Počela predizborna kampanja za novog predsjednika SDP-a – ima li kandidata koji nema aferu iza sebe?

Foto: fah

Prvi krug unutarstranačkih izbora za predsjednika SDP-a održat će se 19. studenog, a kandidata je sedam. Davor Bernardić, Karolina Leaković, Orsat Miljenić, Ranko Ostojić, Tonino Picula, Gordana Sobol i Vesna Škulić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Održano je i prvo sučeljavanje kandidata, na kojem se nisu pojavile Vesna Škulić i Gordana Sobol. Kandidati su složni da SDP mora postati stranka svih koji žive od svoga rada i težiti smanjivanju društvenih nejednakosti.

Sučeljavanja se održavaju svaki drugi dan, nakon Zagreba slijede, Osijek, Rijeka, Split, a u igri su još i Varaždin, Zabok, Koprivnica te Dubrovnik.

No što zapravo znamo o kandidatima za novog šefa SDP-a i otkud sada toliki broj kandidata, dok su na prošlim izborima bili kandidati samo Zoran Milanović i Zlatko Komadina?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vjekoslav Magaš je u Hrvatskom tjedniku ocijenio da je tolika količina kandidata za predsjednika više izraz gubitničkog bunila i nedostatak stranačkog autoriteta, većina kandidata hvali se u medijima tim brojem, pa i bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

“Više je kandidata, to je odlično. Ja sam već prije rekao da je najgora stvar koja se može dogoditi – jedan član, jedan glas, jedan kandidat. Dobro je da vide tko smo i što smo i da izaberu onoga tko će najbolje voditi SDP”, kazao je Orsat Miljenić.

“Hoće li se neki od brojnih kandidata usuditi priupitati Orsata Miljenića zašto je svojedobno prionuo pisanju famoznog “Lex Perković” i zašto je u stilu spin-majstora grubo obmanjivao javnost i do neukusa relativizirao ozbiljne prigovore Europske povjerenice za pravosuđe Vivijane Reding? Hoće li ga netko prozvati da demantira ono što se već godinama govori u odvjetničkim krugovima, tj. da je kao ministar pravosuđa ostao tajni ortak jednoga odvjetničkog društva. Hoće li netko priupitati gospodina Davora Bernardića što znače njegovi svibanjski posjeti Kumrovcu, na orgijama za pokojnoga zločinca Tita? Ako, pak, izaberu Gordanu Sobol, neki dodvorice bi uskoro mogli na Iblerovu trgu montirati plesnu štangu”, ustvrdio je Magaš u Hrvatskom tjedniku od 29. rujna 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I Picula se raduje što načelo ‘jedan član jedan glas’ nije samo puka forma. Na pitanje što očekuje od izbora uzvratio je kako se kandidirao da bi pobijedio.”Ja sam se kandidirao individualno, iznosim svoje iskustvo i volju da pomognem stranci kad joj je potrebno, o motivima drugih neću komentirati”, rekao je Picula.

Još jednom je pojasnio i najavu da, u slučaju da postane predsjednik SDP-a, neće odstupiti s dužnosti eurozastupnika.
Uvjeren je kako je obveze u Bruxellesu i Zagrebu moguće uskladiti. “Oni koji su moju kandidaturu shvatili kao ostanak u Bruxellesu, a vođenje na daljinu SDP-a, nisu to dobro shvatili. Ja ću dokazati da je to moguće”, dodao je Picula.

Kandidat Davor Bernardić skupio je preko 10 tisuća potpisa za kandidaturu, što je daleko više od svih kandidata, no Ivan Klarin je podnio prigovor u kojem iznosi da dio potpisnika nije osobno dao potporu Bernardiću i zatražio od središnje izborne komisije SDP-a da utvrdi ispravnost potpisa, nakon čega se ustanovilo da je dio potpisa lažiran. Bernardić je istaknuo i u žustrom protivljenju inicijative za promjenu naziva Trga maršala Tita u Kazališni trg.
U tome mu se pridružio i protukandidat Ranko Ostojić, koji je poručio organizatorima inicijative „No pasaran“, odnosno neće vam proći, a jučer je na sučeljavanju kandidata izjavio kako se trebaju zajedno boriti protiv fašista i antisemitizma(?!).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prisjetimo se Ostojićeve afere sa stanom Nine Pavića u kojem je živio. Ovaj stan, koji je s balkonom i spremištem veličine 60,12 četvornih metara, nalazi se u zagrebačkoj općini Maksimir, u Bužanovoj ulici na broju 6c. Iz zemljišnih knjiga bilo je vidljivo da je taj stan na trećem katu u vlasništvu tvrtke Com.Com, čiji je “gazda” upravo Ninoslav Pavić. U to vrijeme ta se tvrtka nalazila na Linićevoj listi srama zbog poreznog duga od 2,521.402,02 kune. To nije smetalo tomu da Agencija za upravljanje državnom imovinom plaća istoj tvrtki najam za stan u kojem živi ministar Ranko Ostojić.

