Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 4.284.889 stanovnika od čega je 328.738 pripadnika nacionalnih manjina i to: Albanaca 17.513 (0,41%), Austrijanaca 297 (0,01%), Bošnjaka 31.479 (0,73%), Bugara 350 (0,01%), Crnogoraca 4.517 (0,11%), Čeha 9.641 (0,22%), Mađara 14.048 (0,33%), Makedonaca 4.138 (0,10%), Nijemaca 2.965 (0,07%), Poljaka 672 (0,02%), Roma 16.975 (0.40%), Rumunja 435 (0.01%), Rusa 1.279 (0,03%), Rusina 1936 (0,05%) Slovaka, 4.753(0,11%), Slovenaca 10.517 (0,25%), Srba 186.633 (4,36%), Talijana 17.807 (0,42%), Turaka 367 (0,01%), Ukrajinaca 1.878 (0,04%), Vlaha 29 (0,00) i Židova 509 (0,01%).
“Želim ponoviti to da je moja želja da svi manjinski zastupnici podrže vladu, oni su to i učinili. Mogli smo razgovarati i s nekim drugim partnerima, a to smo ostavili za neka druga izborna vremena jer su se ti potencijalni partneri tijekom kampanje ponašali na neprihvatljiv način, ucjenjujući pobjedničku stranku. Zato smo išli na suradnju s onima s kojima smo surađivali tijekom proteklih godina”, rekao je Andrej Plenković nakon što mu je predsjednik Zoran Milanović dao mandat za sastavljanje Vlade.
Tko su pripadnici nacionalnih manjina koji su ušli u Sabor i koliko su dobili glasova?
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 328.738 građana RH izjašnjavalo se ujedno i pripadnicima nacionalnih manjina. Pravo izlaska na ove parlamentarne izbore imalo je ukupno 295 091 birača pripadnika manjina. Svoje pravo je, gledajući pravovaljane glasačke listiće, konzumiralo tek njih 29 347 ili približno 10 posto.
Pretvorimo li broj glasova u mandate za jedan mandat od osam predviđenih za manjine bilo je potrebno skupiti tek 3668 glasova.
Srpsku manjinu predstavljaju – Pupovac, Jeckov, Milošević – ukupna izlaznost 7,1 posto
Prema popisu stanovništva iz 2011. Srba je 186 633, a prema broju koje je objavilo resorno Ministarstvo uprave pravo glasovanja na ovim parlamentarnim izborima imalo je 189 441 pripadnika te nacionalne manjine.
Od ukupno 13.565 birača srpske manjine, glasovalo je (prema važećim glasačkim listićima) 13.551 birača. odnosno, ukupna izlaznost pripadnika srpske nacionalne manjine je 7,1 posto. Tako je nešto više od 13 tisuća pripadnika srpske manjine, odlučilo da će preko 180 tisuća Srba predstavljati članovi SDSS-a – Milorad Pupovac koji je osvojio 10.733 glasa, Dragana Jeckov 8.376, a Boris Milošević 7.715 glasova. Uz njih, kandidati su bili Srđan Milaković (2.010 glasova), Siniša Ljubojević (1.196) i Jovica Radmanović (1.178).
Plenković je najavio kako će Milošević biti jedan od četiri potpredsjednika Vlade, stoga umjesto njega u Sabor ulazi zamjenica Anja Šimpraga.
Mađarsku manjinu predstavlja Robert Jankovics – izlaznost 24,4 posto
Foto: Fah
Mađara je prema popisu bilo 14 048, biračko pravo je na ovim parlamentarnim izborima prema izvješću Ministarstva uprave imalo 11 606 pripadnika te manjine.
Za mađarsku manjinu glasovalo je ukupno 2.843 birača, odnosno po broju važećih listića 2.842 birača, to je u odnosu na broj birača koji su imali pravo izlaska na biralište 24,4 posto. Mađarsku nacionalnu manjinu u Hrvatskom saboru ponovno će zastupati kao i u posljednjem sazivu Robert Jankovics (2.807) koji je bio i jedini kandidat.
Talijansku manjinu u Saboru zastupa Furio Radin – izlaznost 5,4 posto
Foto: Fah
Stanovnika Hrvatske koji se izjašnjavaju kao Talijani prema popisu iz 2011. bilo je 17 807, a pravo izlaska na biralište ove godine imalo je njih 17 414. Na glasovanje se odlučilo 950 Talijana, što je tek 5,4 posto.
Za zastupnika talijanske nacionalne manjine ponovno je izabran Furio Radin (890) koji je također bio jedini kandidat. Radin, koji je u saborske klupe prvi put ušao još daleke 1992., najdugovječniji je saborski zastupnik.
Pripadnike češke i slovačke manjine predstavlja Čeh Vladimir Bilek – izlaznost 16 posto
Foto: Fah
Prema popisu stanovnika koji se izjašnjavaju kao Česi i Slovaci bilo je 14 394, dok je Ministarstvo uprave izvijestilo da je punoljetnik pripadnika s biračkim pravom 10 543. Od toga je broja na birališta na parlamentarnim izborima izašlo tek 1.705 birača, odnosno 16 posto. Ponovno je, kao i na posljednjim parlamentarnim manjinama 2016., mandat osvojio Čeh Vladimir Bilek (1.514), dok je njegov protukandidat Ivan Komak dobio 180 glasova. Bileku je ovo četvrti mandat.
Kajtazi predstavlja austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu – izlaznost 23 posto
Foto: Fah
Pripadnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine prema popisu bilo je 27 692, biračko pravo ove godine imalo je 20 838 pripadnika te manjine, a izašlo je 4823 što čini 23 posto.
