Opasni herbicid na bazi glifosata i GMO – ima li ih u Hrvatskoj?

foto: Fah

Zbog ozbiljne zabrinutosti glede moguće kancerogenosti i štetnih svojstava za endokrini sustav glifosat herbicida, koji je u širokoj uporabi poljoprivredi, šumarstvu i vrtlarstvu, Europska komisija bi, umjesto predloženih 15, trebala obnoviti odobrenje za njegovu upotrebu na tržištu na samo sedam godina, zatražili su zastupnici Europskog parlamenta u neobvezujućoj rezoluciji EP-a usvojenoj u srijedu.

Korištenje glifosata usko je povezano s uzgojem GMO-a, napominje Marijana Petir, jer postojeće sorte GMO soje i kukuruza sadrže proteine koji uzrokuju toleranciju sorti na herbicide koji sadržavaju glifosat. “Multinacionalne kompanije umanjuju opasnost glifosata za zdravlje jer i dalje žele prodavati GMO koji je jedino konkurentan s aplikacijom tog herbicida“, ocjenjuje hrvatska zastupnica.

Prije nešto manje od mjesec dana Ministarstvo zaštite okoliša uputilo je Javni poziv za ovlaštenje pravnih osoba za obavljanje procjene rizika u svrhu namjernog uvođenja GMO-a u okoliš, a prošloga se tjedna hrvatskim medijskim prostorom proširila vijest da premijer Orešković želi 10.000 hektara zemljišta u Slavoniji dati američkom Monsantu, nakon premijerove izjave da 10.000 hektara zemljišta u Slavoniji traži investitor s Bliskog istoka.

Što su genetski modificirani organizmi?

Genetski modificirani organizmi (GMO) mogu se definirati kao organizmi u kojima je njihov genetski materijal (DNK) promijenjen na način koji se u prirodi ne događa.

Ova tehnologija naziva se još i ‘genska tehnologija’, ‘rekombinantna DNK tehnologija’ ili ‘genetski inženjering’. Ona omogućava prijenos određenih gena s jednog organizma na drugi, čak i među jako različitim vrstama organizama. Takve metode u svijetu se koriste za proizvodnju GM biljaka, koje se onda uzgajaju za ljudsku prehranu.

GMO se rabi u biološkim i medicinskim istraživanjima, proizvodnji lijekova, eksperimentalnoj medicini i poljoprivredi.

Kontroverzna, ali široko prihvaćena upotreba GMO tehnologije je kao pravo patenta nad urodima hrane koji su otporni na komercijalne herbicide i/ili stvaraju pesticid unutar same biljke.

Najveći dio GMO usjeva na svijetu u vlasništvu je američke korporacije Monsanto.

Ukupno je poznato 16 genetski modificiranih kultura. To su kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, klinčić, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja. Na gotovo svim površinama su uzgajane pretežito četiri poljoprivredne kulture, i to soja (čak 60 % svih površina GM hrane), kukuruz, pamuk i uljana repica.

Prema podatcima Zavoda za javno zdravstvo opasnost za ljudsko zdravlje moglo bi predstavljati:

Alergenost: U praksi se ne preporuča prijenos gena s hrane koja izaziva alergije, ukoliko se ne dokaže da protein proizveden iz gena nije alergen. Sva GM hrana se testira na alergenost prema protokolima SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) i FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda). Do danas nije pronađena GM alergena hrana.

Prijenos gena: Problem bi moglao predstavljati prijenos gena iz GM hrane u ljudske stanice ili u bakterije koje se nalaze u ljudskim crijevima (npr. prijenos gena za otpornost na antibiotike). Premda je vjerojatnost prijenosa mala, SZO i FAO stručnjaci predlažu da se uopće ne upotrebljavaju geni za otpornost na antibiotike.

Outcrossing (križanje): Križanje se odnosi na prijenos gena GM hrane na ostale usjeve ili na ostale biljke. Osim križanja, i samo miješanje GM hrane i konvencionalne hrane na poljima moglo bi imati posljedice po sigurnost hrane. Ovaj rizik je realan, jer je u SAD-u dokazano da je došlo do miješanja kukuruza koji je odobren samo za životinje, s kukuruzom za ljudsku prehranu.

