Bauk priznao: imamo 3,5 milijuna birača

Poslijepodne će biti objavljen popis birača, a već neko vrijeme govorim da ih ima oko 3,5 milijuna. Skoro 40 000 građana se pobrinulo kako bi mogli glasati jer na dan izbora neće biti na mjestu prebivališta, izjavio je ministar uprave Arsen Bauk gostujući u emisiji hrvatskog radija ‘Poligraf’.

U emisiji urednice Milene Jukić Ugrin gostovali su Arsen Bauk, Ines Krajčak, Dragan Zelić i Krešimir Planinić.

Ministar uprave, Arsen Bauk istaknuo je kako već duže napominje kako će na popisu birača za predsjedničkim izborima biti između 3 700 000 i 3 800 000 birača što nije ništa novo jer je tolika brojka bilo na izborima za Europski parlament i lokalnim izborima.

„Drago mi je da je 40 000 građana iskoristilo priliku i napravilo neku od radnji kako bi mogli glasovati izvan mjesta prebivališta, što pokazuje da su prihvatili poziv institucija da reguliraju svoje biračko pravo“, rekao je dodavši kako na popisu birača svaki dan dolazi do promjena, svakodnevno na stranicama Ministarstava uprave možemo vidjeti broj birača, po svakom kućnom broju.

Krešimir Planinić, voditelj pravnog tima Građanske inicijative U ime obitelji istaknuo je kako traže smjenu ministra Bauka zbog nesređena, dva broja broja birača što je u našoj zemlji neodrživo.

„Trenutno imamo jedan broj u registru i jedan broj koji se svako malo izvlači i ustvrdi se da je to stvaran broj birača. Zadnja odluka Ustavnog suda se opet veže na registar za kojeg svi potvrđuju, pa i Ministarstvo uprave, da je neažuran broj“, rekao je dodavši kako stvarno stanje nije takvo te kako je to neuspješnost ove vlade.

„Čemu dva popisa birača? Drugi razlog za smjenu je to što je ministar kontinuirano uvjeravao da je potrebno 450 000 potpisa kod izjašnjavanja referendumske inicijative – protivno građanskim inicijativa svih vrsta“, ustvrdio je Planinić.

Ministar Bauk je odgovorio kako je svaki put sam dobronamjerno upozoravao skupljače potpisa da je broj koji misle da im treba te kako je praksa Odbora za Ustav da u ukupan broj birača uračunaju 4 500 000 birača, koliko ih imamo s biračima iz dijaspore, što je Ustavni sud u svojoj odluci naveo.

„Mi smo za broj birača naveli tri evidencije koje mogu biti osnova za određivanje broja birača: jedna je evidencija prebivališta koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova, drugi je broj s popisa birača sa zadnjih izbora što smo odredili mi, što bi bilo 376 000. Treća je evidencija Državnog zavoda za statistiku, popis birača gdje je 346 000 birača“, rekao je te dodao kako se Ustavni sud od te tri brojke odlučio za brojku od 404.000.

„U proljeće 2013. godine održani su izbori za Europski parlament, prvi od 4 u nizu izbora koji su održani po novom Zakonu o registru birača s brojem birača od 3 700 000 birača, što je puno realniji broj, i o kojma govori Građanska inicijativa U ime obitelji. Prema tome, mi smo tu na istom tragu“, rekao je Bauk te dodao kako se 4 milijuna punoljetnih građana nalaze u evidenciji prebivališta u Republici Hrvatskoj, to je evidencija koju vodi MUP.

Planinić je istaknuo kako nije postojala praksa Ustavnog suda te kako nije postojala nijedna odluka na koju se Ministarstvo uprave moglo pozvati.

„Jasna Omjec, predsjednica Ustavnog suda nije uopće obrazložila odluku, objasnila je samo u dijelu koji se tiče što znači 10 posto – da se računaju birači u Republici Hrvatskoj kod izjašnjavnja“, ustvrdio je rekavši kako je ozbiljan sud uzeo neozbiljnu evidenciju birača kao načelo.

Dragan Zelić iz GONG-a istaknuo je kako se već godinama pokazuje kako postoji veliko nerazumijevanje tematike popisa birača u Republici Hrvatskoj.

