Zelenje za juhu je na tržnici skočilo s 5 kuna na 2 eura, što je 300%, koliko su narasle cijene i ostale hrane siromašnih, poput luka i krumpira. Marinirani inćuni, međutim, s 400 kuna za kilu poskupili su na 75 eura, što je samo 30% više, a slično je i s dimljenim lososom, kavijarom i bijelim rumom. Hrvatska inflacija bičuje obične ljude, a bogate gladi perom, što je u skladu sa svjetskim trendom. Svijet je 2024. dobio 204 nova dolarska milijardera, i sad ih ima 2.769; njihovo zajedničko bogatstvo raste sve brže, i lani se popelo s 13 bilijuna dolara na 15, piše Boris Beck za Večernji list.
Oxfam, koji to prati, očekivao je da ćemo do 2035. imati i prvog bilijardera, ali bogatunima ide toliko dobro, da ćemo za deset godina imati čak pet bilijardera. Dok bogati postaju sve bogatiji, siromašni ostaju siromašni. Svjetska banka je odredila prag bijede na 6,85 dolara i ispod njega od 1990. kontinuirano živi 44% svjetske populacije, trenutno 3,6 milijardi ljudi, nešto više žena nego muškaraca. Kandidati za bilijardere, Trumpovi intimusi Musk, Bezos i Zuckerberg, imaju toliko perja da bi ostali milijarderi čak i da 99% bogatstva izgube (ili, nedajbože, podijele).
>Beck: Bojkot dućana potez je očajnika, kao što su nekad štrajkovi bili vapaj ugnjetavanih
”Ako još postoji neka država, zar joj nije dužnost pomoći građanima da steknu krov nad glavom?”
S tim novcem ne znaju što bi, pa kupuju nekretnine. Čak 80% svjetskih ulaganja čini ulaganje u kuće, što vidimo i mi u Zagrebu. Nemoguće je kupiti ili unajmiti stan, ali ih zato deseci tisuća zvrje prazni. Nečiji novac u njima spava, a mi od toga nemamo ništa osim što nam gradnja troši resurse, od kojih su prostor i vizure najvažniji i najugroženiji. Naš nesposobni gradonačelnik, kao i naš nesposobni premijer, nisu u stanju izgraditi zgrade po razumnim cijenama, iako novca imaju – ako još postoji neka država, zar joj nije dužnost pomoći građanima da steknu krov nad glavom? Ili da ih nahrani?
Tragikomični pokušaji vlade da ograniči cijene nekih proizvoda – i to na cijeni višoj od razumne – u prvom je pokušaju propao, jer trgovci jednostavno nisu željeli držati stvari na kojima ne zarađuju kao što su navikli. Da su gradske i državne vlasti čemu, a nisu, same bi otvorile opskrbne centre i organizirale socijalno hranjenje, nalik socijalnom stanovanju.
>Beck: Sve što nam treba je drago ljudsko lice
Postali smo žrtve digitalnih monstruma
Ali najhitnije nam je socijalno informiranje. Društvene mreže zakrčene su, s jedne strane, beskonačnim reklamama i sponzoriranim sadržajima, a s druge izljevima vulgarnosti i verbalnog nasilja. Taj glavni izvor informiranja preuzeli su korporativni interesi i najgluplje teorije urote, a istina je rjeđa nego krijesnice zimi. Kao što smo u trgovinama postali žrtve kartela koji nam sve skuplje prodaju ono najnužnije za život, i kao što smo u stanogradnji postali žrtve prebogatih koji naš životni prostor pretvaraju u žetone za špekulaciju, tako smo i na internetu postali žrtve digitalnih monstruma koji nas guše ludostima i lažima, samo da bi nam skupljali osobne podatke i prodavali marketingu.
Zajednički naziv svega toga je pohlepa, a ona se ne može utažiti sve dok nam se džepovi ne isprazne do kraja. Kao što nam trebaju socijalni dućani, i kao što nam trebaju socijalne zgrade, tako nam trebaju i socijalne društvene mreže u kojima ćemo moći razgovarati konstruktivno – neki štićeni virtualni prostor kojim neće vladati nasilnici, i u kojem će se moći spasiti demokracija. Novac za to postoji, ali je uložen u betonske monstrume i trgovačke centre; moje surfanje identično je mojem šopingu – na kraju mi ostaje nula, nula u glavi i nula u džepu.
>Beck: Plenkovićevo podrigivanje kao poruka sabornicima
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.