Pogledajte odgovore na Pupovčevu kampanju ‘Da se bolje razumijemo’ koji se šire društvenim mrežama

Foto: Snimka zaslona/Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

“Kolinda Grabar-Kitarović – Predsjednica. Jer Hrvatska zna”, “Zoran Milanović – Normalno, predsjednik s karakterom”, “Miroslav Škoro – Sad il’ nikada!” – izborni su slogani troje glavnih predsjedničkih kandidata koji se od jučer na jumbo plakatima mogu vidjeti ispisani i na ćirilici. Na dnu tih plakata stoji SNV na latinici i ćirilici, te slogan “Da se bolje razumijemo”.

Riječ je o trećoj, ujedno i završnoj fazi ćirilične kampanje “Da se bolje razumijemo” koju je prije dva mjeseca pokrenulo Srpsko narodno vijeće. Kampanja bi trebala trajati do kraja godine, a plakati će biti postavljeni u Zagrebu, Splitu i Rijeci.

Saborski zastupnik HDZ-a Stevo Culej objavio je:

“Milorade ajde mi prevedi.”, uz fotografiju na ćirilici: “Gde su tela 2717 ubijenih Vukovaraca?”

I brojni drugi građani nezadovoljni rasipanjem državnog novca za provociranje hrvatske javnosti društvenim mrežama počeli su dijeliti svoje komentare.

Jedna od objava prikazuje Dubrovnik u plamenu 6. prosinca 1991., također uz natpis: “Da se bolje razumijemo”.

Foto: snimka zaslona

“Etnobiznis Plenkovićevog strateškog partnera u punom sjaju iz džepova osiromašenog hrvatskog puka.”, napisala je jedna korisnica.

 

“Smisao naše ćirilične kampanje je razvoj tolerancije i osjećaja poštivanja razlika, prestanak identificiranja ćirilice s onim što ona nije. Zbog toga smo iskoristili poruke predsjedničkih kandidata da pokažemo da te poruke znače isto i na jednom i drugom pismu, neovisno kako se one pisale i da ohrabrimo sve ljude srpske nacionalnosti da sudjeluju na ovim izborima, da afirmiraju svoje pravo građanstva koje je antićirilična kampanja sigurno osporavala i potiskivala”, kazao je Milorad Pupovac, čelnik SDSS-a i predsjednik Savjeta SNV-a za Jutarnji.

Kampanja “Da se bolje razumijemo” počela je u Vukovaru kada su na sjednici Gradskog vijeća koja je održana sredinom listopada, vijećnici iz redova srpske nacionalne manjine gradonačelniku Ivanu Penavi uručili tekst Statuta grada Vukovara na ćirilici. Nakon što je na sjednici prethodno rečeno kako se nisu stekli uvjeti za ravnopravnu upotrebu ćirilice u Vukovaru, SDSS-ov vijećnik Srđan Kolar uručio je Penavi Statut na ćirilici uz natpis na latinici – “da se bolje razumijemo”. Gradonačelnik Penava Statut je demonstrativno bacio zbog provokacije. Kampanja SNV-a potom se nastavila u studenome kada su na latinici i ćirilici pozvali na zajedničko gledanje dviju utakmica Lige prvaka – Dinama protiv Šahtara te Crvene zvezde protiv Tottenhama.

“U srijedu gledamo zajedno nogomet i fudbal”, pisalo je dvojezično na plakatu, uz potpis SNV – da se bolje razumijemo. Bila je to druga faza kampanje, dok su u ovoj zadnjoj fazi korištene poruke predsjedničkih kandidata.

Pupovac: ‘Nije provokacija’

“Kakve god reakcije bile, one će biti pokazatelj zrelosti našeg društva na priznavanje razlika, posebno na priznavanje pisma koje je povijesno, historijsko, pismo i hrvatskog naroda. I kakve god te reakcije mogle biti, one će biti korisne. Bude li više pozitivnih ili neutralnih to će biti znak da ćirilica i da građani koji je koriste ili se identificiraju s ćirilicom, stječu sve više prava građanstva. Ako bude više negativnih, ili dovoljan broj, pokazat će se da je potrebno da svi radimo na tome da toga nema, a posebno ključne institucije države kao što su predsjednik ili predsjednica države”, komentirao je Pupovac. Na pitanje hoće li to neki shvatiti kao provokaciju, kaže kako to nije provokacija, piše Jutarnji.

“Nije provokacija ako se borite, ako inzistirate i djelujete tako da se svaki čovjek u zemlji osjeća građaninom i da se razlike poštuju”, kazao je Pupovac.