Koje su moguće posljedice po okoliš?

Moguće su opasnosti koje zabrinjavaju vjerojatnost ‘bijega’ modificiranog gena u prirodu, preživljavanje modificiranog gena nakon sjetve, osjetljivost korisnih kukaca na produkte gena te smanjenje bioraznolikosti.

GM biljke kemijski su akumulatori i zahvaljujući njima nivo izloženosti čovjeka glifosatu milijun je puta veći no što bi bio u prirodnim uvjetima proizvodnje.

Kao posljedica takvoj izloženosti u čovjeka se javlja tridesetak bolesti.

Prof. dr. sci. Marijan Jošt navodi neke: autizam, Alcheimerova bolest, sterilnost, ugibanje stanica zametka, malformaciju ploda, povećanje učestalosti raka tiroidne žljezde, raka jetre, raka žućovoda, prekomjerna debljina, celijakija, visoki krvni tlak, diabetes, bubrežne bolesti, porast muške neplodnosti itd.

U (bio)etičkom smislu genetski modificirano sjeme povlači za sobom mnoštvo problema, od štetnoga utjecaja na bioraznolikost, koji se očituje u krčenju šuma, smanjivanju biljnih vrsta, pojavi superkorova i superštetnika, preko potencijalno štetnoga utjecaja na zdravlje ljudi do pojave komodifikacije prirode koja se očituje u naplati patentnih prava te uskraćivanju prava poljoprivrednicima na slobodno raspolaganje sjemenom zabranom čuvanja sjemena za ponovnu sjetvu, istaknuo je Dr. Ivica Kelam, bioetičar na području genetski modificiranih usjeva, za Glas Koncila.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Biotehnološki div Monsanto

Ovih dana po društvenim mrežama aktualno je dijeljenje peticije pod nazivom Stop Monsanto in Croatia, koju je do sad potpisalo više od 30 tisuća građana nezadovoljnih aktivnostima zloglasne američke tvrtke na prostoru bivše Jugoslavije, najpoznatije po svojim kontroverznim GMO poljoprivrednim proizvodima.

Spomenuta tvrtka Monsanto u Hrvatskoj je prisutna još od 2001. godine, kada su prvi put u Hrvatskoj osnovali podružnicu tvrtke. Tada su sjedište tvrtke registrirali u Zagrebu na adresi Vrlička 30, da bi kasnije promijenili sjedište i prebacili je na novu adresu – Ozaljska 136 na kojoj još uvijek posluju.

gmo_corn

Glifosat u Dalmaciji i Hercegovini

Čelni ljudi Monsanta u Hrvatskoj su Natalia Voruz, inače dugogodišnja visoko rangirana zaposlenica Monsanta, te Zoran Petrović, važan čovjek Monsanta za prostor bivše Jugoslavije

Upravo je Petrović, prije dvije godine, u intervjuu Globusu, objašnjavao poslove Monsanta u Hrvatskoj. Tom prigodom Petrović je kazao da se po hrvatskim poljima već odavno sadi proizvod Monsanta – hibridni Dekalb kukuruz, koji nije genetski modificiran. U Hrvatskoj je 2013. godine, tvrtka Monsanto imala 5 posto udjela u cjelokupnoj proizvodnji kukuruza, a prisutan je i u segmentu sadnje uljane repice.

Najveći klijent Monsanta u Hrvatskoj što se tiče sadnje hibridnog Dekalb kukuruza, prema Petrovićevim riječima, je Agrokor Ivice Todorića. Monsantov kukuruz sadi se u zapadnoj i istočnoj Hrvatskoj.

Što se pak tiče Dalmacije i Hercegovine, kaže Petrović, tamo se ne sadi hibridni kukuruz, nego se prodaje glifosat u vinogradarstvu i voćarstvu.

