako Monsanto u Hrvatskoj ne prodaje GMO sjeme, jer je ono zakonom zabranjeno, na europskom i svjetskom planu lobira za usvajanje TTIP sporazuma koji bi joj otvorio vrata europskog tržišta.

Hrvatska u tom slučaju sama ne bi mogla ništa učiniti da se zaštiti, kaže se u pozivu za prosvjed protiv Monsanta.

Izvor: Narod.hr
Photo: fah