Plenković: ‘Teze Domovinskog pokreta kako ovo nije autentični HDZ na izborima su doživjele definitivan poraz’

Foto: fah

“Zahvalni smo hrvatskim biračima na većinskom povjerenju za drugo poluvrijeme bitke za gospodarski razvoj, javnozdravstvenu sigurnost, kao i nastavak provedbi reformi. Iza nas je težak mandat, ali i razdoblje u kojem smo unatoč svim izazovima i nepredviđenim krizama osigurali brojna postignuća koja su građani prepoznali. Hrvatska je u gospodarskom, socijalnom i reformskom smislu išla naprijed. Uvjerljiva pobjeda HDZ-a s osvojenih više od 37 posto glasova i 66 mandata potvrda je da smo HDZ pozicionirali točno tamo gdje se može obratiti najširem spektru birača. A to je desni centar, gdje ga je postavio i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Povijesni rezultat napravili smo i u 8. izbornoj jedinici gdje smo ostvarili četiri mandata, što pokazuje i veće otvaranje HDZ-a prema biračima u Rijeci, Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji. Vidjeli ste da nakon izborne pobjede nismo pokazivali euforiju, već smo htjeli izbore ostaviti što prije iza nas i prionuti poslu, jer to naši građani očekuju i zaslužuju, a izazovi pred Hrvatskom su veliki”, rekao je Andrej Plenković u intervjuu za Novi list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I oporba i dio medija često su ismijavali vaše inzistiranje na tome da imate dobre odnose s čelnicima EU-a. Je li i to na kraju, suprotno prognozama, doprinijelo vašoj pobjedi jer birači sada očekuju da bi iz Bruxellesa mogla stići pomoć pa da je onda bolje da Hrvatsku vodi u netko tko tamo poznaje važne ljude?

Za razliku od takvih oporbenih aktera koji su dosad ili banalizirali članstvo Hrvatske u Europskoj uniji ili nabacivali floskule da se time gubi suverenitet države, HDZ je usmjeren na koncept novog modernog suverenizma kojim želimo kapitalizirati snažni međunarodni položaj Hrvatske i utjecaj u Europskoj uniji na korist hrvatskih građana. U četvrtak sam obavio konzultacije s predsjednicom Europske komisije von der Leyen te predsjednikom Europskog vijeća Michelom, a u petak i danas sudjelujem na posebnom sastanku Europskog vijeća, koji je organiziran s ciljem usvajanja novog europskog proračuna i Plana oporavka. Želimo Hrvatskoj osigurati daleko veći iznos sredstva u sljedećem razdoblju nego u proteklih sedam godina. To će biti snažan impuls brzom gospodarskom oporavku radi COVID-19 krize te jamstvo sigurne budućnosti građanima u kriznim vremenima. Sredstva ćemo koristiti za financiranje nacionalnog programa oporavka, ulaganje u ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske, kao i hvatanje koraka s 4. industrijskom revolucijom.

Kako komentirate navode da su izbori održani u poluizvanrednim okolnostima i da tu treba tražiti razloge tako dobrog rezultata. Naime, da u takvim prilikama ljudi najčešće glasuju za postojeću vlast. Bi li vas uspjeh bio tako uvjerljiv da nije bilo korona krize?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovo su bili izbori za budućnost Hrvatske, a naši sugrađani umjesto opcija koje nude eksperimente i populizam, povjerenje za vođenje zemlje dali su kandidatima s dokazanim postignućima. Unatoč brojnim krizama kroz koje smo prošli, a bilo ih je mnogo, Hrvatska je u protekle četiri godine, imala stabilnu Vladu, koja je odvažno upravljala zemljom, smanjila javni dug, osigurala investicijski kreditni rejting, potaknula otvaranje 110 tisuća novih radnih mjesta, a rasle su prosječne i minimalne plaće te mirovine. I tim putem želimo nastaviti.

