Povjesničar Lozo za Narod.hr o tvrdnjama Peović da je Tente ustaša: ‘U Hrvatskoj danas nisu problem ustaše, nego komunisti, jugolopuže i četnici’

Foto: Snimka zaslona/Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

“Odmah treba reći: u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini danas nisu akutni problem ustaše, nego komunisti, jugolopuže i četnici.”, istaknuo je u razgovoru za Narod.hr mr. sc. Stjepan Lozo komentirajući objavu predsjedničke kandidatkinje Katarine Peović koja se obrušila na podizanje spomenika domoljubu Frani Tenti te ga nazvala “ustašom”, iako je u vrijeme navedenog režima imao tek 13 godina.

Podsjetimo, Tente je 1947. godine na vrhu Marjana skinuo jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak, a svoj je domoljubni pothvat platio životom.

Povjesničar Lozo za Narod.hr ocijenio je njene izjave neprikladnima te ističe da “širi netrepeljivost i razdor”.

> Peović protiv spomenika Tenti: Tvrdi da je ‘ustaša’, iako je 1941. imao 13 godina

> (VIDEO) Tko je predsjednička kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, koju podržavaju Nova ljevica i Socijalistička radnička partija?

> (VIDEO) Tko je mladi domoljub i komunistički mučenik Frane Tente koji dobiva spomenik na Marjanu u Splitu?

“Katarinu Peović gledao sam na sučeljavanju predsjedničkih kandidata, i njezin gard, diskurs i poruka, dojmili su me se kao eho mračnih, zastrašujućih vremena u kojima život demokrata i Hrvata nije vrijedio više od ‘kera kraj tarabe’, kako bi to rekao Šešelj. No to je prošlost, to se na takav način više nikada neće ponoviti. Tko god radi na tome i tome se nada, neka razmisli o posljedicama. Naravno, ne mislim kako je bitna Katarina Peović, ona i opcija mržnje kojoj pripada, liderstvo koje bi ‘zatrlo Bleiburg’, važno je zbog traga koji vodi do njihovih poslodavaca i političkih pokrovitelja. Svi oni koji u hrvatskom društvu šire ozračje netrpeljiivosti i razdora, koji pozivaju na nastavak povijesnih zločina propalih režima i ideja, moraju biti prepoznati i dominantnom akcijom hrvatskog društva i države onemogućeni u djelovanju. Svedeni na margine, bez zabrana i izravne represije, osim u krajnim slučajevima jugo korupcije, komunističkog lopovluka i četničkog nasilja.”, naglasio je povjesničar Lozo te u daljnjem razgovoru objasnio ulogu Frane Tente.

Lozo: “Hrvati ne bi trebali nasjedati na podjele koje im perfidno serviraju velikosrpske snage”

“Klanjam se žrtvi mladog hrvatskog rodoljuba Frane Tente, a povjesničare i novinare pozivam da istraže koliko je hrvatskih mladića i djevojaka u Splitu bilo privedeno zbog očitovanja hrvatstva i hrvatskih zastava od 1971. do 1990. godine. Nemojte se iznenaditi kada utvrdite da se radilo o stotinama. A sad, zbog čega se u Hrvatskoj i danas mogu činiti javni politički zločini masovnih razmjera nad Hrvatima od strane jugolupeža, komunista i četnika, ako smo se tobože već oslobodili 1991. godine, i na to će uskoro biti temeljito odgovoreno. Svakako želim reći i sljedeće, u Splitu je 1941. godine, neposredno pred početak rata na ovim prostorima, bilo svega 55 komunista i nešto više tzv. skojevaca, a broj organiziranih ustaša nije poznat, no teško da je prelazio 30. Grad je imao preko 30.000 stanovnika pa je jasno da se radilo o promilima, o posve zanemarivim organizacijama po brojnosti. Broj organiziranih četnika zasigurno je bio veći od jednih i drugih zajedno, Srba jedva da je i bilo. No, o četničkim zločinima hrvatska država danas ne govori! U svakom slučaju, tako marginalne grupacije uspjele su biti nametnute na razinu voditelja države, i obilježile su život hrvatskog naroda, odnosno njegova stradanja, u tom smislu znatno više komunisti, u sljedećih 50 godina, do 1991. godine. Od 1991. godine do danas tek u nešto manjoj mjeri, ali, jasno je, demokratske snage još nisu posve pobijedile. Hrvati ne bi trebali nasjedati na podjele i razdore koje im perfidno i profesionalno dizajniraju i serviraju četničke, velikosrpske snage.”, ocijenio je Lozo koji je i sam osjetio respresivne mjere bivše vlasti.

“I sam sam dao mladac od 14 godina bio kratko zatvoren kada sam na utakmicu u Splitu 1975. godine donio Hajdukovu zastavu s povijesnim hrvatskim grbom umjesto nametnute crvene zvijezde petokrake. Potom sam, skoro bih mogao reći za dišpet, 1977. godine izradio još veću Hajdukovu zastavu, tada golemu prvu “jumbo” zastavu ponovno s hrvatskim grbom, i nekako sam je potajno uspio unijeti na stadion. Kada sam je razvio nastao je opći muk, a onda opća oduševljena pjesma “Marjane, Marjane”. Na mene je skočila bijesna srbo-komunistička milicija, no ja zastavu nisam ispuštao, a i stadion je već pjevao “Ili će se biti il nas neće biti!”, zaključio je povjesničar Lozo za Narod.hr.

Peović tvrdi da je Tente ‘ustaša’

“Grad Split je usvojio odluku da se digne spomenik ustaši Frani Tenti, a gradonačelnik je tu odluku “sa zadovoljstvom” prihvatio.”, napisala je predsjednička kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović na Twitteru koja je u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojila 21.387 glasova, odnosno tek 1,12 posto.

U svojoj objavi Peović pokazuje elementarno nepoznavanje hrvatske povijesti. Tentu naziva “ustašom”, iako je u vrijeme navedenog režima imao tek 13 godina. Nezavisna država Hrvatska (NDH) na koju se Peović referira proglašena je 10. travnja 1941. godine kada je Tente imao samo 13 godina, a slom NDH se dogodio 1945. godine, dok je Tente bio još maloljetan. Umro je u nehumanim uvjetima izvrgnut mučenjima i teroru projugoslavenskih komunista.

Peović u drugom krugu podržala Milanovića jer je ‘civiliziraniji’

Peović je gostujući na televiziji N1 kazala kako nema bitne razlike između dvoje preostalih kandidata, ali da “manjim zlom” ipak smatra Milanovića.

“Razumijem ljude koji će izaći na glasanje i zaokružiti manje zlo. To je u našem slučaju Milanović”, kazala je te dodala: “Čini mi se da je civiliziraniji kandidat od Kolinde Grabar Kitarović”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.