Kampanju SNV-a “Da se bolje razumijemo” komentirali su i u stožerima troje predsjedničkih kandidata.

“Ovo je slobodna zemlja. Svatko ima pravo pisati i govoriti što želi, ali za to mora imati i odgovornost”, komentirali su iz stožera HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović.

“Mi plakate još nismo vidjeli, čuli smo za njih i normalno je normalno, bez obzira na kojem jeziku ili pismu bilo”, poručili su iz stožera SDP-ovog kandidata Zorana Milanovića.

I komentar iz stožera Miroslava Škore bio je kratak.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

“Kad Miroslav Škoro pobijedi na predsjedničkim izborima, onda će SNV doista puno bolje razumjeti svoju ulogu u hrvatskom društvu. Ako se dosad i nismo razumjeli, nakon 22. prosinca puno ćemo se bolje razumjeti”, rekli su u Škorinom stožeru za Jutarnji.

SNV tvrdi: Značajan broj Vukovaraca i Vukovarki zakinut za svoja ljudska i manjinska prava

Srpsko narodno vijeće pokrenulo je kampanju Da se bolje razumijemo, kako navode, “za normaliziranje upotrebe ćiriličnog pisma u javnoj i privatnoj sferi. Naša je kampanja počela u Vukovaru u kojem je značajan broj Vukovaraca i Vukovarki zakinut za svoja ljudska i manjinska prava. Vijećnici su Gradskom vijeću ponudili tekst Statuta na ćirilici iskazavši time odanost samome tekstu Statuta kao i vlastitom gradu. Veličina tog i bilo kojeg drugog grada mjeri se i mjerit će se otvorenošću i međusobnim uvažavanjem njegovih građana, ali i svih onih koji u njega dolaze u dobroj vjeri.

Srpsko narodno vijeće ovom kampanjom, kao i svim drugim aktivnostima, poziva na dijalog, na razumijevanje, na usuglašavanje, na mir. Ćirilica je pismo koje šaljemo hrvatskoj kulturi odnosno koje, nakon njezina nepotrebna čišćenja, vraćamo hrvatskoj kulturi. Pismo ne može biti manjinsko i ne može biti simbol destrukcije. Nastajalo je i srastalo s pismenošću i kulturom mnogih naroda pa tako i srpskog.”, stoji na službenim stranicama.

Na kraju navode da je cilj “ohrabrivanje sugrađana, osobito onih kojima je dosta straha i četiri zida”.

Što je Srpsko narodno vijeće i što bi trebalo raditi?

Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine, izabrano je političko, savjetodavno i koordinativno tijelo koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj. Djeluju kao koordinacija 94 vijeća srpske nacionalne manjine koja su osnovana na temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

> Milorad Pupovac – štovatelj Tita izabran za predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava

> Srpsko narodno vijeće dodijelilo Frljiću nagradu za humanizam, toleranciju i antifašističke vrijednosti

> U ime obitelji informirala međunarodne institucije o porastu lijevog (komunističkog) ekstremizma u Republici Hrvatskoj

Nedavno izabrani novi predsjednik SNV-a, Boris Milošević, saborski je zastupnik gdje predstavlja srpsku manjinu te je član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i član Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Njihov član Savjeta Milorad Pupovac izabran je za predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, iako on osobno podržava lik i djelo Josipa Broza Tita, pod čijim totalitarnim režimom su masovno kršena ljudska prava, što priznaju i Rezolucija Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina iz 2006. i Deklaracija Hrvatskog sabora. Zastupnik Pupovac proveo je na čelu SNV-a posljednje 22 godine. Osim što je koalicijski partner vladajućeg HDZ-a, Pupovac je u mandatu Vlade Andreja Plenkovića postao članom saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i članom saborskog Odbora za vanjsku politiku.

Dopredsjednica Srpskog narodnog vijeća je Dragana Jeckov, također saborska zastupnica koja obnaša dužnost članice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ali i članice Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije te članice Odbora za poljoprivredu.

Prema statutu, SNV se bavi zaštitom i promocijom ljudskih, građanskih i nacionalnih prava Srba, te pitanjima njihova identiteta, participacije i integracije u hrvatsko društvo. Vijeće je osnovano na temelju Erdutskog sporazuma i Pisma Vlade RH o dovršenju mirne reintegracije, koji Srbima jamče manjinsku samoupravu i pravo na organiziranje, te na temelju dugogodišnje tradicije srpske samouprave.