Njih će predstavljati ponovno kandidat romske manjine, Veljko Kajtazi. On je s 3.745 glasova pobijedio ispred trojice protukandidata – Franje Horvata (673), Roberta Bosaka (305) i Bari Ahmedija (49).
Ermina Lekaj Prljaskaj zastupa pripadnike albanske, bošnjačke, crnogorske, slovenske i makedonske manjine – izlaznost 12 posto
Foto: Fah
Prema popisu iz 2011. pripadnika albanske, bošnjačke, crnogorske, slovenske i makedonske manjine bilo je 68 164. Pravo izlaska na biralište imalo je njih 45 258, a biračko pravo konzumiralo je njih 5 477, odnosno 12 posto.
Njih će ponovno predstavljati zastupnica iz redova albanske manjine Ermina Lekaj Prljaskaj koja je s 1.725 glasova pobijedila šestoricu protukandidata – Bermina Meškića, Idrisa Sulejmanija, Armina Hodžića, Nedžada Hodžića, Mensura Ferhatovića i Habiba Tahirija.
Lekaj Prljaskaj je kandidirala Unija Albanija u Republici Hrvatskoj te je već u dva mandata zastupala ovih pet nacionalnih manjina.
Što su manjine i koje su zastupljene u Hrvatskoj?
Nacionalna manjina u smislu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina skupina je hrvatskih državljana čiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.
Položaj nacionalnih manjina određen je danas međunarodnim pravom, ali uvijek uz veliki utjecaj društvenih prilika i političkih karakteristika države u kojoj nacionalne manjine žive. Danas je uobičajeno da se položaj i prava nacionalnih manjina reguliraju na najvišem nivou ustavnim odredbama, uz preciziranje zakonima.
U Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske navedeno je da se Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.
Koja su posebna prava manjina?
Republika Hrvatska, sukladno pozitivnim propisima, osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina. Neka od njih su:
-izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini;
-uporabu imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu;
-dobivanje osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu;
-služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi;
-odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe;
-uporabu svojih znamenja i simbola;
-kulturnu autonomiju održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije;
-pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
-pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
-samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
-zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
-sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, , ostvarivanje prava i sloboda.
Manjine na izborima i privilegirani mandati
Pripadnici nacionalnih manjina uz opće imaju i posebno biračko pravo koje im osigurava osam zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru. Naime, dvanaestu izbornu jedinicu čini cjelokupno područje Republike Hrvatske u kojoj pripadnici autohtonih nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Sabor.
Za njih je predviđeno osam privilegiranih zastupničkih mjesta i to:
– pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika,
– pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika,
– pripadnici mađarske nacionalne manjine također biraju jednog zastupnika,
– pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika
– pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika,
– pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Manjine često na prevagi parlamentarne većine
Prema službenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, predstavnici nacionalnih manjina ulaze s vrlo malim brojem glasova u Sabor. Osim toga, pripadnici srpske nacionalne manjine imaju pravo na 3 preferencijska glasa, birači na listi nacionalne manjine za koju glasaju zaokružuju ime i prezime kandidata za kojeg žele da ih predstavlja, a u Sabor ulaze oni s najviše osvojenih glasova.
Nijedan parlament u zemljama Europske unije ne poznaje toliko visok stupanj pozitivne diskriminacije kao što je to u Hrvatskoj. Većina zemalja Unije nema predstavnike nacionalnih manjina u parlamentu. Tako je u Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Estoniji, Litvi, Letoniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj.
Države članice Europske unije nisu dužne imati zasebne parlamentarne zastupnike nacionalnih manjina. Ta preporuka pojašnjava se činjenicom da zemlje članice Europske unije imaju riješeno pitanje nacionalnih manjina.
No, model prema kojem pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru imaju osiguranih osam zastupnika, a koje biraju s posebnih manjinskih lista, posljednjih se godina i u domaćem političkom diskursu sve češće kritizira, osobito zato što mandati manjina predstavljaju jezičac na vagi buduće Vlade.
“Manje od deset posto pripadnika svih nacionalnih manjina na parlamentarnim izborima bira kandidate manjina. Stoga, ne znam koga oni u Saboru zapravo predstavljaju, osim dizače ruku premijeru Andreju Plenkoviću? Problematično je i što se predstavnici nacionalnih manjina u Saboru vrijednosno svrstavaju samo na jednu stranu, a to je lijevo, možemo reći i ljevije od lijevog pa oni zapravo ne predstavljaju niti pripadnike svoje manjina s drugim vrijednosnim uvjerenjima.”, ocijenila je u razgovoru za Narod.hr dr. Natalija Kanački, članica Upravnog odbora udruge U ime obitelji i članica organizacijskog odbora građanske inicijative Narod odlučuje.
Na problematiziranje manjina koje čine prevagu u Vladi, osvrnuo se i kolumnist Marinko Jurasić.
“Ne ispunjava li vas ponosom što nakon parlamentarnih izbora nije izborni pobjednik taj koji je najbučniji, te određuje tko može, a tko ne može u vladu, već predstavnici nacionalnih manjina zahtijevaju, uvjetuju, biraju resore i potpredsjedničke pozicije u novoj vladi, te određuju koje političke skupine ili pojedinci mogu ili ne mogu u pobjednički tabor. Nije li dražesno, vrhunac političke šarmantnosti što “miševi kolo vode”, jer na koncu nije li upravo zbog toga demokratska većina odlučila favorizirati nacionalne manjine. Šteta što se to ne propagira izvan naših granica, jer tako što nema nigdje u Europi, a i šire”, napisao je Jurasić u kolumni za Večernji list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
