Zabrinuti zbog stvaranja ozračja duhovne, političke i intelektualne represije u hrvatskome društvu, prošlog je tjedna skupina hrvatskih povjesničara te povjesničara književnosti i umjetnosti (njih 24) potpisala apel kojim se od političkih, pravosudnih i drugih vlasti zahtijeva jamčenje slobode mišljenja, govora i povijesnog istraživanja te prekid s pokušajima nametanja i propisivanja tzv. povijesnih istina.
Nakon toga pozvani su svi koji se slažu s njegovim sadržajem, da ga također potpišu, što je do sada učinilo preko 1056 građana. Apel možete pročitati i potpisati ovdje.
U povodu tih događanja razgovarali smo s dr.sc. Mislavom Gabelicom, jednim od potpisnika Apela.
Dr. sc. Mislav Gabelica zaposlen je u svojstvu asistenta na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Godine 2012. doktorirao je na Odsjeku za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Bavi se hrvatskom suvremenom političkom poviješću, a dosad je objavio pet izvornih znanstvenih članaka. Također je bio član organizacijskog odbora znanstvenog skupa „Fra Didak Buntić- čovjek i djelo“.
„Moja glavna znanstvena preokupacija je hrvatska povijest (dugog) 19. stoljeća“ rekao nam je dr. sc. Gabelica dodajući kako do sada osobno nije doživio bitnije napade na slobodu znanstvenog istraživanja.
Usprkos tome, ističe: „Apel sam potpisao zbog načelnog razloga. Naime, smatram da je cilj moga istraživanja pronalaženje povijesne istine, te da tomu cilju ne smije na putu stajati nikakva dogma, osim eventualno one dogme koju sam, slobodnom voljom prihvatim.“
Upitan o tome kako je zadovoljan recepcijom Apela u javnosti, rekao nam je:
„U novinama sam do sada vidio samo jedan osvrt na Apel (Jutarnji list), pa je po mom sudu njegova percepcija u javnosti nikakva.“