Osnovano je 1997. godine u Zagrebu na inicijativu Saveza srpskih organizacija (SKD Prosvjeta, Srpski demokratski forum, Zajednica Srba Rijeke i Istre, Zajedničko veće opština), a osnivači su bili i Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), Baranjski demokratski forum, Udruženje izbjeglih i prognanih Srba, predstavnici nekih crkvenih općina Srpske pravoslavne crkve, saborski zastupnici Srbi i ugledni pojedinci.

Nakon donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 2002. godine mijenja se način formiranja i organiziranja manjinskih vijeća. Vijeća se biraju tajnim izborima koje organizira država (do sada je održano pet krugova – 2003., 2007., 2011., 2015. 2019.) u svim jedinicama samouprave na čijem području broj Srba prelazi 1,5 posto. U jedinicama lokalne samouprave vijeća se biraju ukoliko na tom području živi više od 200 pripadnika srpske manjine, a u jedinicama regionalne samouprave ukoliko njihov broj premašuje 500. U slučajevima kada nije ispunjen barem jedan od ovih uvjeta, a na području samouprave živi najmanje 100 pripadnika manjine, bira se predstavnik.

Iz Statuta SNV-a temelj osnivanja Vijeća su:

a) članci 3., 14.,15. i 43. Ustava Republike Hrvatske, u kojima je proklamirano načelo da su sloboda, jednakost i nacionalna ravnopravnost najviše vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske, a koje pripadaju građanima Republike Hrvatske neovisno od njihovog nacionalnog, vjerskog ili drugog porijekla, da su u Republici Hrvatskoj ravnopravni pripadnici svih naroda ili manjina, da se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite ili zauzimanja za politička, nacionalna, kulturna, socijalna, ekonomska i druga prava i ciljeve;

b) Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), kojime se uz ostalo priznaje pravo na slobodu izražavanja, pravo etničkih i nacionalnih manjina na samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja svojih nacionalnih i drugih interesa u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom, te zaštita ravnopravnog učestvovanja u javnim poslovima i uživanja političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih prava;

Iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Članak 25. (1) Vijeće nacionalne manjine je neprofitna pravna osoba. Svojstvo pravne osobe stječe upisom u registar vijeća nacionalnih manjina kojeg vodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

Rehabilitacija kršitelja ljudskih prava

Podsjetimo, udruga U ime obitelji uputila je dopis svim saborskim zastupnicima, članovima Vlade i Predsjednici Republike o tome da novoizabrani predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava, Milorad Pupovac, organizira rehabilitaciju kršitelja ljudskih prava – Josipa Broza Tita. Više možete čitati ovdje:

 U ime obitelji: Novoizabrani predsjednik Odbora za ljudska prava Pupovac organizira rehabilitaciju kršitelja ljudskih prava – Tita

Osim toga, udruga U ime obitelji informirala je čelnike međunarodnih institucija – Europskog parlamenta, Europske komisije, Vijeća Europske unije, Agencije Europske unije za temeljna prava, Odbora za ljudska prava Europskog parlamenta, Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Odbora za pravne poslove i ljudska prava kao i Odbora za politička pitanja i demokraciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe te Europskog ombudsmana, generalnog direktora za ljudska prava i vladavinu prava Venecijanske komisije, Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, o zamjetnom porastu lijevog (komunističkog) ekstremizma u Republici Hrvatskoj, koji se između ostalog ogleda u tome što različite udruge, institucije i političke stranke javno zagovaraju rehabilitaciju i veličaju lik i djelo jugoslavenskog komunističkog diktatora i zločinca Josipa Broza Tita.

> (VIDEO) Zastupnica SDSS-a u Hrvatskom saboru govorila na srpskom jeziku: Koji je službeni jezik ove institucije?

> (VIDEO) Dragana Jeckov ponovno u Hrvatskom saboru na srpskome jeziku – o bacanju hrane na Pupovca i Miloševića

> Ivica Šola: Milorade, daj se više uozbilji, prestani biti piroman

> Je li Milorad Pupovac bio iskren kada je ustvrdio da on nikada nije rekao da je ‘Hrvatska ustaška država’?

> Evo kakve su naslovnice objavljivale Pupovčeve ‘Novosti’, financirane iz hrvatskog proračuna!

> Marcel Holjevac: Pupovčev popis narodnih neprijatelja – što je sljedeće, traka oko ruke za “srbofobe”?

> Evo što Milorad Pupovac kaže o portalu Narod.hr!

SNV-ov bilten – popis narodnih neprijatelja?