Isti taj preparat glifosat, koji Monsanto prodaje po Dalmaciji, jako je kontroverzan svuda po svijetu. Riječ je o aktivnom sastojku herbicida Roundup, proizvodu Monsanta – hormonskom otrovu, izaziva neurološke i reproduktivne poremećaje, a za kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prošle godine dodijelila službeni status ‘vjerojatnoga uzročnika raka’ navodi dubrovackidnevnik.rtl.hr.

Prije dvije godine u susjednoj BiH provjeravani su mesni proizvodi sa sastojcima na bazi soje, kukuruzne pahuljice, miješane žitarice, pekarski proizvodi koji sadrže kukuruz među kojima keks i grickalice, kao i hrana za životinje na bazi soje i kukuruza. Analizom je utvrđeno da je čak dvije trećine uzoraka hrane za ljude i životinje genetski modificiranog podrijetla (GMO) iako ta zemlja zabranjuje proizvodnju i prodaju takvih proizvoda.

U isto vrijeme potvrđeno je da se u Hrvatskoj godinama ilegalno sije genetski modificirano (GM) sjeme soje, plodovi se beru i prodaju iako je Hrvatski sabor još 1998. godine donio odluku da se sjeme ne smije sijati ni u pokusne svrhe.

Kontrolom izvoza utvrđena soja od GM sjemena

Proizvođači iz istočne Slavonije priznali su znanstvenoj savjetnici Aleksandri Sudarić da siju GM sjeme ilegalno uvezeno iz BiH, a to je potvrđeno kontrolom izvezene soje, navodi Jutarnji list.

Iako državne institucije i inspekcije nadležne za kontrolu soje nisu utvrdile nijedan slučaj GM proizvoda, kasnija kontrola izvoza potvrdila je da je dio soje proizveden u Hrvatskoj od GM sjemena. Zbog ovih nezakonitih radnji nije pokrenut niti jedan istražni postupak i nitko nije odgovarao.

Da se GM soja doista proizvodi, potvrdili su podatci o kojima je govorio Ivo Delonga, direktor tvrtke Croatiakontrola, jedinog laboratorija u Hrvatskoj koji je opremljen za testiranje hrane po europskim standardima.

“Pri kontroli zrna soje namijenjenog izvozu 2013. godine utvrdili smo da je 12 posto soje proizvedene u Hrvatskoj GMO pozitivno, od čega je 7 posto uzoraka imalo više od dopuštenih 0,9 posto GMO-a. U ovoj godini nadzor nad 4000 uzoraka pokazao je 6,5 posto soje pozitivne na GMO” rekao je Delonga, pozvavši nadležne na još veću kontrolu proizvodnje, ali i uvoza soje i sojine sačme koja se obavlja preko luka Zadar, Split, Rijeka i Kopar.

Marijan Jošt, genetičar i oplemenjivač bilja, naš najpoznatiji javni protivnik GM usjeva na okruglom stolu Zbora agrarnih novinara HND-a pod nazivom ‘GMO u Hrvatskoj – tko i zašto skriva podatke od hrvatske javnosti?’ govorio je 2014. o posljedicama sijanja GM usjeva za hrvatske poljoprivrednike.

“Hrvati ne bi trebali otkrivati toplu vodu. Sve što se nama može dogoditi već se dogodilo nekome drugom. Pogledajte primjer Argentine čije su vlasti prije 15 godine dozvolile da sudjeluju u masovnom pokusu proizvodnje genetski modificirane hrane. Oni danas bilježe stravične posljedice na svom stanovništvu. Postotak raka skočio je 400 posto, neplodnost je u velikom porastu, a rađanje bolesne djece gotovo je uobičajeno”, istaknuo je Jošt.

Slučaj danskoga svinjogojca

Danska vlada objavila je početkom siječnja plan prema kojem će do 2020. godine sva obradiva zemljišta s tradicijskog načina uzgoja prijeći na ekološki.

Međutim, iako se genetski modificirane poljoprivredne kulture ne uzgajaju u Danskoj, pa čak ni drugdje u Europi u većem razmjeru, ovi se proizvodi gotovo rutinski uvoze u golemim količinama iz Južne Amerike i SAD-a. Zapravo, činjenica jest da mnogo stočne hrane koja se koristi u državama Europske unije sadrži genetski modificirane organizme.