“Ugovor ima AUDIO (Agencija za upravljanje državnom imovinom) do 31. prosinca, dokad bi mi trebali riješiti najam dvosobnog stana kako je od njih i traženo jer bez toga djeca ne mogu prijeći na polugodištu u Zagreb”, tvrdio je tada Ranko Ostojić.

Ranko Ostojić bio je zaposlenik Ninoslava Pavića, kao član uprave Slobodne Dalmacije od 2005. godine do ljeta 2007. godine, a potom je imenovan za direktora investicija i gradnje kompleksa tog splitskog dnevnika u Dugopolju. Tada je i počeo koristiti stan u Bužanovoj, ali je u njemu ostao, i kao saborski zastupnik, i kasnije kao ministar.
Godinu dana kasnije, 2013. Godine, pojavila se informacija da se Ostojić seli iz tog stana. Agencija AUDIO je ministru Ostojiću stan u vlasništvu Ninoslava Pavića plaćala od 2008. godine.

Gordana Sobol je najpoznatija po tome što je tužila ratnog heroja i generala pobjedničke vojske koja je oslobodila Hrvatsku od srpske agresije – Željka Glasnovića – DORH-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U emisiji „Nulta točka“ 2012. godine, kada se vodio prijepor o Jovanovićevom Zdravstvenom (seksualnom) odgoju Gordana Sobol upustila se u žestoku raspravu s biskupom Uzinićem i potpredsjednicom udruge Grozd ovim riječima: “Prema vama u školi se ne bi smjelo učiti o zaštiti o bolestima i homoseksualcima!”. Kada je tadašnji potpredsjednik HDZ-a Jelić pozvao roditelje da ne odustaju od borbe i drže se zakona olako je izjavila: „Vjerujem u stručnost i odgovornost naših roditelja i ravnatelja i nadam se da neće poslušati vaš glas, jer to nije glas pameti!“.

Slično se prema generalnu Glasnoviću ponijela i njena kolegice Karolina Leaković u emisiji Studio 4. Tada je optužila Glasnovića da je bio u HDZ-u vrijeme spornih privatizacija, a kada je spomenuo lustraciju, Leaković se osjetila ugroženom.

“Ne vidim zašto inzistira na ovom govoru kojim se prijeti meni i dobrom dijelu javnosti, pogotovo vama novinarima, ali i ljudima koji rade u građanskim udrugama ili se bave civilnim društvom, zašto im se prijeti na ovaj način. Kako ćemo provesti ono što Vlada Tihomira Orešković želi, a to je reformski smjer. Sumnjam da je zabrana javnog govora taj smjer i nisam za to da se nekome ograniče ljudska i građanska prava”, rekla je Leaković.

Zanimljive su i njezine posljednje izjave u kojima navodi da u Jugoslaviji nije bilo totalitarizma.

“Jugoslavenski socijalizam nije zlo. On mi je prihvatljiv i treba biti prihvatljiv svima koji žele da mi koji živimo u društvu, sudjelujemo u donošenju odluka tog društva”, rekla je Leaković u nedavnom intervjuu za N1.

“Taj režim nije totalitaran, pa bilo je izbora. Na malo drugačiji način, ali to nije bio totalitarizam”, smatra ona.
Na svom facebook profilu napisala je kako je kapitalizam ustvari neofašizam.

“Govorim o potrebi da anatifašizam obuhvati prakse otpora prema dominantnom ekonomskom poretku jer kapitalizam uvjetuje pojavu neofašizma”, te dodaje “Zadaća ljevičara je ponuditi im promociju antifašizma kao borbe protiv kapitalističkog sustava u kojem živimo.”

Na sučeljavanju kandidata glasan je bio Orsat Miljenić, naročito u prozivanju molitvenih zajednica.

„Smatram da su danas u Hrvatskoj molitvene zajednice protiv pobačaja veći problem od njegove zabrane. Stranka prema njima mora zauzeti jasan stav i pridobiti birače koji ne žele da im se Crkva miješa u osobni život.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.