Potpredsjednica HGK o krizi u građevinarstvu: ‘Događa se ono što nije u posljednjih 20 godina’

Foto: snimka zaslona

Cijene građevinskog materijala odletjele su u nebo. Dodatan je problem što se neke materijale ne može ni nabaviti. U toj situaciji građevinske tvrtke prestaju graditi po starim cijenama, neki investitori jednostavno ne otvaraju nova gradilišta. Dodatan je problem što se neke materijale ne može ni nabaviti. U toj situaciji građevinske tvrtke prestaju graditi po starim cijenama, neki investitori jednostavno ne otvaraju nova gradilišta. I dok država iz tjedna u tjedan najavljuje mjere pomoći, iz građevinskog sektora vape – spasite nas ili ćemo cijelu zemlju povući u recesiju.

Željezo, izolacija, beton, cijevi… Cijene lete u nego, a građevinari na izdisaju.

“Krajnji je trenutak da se nešto riješi jer projekti će sigurno stati. Zaustavljanje projekata vodi u recesiju i u krizu”, rekao je građevinski poduzetnik Drago Kamenski.

Građevinarima je samo jedno prihvatljivo. “Da se trošak priznaje do rasta od 10 posto kojeg bi pokrio izvođač, a nakon toga plaćao bi investitor”, rekao je Kamenski.

Cijene materijala moraju se češće s tržištem usklađivati.

Čak i ako država nađe rješenje problema, ne znači da je cijela situacija završena. “Da rast cijena danas stane, iduće dvije, tri godine bi se sve smirivalo”, dodao je Kamenski.

Što može napraviti država?

A što zapravo država može učiniti kako bi spasila investicije i građevinski sektor? Za Dnevnik Nove TV je o tome Mislav Bago razgovarao s Mirjanom Čagalj, potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore, koja se složila s pesimističnom prognozom oko oporavka hrvatskog gospodarstva.

“Vjerujem da ćemo se oporavljati dvije, tri godine. Pored veletrgovačkih cijena, mi pratimo kretanja svjetskih burza i podatke koje objavljuje Državni zavod za statistiku. Cijene materijala od 10. mjeseca 2020. godine kontinuirano rastu, i to u velikim postotcima”, rekla je.

Kaže da su sadašnja poskupljenja indikator budućih. “S obzirom na trenutna poskupljenja struje, benzina i ostalih energenata, možemo pretpostaviti da će doći do poskupljenja materijala koji ovise o njima. Onih koji se koriste u visokogradnji, opekarskih materijala, asfalterskih, onoga što se koristi u obnovi Zagreba. Doduše, svi ostali ugovori su drugačiji, pa zahtijevaju drugačiji pristup, i zahtijevaju reviziju cijena od prošle godine”, rekla je.

Koliki je stvarni porast cijena?

U zadnjih godinu i pol dana, porast cijena građevinskog materijala je zaista bio ogroman. Cijena armaturnih šipki porasla je u tom razdoblju za 144 posto, cijena betona za 22 posto, cementa za 31 posto, drvenih greda za 75 posto, kanalizacijskih cijevi za 77 posto, cigle za 37 posto, struje za 107 posto, a plina za 374 posto. Što je s novim mjerama Vlade?

“Idući tjedan se vjerojatno donosi zaključak, međuresorni dokument koji je dogovoren u razgovoru između četiri ministarstva. Taj dokument upućuje izvođače radova da postupaju po zakonu, koji im kaže da ako cijene porastu za više od 10 posto onoga što je ugovoreno, investitor to mora platiti”, rekla je Čagalj.

“U slučaju da su ugovorene fiksne i nepromjenjive cijene je tako, a kod većine radova je uglavnom ugovorena nepromjenjiva cijena, jer se u zadnjih godinu i pol događa ono što se nije u posljednjih 20. Svi su se našli u čudu, nisu ugovorene formule za povećanje cijena, i sad je potreban ovaj period dok Vlada ne donese odluku o tome kako će svi identično postupati”, rekla je.

“Ugovori bi se trebali raditi s promjenjivom cijenom, ali treba upozoriti izvođače da cijena čelika počela padati na svjetskom tržištu, pa će investitori tražiti i povrat novca”, dodala je.

Problem poslijeratne Ukrajine?

Najveći dio građevinskog materijala dolazi iz Ukrajine, koja će nakon rata postati najveće gradilište u Europi. Hoćemo li onda imati još problema, budući da će većina materijala ostajati u Ukrajini? “Pa čelik dolazi iz Kine, Nizozemske, nešto dolazi iz Bosne i Hercegovine, a jedan dio sirovina dolazi iz Ukrajine o kojem ovise PVC cijevi”, odgovorila je Čagalj.

“To je jedna kombinacija rada na aglomeracijama, kad se Zagreb počne intenzivnije obnavljati, ali imamo velike infrastrukturne objekte koji se sada rade. Ukupna vrijednost radova u građevini u Hrvatskoj je trenutno 70 milijardi kuna, dakle sedam posto BDP-a. To je velika vrijednost, a poskupljenje materijala će to sve skupa dignuti za 30 posto”, rekla je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.