Plenković, Pupovac i Milošević u Varivodama: Podsjetimo što nam je DORH odgovorio o događajima krajem kolovoza 1995.

Varivode, 28.09.2020. - Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na komemoraciji u Varivodama, gdje je iskazao počast prema žrtvama koje su se dogodile u Domovinskom ratu. U pratnji predsjednika Vlade bili su ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević. foto HINA/ Mario STRMOTIĆ/ ml

Na komemorativnom skupu u Varivodama u ponedjeljak, u 11 sati, uz predstavnike srpske zajednice bio je i premijer Andrej Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srpsko narodno vijeće (SNV) i Općina Kistanje održalo je u ponedjeljak, u 11 sati, u Varivodama kraj Kistanja komemorativni skup na kojem su bili biti predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac i potpredsjednik Vlade Boris Milošević i Andrej Plenković.

Plenković je u svom govoru rekao kako je “u Varivodama počinjen težak zločin protiv nevinih ljudi, usprkos tome što na tom području više nije bilo ratnih djelovanja”. “Kao predsjednik hrvatske Vlade duboko žalim zbog toga i izražavam vam sućut zbog smrti pripadnika vaše obitelji”, poručio je Plenković.

Što se dogodilo krajem kolovoza 1995. u Varivodama – evo što nam je odgovorio DORH 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO) SDSS-ov Boris Milošević iznosio netočne podatke o kažnjavanju zločina u Varivodama 

Rekao je kako želi poslati poruku mira i pomirenja. “To znači i smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija i zaslužuje nedvosmislenu osudu. To znači jasno ograđivanje od tadašnje velikosrpske agresije u čije su ime ubijeni brojni državljani Hrvatske, a mnogi zločini ostali nekažnjeni, među njima i zločini u sujednim selima, gdje su stariji pripadnici također ubijeni, a počinitelji nikad nisu odgovarali”, rekao je Plenković.

Nakon komemoracije civilnim žrtvama ratnog zločina u Varivodama, potpredsjednik Vlade Boris Milošević odgovarao je na pitanja novinara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Svakako, ovo je velika stvar da dolazi predsjednik vlade Republike Hrvatske. Ovo je prvi put nakon 20 godina da predsjednik Vlade dolazi na komemoraciju žrtvama koje su nevino stradale. To je jaka simbolična gesta da i ove žrtve ovdje zaslužuju empatiju i poštovanje i da se ne razlikuju od svih žrtava koje su se nažalost dogodile diljem Hrvatske”, kazao je potpredsjednik Vlade Milošević.

Komentirao je i izjavu premijera Andreja Plenkovića da Hrvati trebaju priznati da su napravili zločine, kao što i Srbi trebaju priznati da se dogodio otpor leigitmno izabranoj vlasti.

“To je ono što sam ja govorio kad sam išao u Knin”, kazao je Milošević, “da je vrijeme da nakon 25 godina posjećujemo jedni druge, da otvorimo te bolne teme, da je vrijeme da konačno čujemo jedni druge, da čujemo ono što smo možda stavljali sa strane, zataškavali.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Posljedica tog nedijaloga i zataškavanja je da sad, kad govorimo o Varivodama, još nemamo odgovorne za te zločine”, konstatirao je.

“Nažalost, država je propustila postupiti na pravi način kad se zločin dogodio i, možda, u neposrednim godinama nakon toga. Kako vrijeme prolazi, počinitelje je sve teže otkriti. Ostaje samo nada da će oni koji imaju saznanja o tome, prekinuti zavjet šutnje.”

Za odnose Hrvatske i Srbije rekao je da “ne očekuje revolucionarne pomake”, ali da “očekuje male pomake”.

Na pitanje hoće li prisustvovati i komemoracijama u Škabrnji i Vukovaru, Milošević je odgovorio:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sve u svoje vrijeme.”

Što se dogodilo u Varivodama?

Podsjetimo, kako bismo doznali relevantne informacije o zločinu u Varivodama i njegovom procesuiranju, uputili smo upit Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

“1. Koliko je civila ubijeno u Varivodama?
2. Je li se zbog zločina u Varivodama vodio sudski postupak i kako je on okončan?” – upitali smo ih.

“U svezi Vašeg upita možemo Vam odgovoriti da je u naselju Varivode smrtno stradalo devet osoba. Zbog navedenog vodio se sudski postupak koji je 2002. godine obustavljen rješenjem Županijskog suda u Šibeniku. Nakon toga nastavilo se sa provođenjem zajedničkih izvida policije i državnog odvjetništva koji su u tijeku, a poradi otkrivanja počinitelja.” – stoji u odgovoru kojeg potpisuje glasnogovornik i zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Branko Čvrljak.