SNV Bulletin periodično je izdanje Srpskog narodnog vijeća u kojem se donose analize i izvještaji o temama od interesa za Srbe u Hrvatskoj. Riječ je o biltenu kojeg objavljuju pod naslovom “Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima”, i to za svaku pojedinačnu godinu.

Marija Selak, doktorica filozofije i bioetičarka s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, analizirala je taj bilten za 2017. godinu. “Želim istaknuti neke stvari jer smatram da u tom dokumentu postoje problematične teze jer se u isti koš trpa govor mržnje prema Srbima i neke druge izjave za koje smatram da tu ne pripadaju, primjerice kritika Jugoslavije, a time ako se uzima Srbe kao štit da bi se slale neke šire političke poruke, mislim da se srpskoj manjini čini najveća šteta.”, naglasila je gostujući u emisiji Peti dan na HRT-u.

Mišljenje o Titu ili kritički odnos prema Titu ne može se nazivati historijskim revizionizmom a mislim da ni samom historijskom revizionizmu nije mjesto u govoru mržnje prema Srbima, a kamoli onda dovesti u kontekst i sa Srbima kao takvima. Mislim da tome tu nije mjesto.”, dodala je kao drugi primjer ugledna bioetičarka.

Upozorila je da je neprihvatljivo u taj bilten uvrstiti kritike upućene Miloradu Pupovcu i da je demokratsko pravo kritizirati Milorada Pupovca.

“Milorad Pupovac javna je osoba i on zbog svog političkog angažmana može biti kritiziran, a ne može se to onda dovoditi u kontekst nasilja prema Srbima, jer onda bismo tom logikom sve ono što se piše u Novostima protiv Plenkovića ili protiv Kolinde Grabar-Kitarović mogli nazvati govorom mržnje prema Hrvatima”.

„Jedna teza za koju nikako ne vidim da upada u ovaj dokument, a to je teza Zlatka Hasanbegovića – ‘Jedina istinska hrvatska pobjeda u 20. stoljeću u kojoj se prepoznao beziznimno cijeli hrvatski narod je pobjeda u Domovinskom ratu. I ta je pobjeda jedini stvarni temelj na kojemu počiva moderna hrvatska država bez obzira na formalnopravna sljedništva’.”, navela je dr. sc. Selak i taj primjer koju je SNV uvrstio u “Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima”.

„Mislim da su to stvari, a izdvojila sam samo neke primjere, koje stvaraju animozitet i tenzije u društvu, stvari na koje se negativno reagira i ono što stvara revolt kod dijela zajednice a onda se taj revolt neopravdano proširuje i na sve Srbe kao takve. Ne može se manipulirati položajem nacionalnih manjina”, ističe Selak.

Pupovčeve Novosti financirane novcem hrvatskih poreznih obveznika – omalovažavaju RH

Tjednik Novosti Srpskog narodnog vijeća koje se financiraju iz hrvatskog državnog proračuna u visini od 3.200.000 kuna (oko 400.000 eura) godišnje, a redovito objavljuju članke i naslovnice koji su primjer izražavanja netolerancije prema većinskom hrvatskom narodu. Prvi put tjednik je izašao krajem 1999., idućih se deset godina distribuirao isključivo unutar srpske zajednice, da bi od 2009. bio dostupan i na kioscima diljem Hrvatske.

Udruga U ime obitelji u veljači 2017. godine poručila je kako je Savjet za nacionalne manjine za 2016. dodijelio 3,2 milijuna proračunskog novca Srpskom narodnom vijeću za tiskanje tjednika Novosti u sklopu ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, što uključuje promicanje jezika, običaja i kulture manjinskih naroda.

> Nakon slučaja Đakićevog sina: Evo kakvu fotografiju su Pupovčeve Novosti objavile na naslovnici!

> Evo kakve su naslovnice objavljivale Pupovčeve ‘Novosti’, financirane iz hrvatskog proračuna!

Prema analizi članaka, utvrdili su brojne eksplicitne primjere izražavanja netolerancije prema većinskom hrvatskom stanovništvu, kao i ispunjavanje elemenata članka 349. Kaznenog zakona prema kojemu je grubo omalovažavanje Republike Hrvatske zakonski kažnjivo djelo.

Izvješće su dostavili premijeru Andreju Plenkoviću, članovima Nacionalnog vijeća za manjine, tadašnjem predsjedniku Sabora Boži Petrovu, članovima saborskog Odbora za manjine, Državnom odvjetništvu i Uredu za državnu reviziju.

Izvor: narod.hr