Tako je bio poznat slučaj danskoga svinjogojca koji je gostujući na nacionalnoj televiziji 2014. izjavio sljedeće: “Monsantova genetski modificirana soja otporna na herbicid glifosat uzrokovala je kod životinja ozbiljne zdravstvene probleme.” Danski je uzgajivač svinja naručio dvije tone genetski modificirane soje otporne na glifosat i tretirane herbicidom ‘Roundup’ (tzv. GM RR soja) i njome počeo hraniti svinje. Uskoro su krmače oprasile prasad s porođajnim deformacijama, a pojavili su se i drugi zdravstveni problemi.

Tijekom 2004. i 2005. Monsanto je tužio mnoge farmere u SAD-u i Kanadi zbog kršenja patentnih prava, a posebno one koji su prodavali sjeme koje je sadržavalo gene što ih je patentirao Monsanto. Farmeri zapravo nisu ukrali sjeme već ih je vjetar nanio na njihova polja i tako kontaminirao okoliš, no to je za Monsanto bio opravdani razlog za tužbu zbog krađe.

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo moglo bi otvoriti vrata za GMO hranu

Zbog Transatlantskog ugovora o slobodnoj trgovini (TTIP) postoji dodatna opasnost da se europska vrata otvore genetski modificiranim proizvodima.

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo ili TTIP, sporazum je o trgovini i ulaganjima o kojem Europska unija već neko vrijeme pregovara sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Radi se o stvaranju najveće svjetske zone slobodne trgovine, a tako nešto trebalo bi izazvati gospodarski rast, kako SAD-a tako i Europske unije, što nije mala stvar.

Protivnici TTIP-a širom Europe ističu kao problem uvoz neoznačenih GMO proizvoda iz SAD-a, odnosno jeftinu GMO hranu.

Područni direktor Monsanta tvrdi da nema informacija o štetnosti glifosata

Zoran Petrović, područni direktor Monsanta tvrtke sa sjedištem u St. Louisu i uredima u cijelom svijetu, pa tako i na Bliskom istoku, opovrgnuo je za tportal to da taj biotehnološki div traži zemljište u Hrvatskoj i da je tim povodom kontaktirano s Tihomirom Oreškovićem.

Zoran Petrović Monsanto 1

“Apsolutno ne. Nisam čak ni čuo tu vijest. Na moju veliku žalost, osobno ne poznajem premijera Oreškovića. Nikad nisam razgovarao s čovjekom. Monsanto nema afinitet uzimati zemlju u zakup ili je kupovati”, kazao je Petrović za tportal.

Monsanto u Hrvatskoj uz herbicide i pesticide uglavnom prodaje sjeme hibridnog kukuruza Dekalb i uljane repice.

Prije tri godine Monsanto je u Hrvatskoj držao četiri do pet posto udjela u tržištu kad je riječ o kukuruzu, a bilo je planirano da premaši 30 posto. Petrović ne precizira koliko je Monsanto u međuvremenu napredovao u Hrvatskoj, ali naglašava da je poslovanje prošireno i to ne samo po pitanju tržišnog udjela. Monsanto u Hrvatskoj trenutno zapošljava devetero ljudi, koji su uglavnom stalno na terenu, pa osim registriranog sjedišta nemaju klasičan središnji ured. “Logično je da veći broj ljudi napravi i bolji rezultat”, kaže Petrović, dodajući da Monsanto na tržištu kukuruza u svijetu ima više od 30 posto udjela pa je logično očekivati da se to jednog dana dogodi i na razini Hrvatske. No u aktualnim planovima, dodaje, takav zadatak ne postoji, rekao je za tportal područni direktor Monsanta.

Gostujući pak na HRT-u prošli tjedan Petrović je istaknuo da nema informacija o štetnosti glifosata, ali da je njegova prodaja poprilično pala u ovim zemljama jer su ga istisnuli herbicidi kineske proizvodnje.

Izvor: Narod.hr
Photo: Take Back Your Health Conference 2015 Los Angeles