Što se tiče izbora održanih 5. srpnja, podsjetit ću da smo rekli da ćemo na izbore ići kada to epidemiološke okolnosti dopuste. Redovito smo se konzultirali sa članovima našeg Znanstvenog savjeta i slušali mišljenja stručnjaka iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Procjena svih stručnjaka je da je veća vjerojatnost da će se intenzivniji val širenja zaraze dogoditi najesen nego u ljetnim mjesecima, kad su respiratorne bolesti kao što je COVID-19 nižeg intenziteta. Pokazalo se da smo donijeli ispravnu odluku. Zamislite da smo izbore planirali na jesen pa da se dovedemo, radi epidemioloških uvjeta, u situaciju da smo ih prisiljeni odgađati, možda do proljeća ili ljeta 2021., dok se ne steknu povoljniji epidemiološki uvjeti? Hrvatska će umjesto takvog scenarija već krajem ovog mjeseca imati stabilnu i funkcionalnu Vladu koja će biti u stanju donositi sve odluke za očuvanje našeg gospodarstva i zdravlja nacije te daljnju borbu protiv COVID-19.

Zbog čega se ide u smanjivanje broja ministarstava? Koja ministarstava spajate? Trebat će neko vrijeme da se sustav slegne nakon prestrojavanja, a, barem kratkoročno, jedina će ušteda biti da će u proračunu ostati novac za nekoliko ministarskih plaća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smanjenje broja ministarstava najavili smo već u našem predizbornom programu, a pri racionalizaciji postojećeg ustroja vodili smo računa o učinkovitosti i funkcionalnosti rada tijela državne uprave. Nova Vlada će imati četiri potpredsjednika. Dva nova potpredsjednika su Tomo Medved i Boris Milošević.

Prema novom ustrojstvu bit će ukupno 16 ministarstava što je smanjenje za četiri ministarstva. U novoj Vladi spojit će se ministarstva pravosuđa i uprave, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava dodat će se i sektor socijalne politike. Usto imat ćemo i novo Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u koje će ući sektor energetike i klimatskih promjena.

Područje demografije i mladih bit će stavljeno u nadležnost zasebnog Središnjeg državnog ureda koji će horizontalno pratiti politike Vlade u ova dva važna segmenta. U prvom koraku, ovo smanjenje broja ministarstava znači manji broj ministara, što će i meni kao predsjedniku Vlade olakšati upravljanje Vladom i komunikaciju s pojedinim ministrima, te ću se moći više posvetiti svakom od resora. Podsjećam, mi smo ukinuli pomoćnike ministara i uveli ravnatelje tako da će broj dužnosnika u ovom mandatu biti znatno manji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U idućem mandatu, prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana te ćemo smanjiti za petinu broj članova lokalnih predstavničkih tijela. To će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna. Provodimo analizu i omogućit ćemo funkcionalno spajanje općina, pri čemu će naglasak biti na učinkovitosti, održivosti i transparentnosti jedinica lokalne samouprave. Smanjili smo i broj agencija i zavoda, i nastavit ćemo još odlučnije s digitalizacijom javne uprave kako bi bila što djelotvornija i dostupnija građanima.

U jesen će doći do gospodarske krize i naglog porasta nezaposlenosti zbog posljedica epidemije korone. Vlada jest sačuvala 600.000 radnih mjesta, ali to ne može trajati unedogled. Što Vlada namjerava napraviti da se amortizira ovaj udar?

Hrvatska je među prvim zemljama EU-a počela provoditi mjere za održavanje zaposlenosti i likvidnosti gospodarstva. Naš paket pomoći gospodarstvu, koji smo donijeli uslijed pojave krize izazvane koronavirusom, težak je oko 30 milijardi kuna. Po snazi mjera u odnosu na veličinu gospodarstva bili smo među najizdašnijima u EU. I unatoč najvećoj krizi, ljudi su ostali zaposleni. Mjerama koje smo poduzeli spašeno je više od 600.000 radnih mjesta i 100.000 poslodavaca, a isplaćeno je gotovo šest milijardi kuna. Danas imamo 7000 osiguranika više nego prije korona krize. Počela je provedba mjere za skraćivanje radnog vremena, s maksimalnim iznosom do 2000 kuna, kao i mjere za samozapošljavanje i pomoć mikropoduzetnicima. HZZ je reaktivirao sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza.

