Povjesničar Stipe Kljaić: „Zabrane i diktati, bez slušanja javnosti, ne jačaju nego slabe državu“

Foto: http://hr.cultural-opposition.eu

Povodom nedavne objave Apela hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora, razgovarali smo s povjesničarem s Hrvatskog instituta za povijest, dr. sc. Stipom Kljaićem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. sc. Stipe Kljaić rođen je 1982. u Šibeniku. Jednopredmetni studij povijesti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a poslijediplomski studij također na istom fakultetu gdje je obranio i doktorsku disertaciju 2015. Istraživački se bavi političkom i intelektualnom povijesti 20. stoljeća. Uskoro mu iz tiska izlazi monografija „Nikada više Jugoslavija – intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.).“

Narod.hr: Što Vas je potaknulo na potpisivanje ovog Apela?

Dr. sc. Stipe Kljaić: Smatram da država sa svojim voluntarizmom ne može vrednovati povijesnu problematiku, jer za to nema sposobnosti, autoriteta niti znanja, to se može raditi samo u slobodnoj razmjeni misli i stavova, teza i protuteza unutar foruma povjesničara. Jednako vrijedi i za druga područja znanosti i ljudskog duha, kao što uostalom tu spadaju i kultura i umjetnost. Raditi suprotno od toga, značilo bi ići protiv civilizacijskih dosega i padati u tiraniju i barbarstvo, to je pored ostaloga i pokazalo povijesno iskustvo kontroverznoga 20. stoljeća. Mislim da državna moć i njezin nositelji i to ne važno o povijesnim prilikama i društvenim uređenjima, to je na kraju krajeva univerzalni problem, često puta padaju u napast umišljenosti da mogu sve urediti i kontrolirati do u detalja, pa čak i nešto tako kompleksno kao što je ljudski duh. To je težnja koja je više ili manje stalno prisutna i tinja kroz povijest, ali bitno je da uvijek ima dovoljno svjesnih pojedinaca koji će dati korekciju takvom držanju, naravno govorim o političkim okruženjima u kojima se vlada riječima, a ne brutalnošću sile, i u kojima su vlade do te mjere uljuđene da više ili manje osluškuju, štono se kaže bilo naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Koja je Vaša glavna znanstvena preokupacija i jeste li, i na koji način, kroz svoj rad doživjeli napade na slobodu povijesnog istraživanja?

Dr. sc. Stipe Kljaić: Bavim se povijesti hrvatske inteligencije u modernosti, osobito u 20. stoljeću. Nisam nikada doživio takvo nešto i želim uživati i dalje u toj slobodi koje neke prošle generacije povjesničara kod nas nisu mogle imati. Mogli bi neki teoretičari zavjere danas reći da toga ni danas nema, no ja se ne bih složio pri čemu nikako nisam subjektivan, evo dovoljno je pogledati živote i sudbine nemalog broja povjesničara tijekom 20. stoljeća kod nas, ali i u drugim dijelovima svijeta. Mislim da nismo dovoljno svjesni koji danas imamo privilegij u tome pogledu.

Narod.hr: Kako ste zadovoljni percepcijom Apela u javnosti?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. sc. Stipe Kljaić: Nisam zadovoljan, pri čemu posebno mislim na svoje kolege. Kolikogod da se ne slagali u nekim tumačenjima prošlosti, morali bi svi stati u obranu slobode struke, to nam nalaže moralni imperativ. Izgleda da je prevladao nekakav neodređeni oportunizam. Nadam se da među nama nema i onih koji su spremni podržati nametanje državnih dogmi nad slobodom povijesnog istraživanja, bilo bi to onda stati na stranu povijesnih atavizama za koje se duboko nadam da smo ih se na našu sreću riješili. Tužno je sve to skupa da šute ljudi koji se bave intelektualnim poslovima i k tome oni koji bi trebali biti osjetljivi za one velike ideale slobode, a koji ništa manje nisu odgovorni, ako ne i više od političara i poduzetnika, za stanje u ovome našem društvu, a koje toliko kritiziraju, i to s visine, jedne tako nepodnošljive i rekao bih čak i iritirajuće, moralne superiornosti.

Narod.hr: Imate li još nešto što biste htjeli istaknuti preporučiti čitateljima?

Dr. sc. Stipe Kljaić: Jednom davno je Mihovil Pavlinović jedan od najznamenitijih duhova što ih je dalo 19. stoljeća kod nas u Dalmatinskom saboru 1868. izrekao nešto još uvijek itekako aktualno da: Država pod izlikom slobode i napredka hoće da ispije svu životnost zadružnu, da lakše zbije sve slobode, hoće da razom odmjeri duše naroda. Korijeni naše današnje situacije u kojoj je država još uvijek moćan faktor u našim životima su, kako vidimo prema Pavlinovićevom uvidu, puno dublji nego što se na prvi pogled čini, oni sežu još u 19. stoljeće, a svoj vrhunac su doživjeli tijekom velikog dijela 20. stoljeća kroz Kraljevinu Jugoslaviju i NDH, a poglavito pod polustoljetnom diktaturom komunista čija je država, dotada bez presedana, pošla toliko daleko, da je ograničila privatno vlasništvo. Tu glavnu pretpostavku slobode od presezanja države, do te mjere da ga je praktički ukinula, potežući tako moć države nad društvenom zajednicom do tada nezamislivih granica. Stari klasici politike kojima je pripadao i rečeni Pavlinović jako su dobro znali i bili itekako svjesni koje opasnosti nekontrolirana i bezgranična državna moć, može prouzročiti društvenoj zajednici, nadam se da je toga svjesna i današnja generacija političara. Vjerujem da znaju i to da zabrane i državni diktati bez slušanja javnosti, ne jačaju nego imaju suprotne efekte, slabe državu. Oduzimaju joj toliko spominjanu stabilnost i guraju je u smjeru teških kriza i radikalizacija, kako je to povijest, kao što reče mudri i slavni Ciceron ta magistra vitae, toliko puta bjelodano i pokazala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povjesničar Mato Artuković: Antihrvatstvo hrvatskih jugoslavena ima svoje duboke korijene u povijesti

Podsjetimo, zabrinuti zbog stvaranja ozračja duhovne, političke i intelektualne represije u hrvatskome društvu, nedavno je skupina hrvatskih povjesničara te povjesničara književnosti i umjetnosti (njih 24) potpisala apel kojim se od političkih, pravosudnih i drugih vlasti zahtijeva jamčenje slobode mišljenja, govora i povijesnog istraživanja te prekid s pokušajima nametanja i propisivanja tzv. povijesnih istina.

Apel, koji je od objave do sada potpisalo više od 1056 građana, možete pročitati i potpisati ovdje.

Povjesničarka Feldman: 27 godina od uspostave demokratskog poretka u Hrvatskoj nailazimo na nedostupnost gradiva iz razdoblja komunizma

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.