Varivode su selo u sastavu Općine Kistanje u Šibensko-kninskoj županiji. Za vrijeme Domovinskog rata bile su dijelom okupiranog teritorija te su oslobođene u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Prema navodima iz medija, u selu Varivode i nedalekom selu Gošić nakon Oluje, 27. kolovoza, hrvatske su snage počinile zločin nad 16 srpskih civila, mahom starije životne dobi.

U kolovozu 2001. Slobodna Dalmacija pisala je o tom slučaju, tvrdeći da ima saznanja da su “zločin u Varivodama i Gošiću počinili ročni vojnici po zapovijedi nadređenih”.

“U Varivodama je 28. rujna 1995. ubijeno devet srpskih civila, a mjesec dana prije, 27. kolovoza iste godine, sedam, uglavnom staraca, pobijeno je u Gošićima. Kako je u to vrijeme bivša kninska općina teritorijalno pripadala Zadarskoj županiji, slučaj je procesuiran na Županijskom sudu u Zadru, koji donosi oslobađajuće presude protiv šestorice navedenih optuženika.

Na odluku se žali državni odvjetnik Vrhovnom sudu RH (na čelu mu je tada bio Milan Vuković), koji procjenjuje da je “optužnica bila nedovoljno određena u odnosu na pojedinačne postupke svakog od optuženih” i predmet vraća na ponovno postupanje. Ovaj put, zbog promjene mjesne nadležnosti (Knin dolazi u sastav Šibenske županije) obnovljeni postupak vodi se pred Županijskim sudom u Šibeniku, a započeo je 16. siječnja 2001.

Neimenovani pravosudni izvori ocjenjuju da je optužnica vrlo labava i tvrde da se temelji jedino na priznanju dvojice optuženika. Međutim, prema raspoloživim saznanjima, sporna priznanja iznuđena su policijskom represijom (batinama), ne “drže vodu”, krajnje su kontradiktorna i ne odgovaraju stanju zatečenom na mjestu zločina.” – pisala je 2001. Slobodna Dalmacija.

U kolovozu 2012. Šibenski portal pisao je o suđenju za Varivode i Gošić, navodeći kako je hrvatski branitelj Božo Bačelić, koji je bio optužen da je zajedno s još trojicom ročnika HV-a nakon vojno-redarstvene akcije Oluja počinio ubojstvo supružnika srpske nacionalnosti Nikole (76) i Milice (74) u Prukljanu kraj Skradina, tada bio podvrgnut i istrazi policije i Državnog odvjetništva u svezi likvidacije 16 srpskih civila u selima Varivode i Gošić krajem kolovoza i početkom rujna 1995. godine.

Natporučnik Božo Bačelić, bivši zapovjednik voda izvidničke satnije 113. šibenske brigade HV-a, koji je pravomoćno u svibnju 2014. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom te nad ratnim zarobljenikom, morat će državi vratiti 666 tisuća kuna plus kamate te platiti još oko 10 tisuća kuna sudskih troškova.

Nepravomoćno je to presudila 2017. sutkinja Općinskog suda u Splitu Jelena Kvarantan-Karuza, uvažavajući tužbu Ministarstva obrane podnesenu 13. veljače 2015. godine.

Osim Bačelića, sudilo se i tadašnjim ročnicima HV-a Anti Mamiću, Luki Vuko i Jurici Ravliću, i to za pomaganje počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela ubojstva civila te za ubojstvo ratnog zarobljenika Mandića. Za oba djela ročnici su oslobođeni krivnje. Na prvom suđenju 2002. svi su bili oslobođeni, no Vrhovni sud presudu je poništio i postupak vratio na početak. No, prije početka ponovljenog postupka Bačelić je nestao, pa je Županijski sud u Šibeniku u kolovozu 2007. za njim raspisao tjeralicu, a nekoliko mjeseci poslije raspisana je i Interpolova međunarodna tjeralica. Uhićen je u Njemačkoj u veljači 2013. godine.

“Pregledom nagodbe Općinskog državnog odvjetništva u Splitu od 20. kolovoza 2014. godine tužiteljica (država – op.a.) je s oštećenicima Dušankom Mandić, Borislavom Mandićem i Goranom Mandićem, suprugom i djecom pok. Vuka Mandića, zaključila nagodbu kojom se obvezala isplatiti oštećenicima na ime naknade nematerijalne i materijalne štete ukupan iznos od 666.000 kuna, a koji iznos je tužiteljica isplatila na račun punomoćnika oštećenika dana 16. rujna 2014. godine”, navodi se u presudi. Mandići su, dakle, od države dobili svaki po 220 tisuća kuna na ime duševne boli zbog smrti bliskog srodnika te ukupno šest tisuća kuna za troškove pogreba i crnine, navodi 2017. Slobodna Dalmacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.