Pojasnio je kako je Republika Hrvatska specifična zemlja obzirom da smo imali ratno naslijeđe te imamo veliku dijasporu te zbog toga imamo nejasnoće i probleme.

„Donesen je novi zakon o registru birača i prebivalištu, ove brojke da je na izboru za Europski parlament, lokalnim izborima i referendumu bilo puno manje birača nego prije donošenja tih zakona, dokazuju da je stanje bolje, “rekao je ustvrdivši kako je važno da se na izborni dan neće moći dogoditi da bude neki fiktivni birač, tj birač koji ima fiktivno prebivalište u RH.

Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Ines Krajčak istaknula je kako se Zakon o prebivalištu pokazao dosta uspješnim jer su uspjeli odjaviti 19 700 građana to su neke fiktivne adrese te je sve rađeno po prijavama građana ili službenim informacijama.

Također, brojka od 240 000 ljudi kojima je istekla osobna iskaznica više od dvije godine ili je nikad nisu imali, i to su osnovne brojke po kojima je se došlo do brojke od 3 700 000, a o koji se sad govori.

Zelić je istaknuo da ako nekoga odjave s prebivališta, on automatski ide u popis birača dijaspore, može se pojaviti na izborni dan, što je poruka svima u dijaspori.

„Ako se niste registrirali, možete doći u diplomatska konzularna predstavništva na izborni dan i glasati. Kod odjave prebivališta, važno je da nema selektivnog pristupa, da  MUP ne diskriminiran građane po nekoj osnovi, da se neki pripadnici srpske nacionalnosti koji žive u Srbiji brišu, a neki ne – važno je biti dosljedan i jako pažljiv u provedbu zakona“, rekao je Zelić

Planinić je istaknuo kako cijeli proces traje 3 godine, i nije poteškoća u tome da se briše nekog koji nije stvarni birač.

„Želja sviju nas je da se pročisti  popis i da imamo stvaran broj glasača“, rekao je dodavši kako je trenutak u kojem će se izbrisati jedan broj birača između dva kruga predsjedničkih izbora: „Je li to mudra politička odluka? Sasvim pogrešno. A još uvijek egzistiraju dva popisa birača: popis i registar birača. Govorim da se to kroz 3 godine trebalo izmaknuti na način da postoji jedan broj birača“.

Zelić je također ustvrdio da je važno da država ustroji jednu evidenciju svojih građana jer tada ćemo lako izvući one koji imaju biračko pravo.

Bauk je istaknuo kako se slaže s UIO kako sve evidencije pokazuju da je broj od 4 040  000 u evidenciji prebivališta u RH veliki, što je dokazivano popisom stanovništva, evidencijom HZZO-a, što smatra točnim.

„I to se može dokazati iz popisa birača, dakle da je to otprilike 3 700 000 jer će uvijek postojati oni koji ne žive u Hrvatskoj, ali imaju stvarno prebivalište u Hrvatskoj“, rekao je Bauk.

Planinić je istaknuo kako se kontinuirano govori o spajanju registra birača i popisa birača, no kako je za ovu prigodu Ustavni sud ipak uzeo jedan popis birača za koji se nada da će u budućnosti pročistiti sa stvarnim stanjem – tj. uzeo evidenciju koja je nestvarna.

Bauk je napomenuo kako se radi o nekoliko stotina ljudskih sudbina te kako za svakog treba uvesti poseban postupak, zbog toga su sad dvije evidencije.

Građanska inicijativa U ime obitelji jučer je prijavila 682 promatrača na predsjedničkim izborima od Hrvatske do Belgije, BiH, Njemačke.

Zelić je istaknuo kako će njihovih 15 volontera dežurati  na izborni dan u njihovom uredu u Zagrebu.

Planinić je istaknuo kako su od prije nekoliko mjeseci pojašnjavali koliko je važno usklađivanje broja birača sa stvarnim stanjem, tako i sada su motivirali volontere da se aktiviraju te da se i na taj način educiraju. Dodao je kako će ovih dana provesti treninge svojih volontera za bolju demokratizaciju Hrvatske.

Na optužbe kako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pogodovao inicijativi ‘U ime obitelji’ tiskanjem plakata i iznajmljivanjem štandova, Planinić je izjavio da su leci bili tiskani u svrhu demokratizacije i da je riječ o donaciji na kojoj su zahvalni.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: hrt/screenshot

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.