Nastavljaju se i potpore u iznosu od 4000 kuna za plaće radnike u najugroženijim sektorima s najvećim padom aktivnosti, a to su putnički promet, ugostiteljstvo, turizam, hotelijerstvo te organizacija događaja. Kako bismo dodatno rasteretili gospodarstvo, provodit ćemo daljnje porezno rasterećenje, poput smanjenja poreza na dohodak i na dobit. Također, poticat ćemo investicije u kombinaciji s pojačanom apsorpcijom sredstava iz europskog proračuna te iz Programa za oporavak i otpornost EU-a. Dodatno, utjecat ćemo na povećanje produktivnosti, poticanje izvoza te globalne konkurentnosti Hrvatske, i tako stvarati prostor za povećavanje porezne osnovice. Time osiguravamo ostvarivanje dodatnih proračunskih i investicijskih prihoda putem snažnije stope gospodarskog rasta u narednim godinama. Već sada se očekuje da Hrvatska bude među državama koje bi mogle ostvariti najbrži gospodarski oporavak u 2021. godini, jer i po nedavnim prognozama gospodarskog rasta Europske komisije, za Hrvatsku se očekuje rast BDP-a od 7,5 posto u odnosu na 2020.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog koalicije sa SDSS-om bili ste meta tvrdih napada s desnice. U kampanji ste jasno rekli da ćete Vladu ponovo formirati sa SDSS-om. I uvjerljivo ste pobijedili. Je li takav ishod ovih izbora definitivno demantirao tvrdnje Milorada Pupovca da u hrvatskom društvu postoji “opsesivna mržnja” prema Srbima?

HDZ je i ranije bio otvoren za participaciju nacionalnih manjina u vlasti, slijedom čega su nacionalne manjine praktički u kontinuitetu bile dio različitih vlada. Predstavnici manjina dali su podršku ovoj Vladi te će u njoj imati svog predstavnika u ulozi potpredsjednika Vlade za društvena pitanja i ljudska prava. To radimo s punim uvjerenjem da je to dobro za zdravu političku kulturu, jačanje dijaloga i tolerantno ozračje u Hrvatskoj koja je europski orijentirana i uključiva zemlja.

Domovinski pokret osvojio je 16 mandata, ali su očekivali puno više. Zbog čega se to dogodilo?

Oni su svoja očekivanja temeljili na otkidanju biračkog tijela HDZ-a, što im nije uspjelo. HDZ je ostvario uvjerljivu pobjedu unatoč formiranju pokreta na desnom političkom spektru. Nakon predsjedničkih izbora, gdje je nakon razbijanja desnog biračkog tijela došlo do pobjede kandidata ljevice, gospodin Škoro sada je pokušao uvjetovati HDZ-u tko ne smije biti predsjednik Vlade, bez ikakvih argumenata, i to im je bio forte kampanje.

Takav pokušaj ponavljanja promašenih teza Mosta pokazuje isključivost i manjak odgovornosti prema zemlji i uspostavljanju stabilne i funkcionalne vlasti. Meni ne bi palo na pamet da uvjetujem drugoj stranci tko im je kandidat za premijera. Građani, kao i članovi HDZ-a dali su nam povjerenje za smjer kojim vodimo Hrvatsku. Razne teze koje slušamo nekoliko godina unatrag baš od političara koji pripadaju Domovinskom pokretu o tome da ovo nije autentični HDZ na ovim izborima doživjele su definitivan poraz.

Zbog čega je SDP prošao tako loše?

Mi smo vodili pozitivnu kampanju orijentiranu na budućnost, za razliku od SDP-a koji se sakrio iza koalicije od čak desetak stranaka i fokusirao na destruktivnu retoriku. Naš program Sigurna Hrvatska nudio je jasnu viziju kako očuvati radna mjesta, plaće, mirovine i granice u izazovnim vremenima koja su pred nama. S druge strane, SDP je isprva banaliziralo razmjere pandemije na zdravstvenu sigurnost građana i gospodarske posljedice, a potom je nastojao dezavuirati rad struke i praktički su se odlučili navijati za koronu. Usto, kod jednog dijela neodlučnih birača ulogu su odigrali i dojmovi kod sučeljavanja.

Nakon izbora i nakon što smo osigurali potrebnu većinu, pozvao sam na sastanak predstavnike stranaka koje su dobile mandat hrvatskih birača, iz poštovanja i prema njima i prema biračima, kako bismo razgovarali o daljnjim mjerama u borbi protiv COVID-19 te o gospodarskoj stabilnosti Hrvatske, očuvanju radnih mjesta, korištenju izvora financiranja iz EU-a za brži oporavak, Zakonu u obnovi Zagreba i drugim temama važnim za budućnost zemlje. Oporba se nije odazvala, koristeći pritom banalne i neuvjerljive izlike. Šteta da ni nakon izbora, kada je većina već bila definirana i poznata, ne pokazuju želju da budu konstruktivni, a time ni potrebnu odgovornost s obzirom na ozbiljan trenutak u kojem se Hrvatska nalazi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.